Nakon današnje sjednice Vlade potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić te ministar zaštite prirode i energetike Slaven Dobrović, dali su izjave za medije.
Nakon današnje sjednice na kojoj je Vlada usvojila Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, Odluku o osnivanju Povjerenstva za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja te Zaključak o uvođenju elektroničkih postupaka za registraciju poslovnog nastana i ishođenje odobrenja za obavljanje uslužne djelatnosti te je donijela Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017. – 2020. godine, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić te ministar zaštite prirode i energetike Slaven Dobrović, dali su izjave za medije.
Potpredsjednica Vlade Dalić kazala je da usvojeni paket odluka predstavlja sljedeći korak u reformi poslovne klime i pojednostavljenju zakonodavstva: „Prvi je korak bila porezna reforma koja se primjenjuje od 1. siječnja, a današnjim odlukama Vlada kreće u sustavno raščišćavanje kompleksnosti propisa jedne regulatorne džungle. Akcijski plan donosi četiri mjere usmjerene na pojeftinjenje i pojednostavljenje propisa i procedura u području zaštite na radu, sanitarno tehničkih uvjeta, posredovanja u trgovini nekretninama, digitalizaciji i informatizaciji otvaranja tvrtki i obrta. Također su sastavni dio akcijskog plana mjere liberalizacije usluga. Naš najvažniji cilj je učiniti prvi korak prema pojeftinjenju i pojednostavljenju“, kazala je potpredsjednica, naglasivši da se ne radi tek o popisu dobrih želja. „Sve što je njime predviđeno, sve 104 mjere usklađene su s kolegama iz drugih resora što će osigurati bržu i učinkovitiju primjenu. Najveći dio promjena realizirat će se tijekom prve polovice godine“, rekla je potpredsjednica Dalić te je navela nekoliko primjera što se konkretno mijenja: „ Poduzetnici će samostalno, putem onlinea izrađivati procjene u području zaštite na radu. Od ove se mjere očekuje ušteda za gospodarstvo u iznosu od 450 milijuna kuna.
Naručivanje eksternih usluga, poput elaborata, od različitih agencija, za najveći dio poduzetnika više neće biti potrebno, jer će postojati online strukturirana shema za samostalnu izradu procjene. Smanjuje se i učestalost održavanja odbora za zaštitu na radu sa 4 na 2 puta godišnje. Smanjit će se trošak edukacije osoba zaduženih za pružanje prve pomoći, tako da će umjesto jedne osobe za 20 radnika, biti propisana jedna osoba za 50 radnika. Sanitarni zdravstveni pregledi, umjesto dva puta godišnje, moći će se obavljati samo jednom na godinu, što nosi uštedu od 83 milijuna kuna. Za 15.000 radnika i njihove poslodavce koji rade u prometu originalno zapakiranih sredstava osobne higijene neće više biti potrebno prolaziti zdravstvene i sanitarne preglede. Pojednostavit će se način evidentiranja radnoga vremena, a članovi uprava i izvršni direktori oslobodit će se obveze da sami sebi blokiraju račun pri FINA-i zbog neisplaćene plaće. Isto tako, neće se od poduzetnika tražiti podaci koje država već ima. Ta se odredba koja već i danas postoji, ovim paketom mjera dodatno osnažuje. U dijelu osnivanja trgovačkih društava s ograničenom odgovornošću, kao i obrta, do kraja godine društva će se moći osigurati elektronički, bez bilježničke ovjere“, navela je potpredsjednica Vlade Dalić i uputila na web stranice ministarstva gospodarstva na kojima je objavljen Akcijski plan i sve promjene koje donosi.
„Pokrenuli smo i ponovno aktivirali povjerenstvo za smanjivanje neporeznih nameta u kojem će sudjelovati kako članovi iz tijela iz državne uprave , tako i predstavnici Hrvatske gospodarske i Hrvatske obrtničke komore, s ciljem da se ažurira registar, da se analizira svrsishodnost nameta i da se njihova visina smanji za 30 posto.
Ukupan rezultat svih ovih mjera bit će ušteda od milijardu i pol kuna godišnje, a smanjivanje neporeznih nameta, donijet će još i dodatne uštede. Tijekom 2017. godine, možete očekivati dodatne korake u tom pravcu i nove korake s ciljem daljnjeg smanjivanja prereguliranosti, prenormiranosti, dopunila je potpredsjednica Vlade svoje izlaganje i dodala da današnje odluke jasno trasiraju aktivnosti Vlade tijekom sljedećih mjeseci.
Ministar zaštite prirode i energetike govorio je o upravo usvojenom Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2020.: „Planom je predviđen zaokret u sustavu gospodarenja otpadom, iz sustava koji sanira štetu u sustav koji stvara korist iz otpadnih tvari, kao medija za zaštitu resursa. To je odgovorni čin Vlade koja shvaća situaciju, razumije promjenu europske politike, pitanje okoliša, neodgovornog crpljenja resursa, stakleničkih plinova, globalnog zatopljenja, što je sve povezano s gospodarenjem otpadom“, kazao je. „Plan ide k jačanju onih segmenata sustava koji omogućuju, na jasan i ekonomičan način, one mjere koje potiču odvojeno prikupljanje da bi se već 2020. postigli značajni rezultati u recikliranju otpada. Očekujem da ćemo kao država s europskih statističkih začelja doći u red zemalja s najboljom statistikom. U provedbu akcijskih mjera idemo odmah, komunikacijom s jedinicama lokalne samouprave, s regionalnom razinom, definiranjem mjera i provedbom svega što čini i gradi sustav. U svemu tome računamo na participiranje građana, smatramo da su građani itekako svjesni potrebe sudjelovanja u takvoj shemi, a svakako će Uredba o komunalnom otpadu koju vrlo brzo mislimo donijeti pomoći, te će i pravedni sustav naplate to poduprijeti“, naveo je.
Na novinarski upit radi li se o preambicioznome planu, postoji li podrška županija s obzirom na ogroman posao izmjene urbanističkih planova, ministar Dobrović je odgovorio da plan nije preambiciozan. Ne smatra to kritikom, jer je dobro biti ambiciozan. „To su poželjni rezultati, to možemo napraviti, to je velik posao, ali je problem prostornih planova malo preuveličan. Naučili smo na ogromne centre za koje je trebalo proći vrlo složene procedure. Što se tiče svih ovih centara koji su poodmakli u provedbi, koristit ćemo njihovu dokumentaciju, mnogi koraci se neće morati ponavljati. Bit će nužna adaptacija u pogledu kapaciteta i sadržaja, i morat će jačati oni sadržaji koji se bave mjerama usmjerenim na postizanje ciljeva, dakle, recikliranja. Tih objekata će biti više, volimo ih zvati reciklažnim centrima sa sortirnicama - njih treba biti 60-70. Budući da se najčešće mogu smjestiti ondje gdje postoji komunalna djelatnost, procedura nije presložena“, kazao je ministar uvjeren da će se svi iznenaditi kako brzo će se to događati.
„Cilj je provesti sve mjere koje obuhvaćaju širok niz komunalnog otpada posebnih kategorija i mjere za odvojeno prikupljanje. Bitno je u najvećoj mjeri koristiti sredstva iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a koliki je iznos financiranja iz jedinica lokalne samouprave i eventualno iz fondova naših domaćih sredstava, pokazat će studije izvodljivosti. Radi se o tzv. procjeni funding gapa, financijskog jaza uvjetovanog profitabilnošću objekta. Cilj je maksimalno trošiti sredstva iz europskih fondova. Ne želimo imati jako skup centar u kojem je financijska shema jednostavnija, u kojima je više od 70% europskih sredstava , a ostatak dijeli Fond odnosno jedinice lokalne samouprave, međutim, proizvod je sustav koji godišnje košta i do 100 milijuna kuna u operativi. Želimo proizvesti sustav u kojem će funding gap možda biti i veći, udio europskih sredstava manji, ali sustav koji se može financirati i od sačuvane vrijednosti, dakle, papir i plastika kojih računamo da se gotovo pola milijuna tona godišnje odbacuje, a u stvari je spremno za novu konverziju, budući da papirna industrija uvozi sirovinu, a naši obrtnici plastičari uvoze reciklat, kojeg je primjerice lani uvezeno 180.000 tona. Prezentirane brojke su indikativne, važno je da se ide za uspostavljanjem i provedbom zacrtanih mjera, a dokumentacija koja ide u izradu tijekom provedbe projekata jasno će definirati brojke.“
Ministar Dobrović naznačio je da se već može krenuti s javnim pozivom za financiranje 58 reciklažnih dvorišta, primarno namijenjenih posebnim kategorijama otpada, u koje se, međutim, mogu prihvatiti u pojedinim jedinicama lokalne samouprave i papir i plastika. Prepoznali smo da imamo osam gotovih sortirnica, reciklažnih dvorišta većeg kapaciteta, koji su spremni i za javni poziv, a kriteriji su praktički dogovoreni. Plan je bilo potrebno donijeti da se u to krene, a već ove godine možemo imati raspisan javni poziv. Glede tipske dokumentacije, da se jedinice lokalne samouprave ne moraju mučiti s time kako ona točno treba izgledati, to su tipizirana rješenja. Postoji dobra suradnja s Ministarstvom graditeljstva oko građevinskih dozvola, radimo na funkcionalnom zdravom slijedu kako bismo što prije postigli ciljeve. Vjerujem da ćemo napraviti puno u tri godine“, kazao je ministar Dobrović.
Na novinarski upit jesu li postavljeni realni rokovi, s obzirom da su već prošle dvije vlade osnivale radne skupine koje su trebale međuresorno donijeti registar neporeznih davanja, što nismo dočekali, potpredsjednica Dalić je kazala: „Rokovi su vrlo jasni, povjerenstvo će početi raditi tijekom siječnja. Osobno ću koordinirati rad povjerenstva; postoji registar u određenoj razini ažurnosti, koji će se nadopuniti i ažurirati. Specifičan cilj povjerenstva bit će ući u pitanje i analize svrsishodnosti neporeznih nameta, onoga za što se ta sredstva koriste, te opravdanost neporeznih nameta koji se plaćaju u korist javnih poduzeća.
Na pitanje o načinu rješavanja zahtjeva za otkupom dionica HEP-a od strane radnika i hrvatskih branitelja, potpredsjednica Vlade je kazala da se radi o početku procesa odlučivanja o načinu i strukturi provedbe inicijalne javne ponude te da su kategorije radnika, branitelja, načina plasiranja dionica na tržištu pitanja koja će se razmatrati tijekom tog procesa. „U ovom trenutku je prerano govoriti o bilo kakvim zaključcima, jer ta pitanja još nisu došla na dnevni red“, dodala je potpredsjednica Vlade Dalić. Na pitanje o eventualnom sukobu interesa u slučaju odlučivanja o INA-i, potpredsjednica je kazala: „U okviru svojih ovlasti, bavim se pitanjima koja ulaze u djelokrug potpredsjednice vlade. U tom smislu zastupam, sukladno svojim sposobnostima i profesionalnim kompetencijama, stavove i odluke Vlade. Skrećem pozornost da su transakcije o kojima se radi vrlo kompleksne, da jasne odluke Vlade nisu uvijek u skladu s pojedinačnim i parcijalnim interesima te da jasno i odlučno postupanje hrvatske Vlade ponekad ugrožava takve interese. O tome će trebati voditi računa tijekom procesa sve dok se te transakcije ne provedu“, zaključila je potpredsjednica Vlade Martina Dalić.
Novinare je zanimala i najava da će biti zatražena izmjena Ustava po pitanju strateških tvrtki, kako bi one bile u 75-postotnom vlasništvu države.
Ministar Dobrović pojasnio je da se radi o zalaganju za poduzimanje svih mjera kako se ne bi ponovio slučaj kakav se dogodio s INA-om. „Ne želimo da strateške tvrtke, sve one koje se bave resursima od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, bilo kada, u bilo kojoj mogućnosti dospiju izvan stopostotne kontrole Vlade, odnosno hrvatskih građana.“
Potpredsjednica Dalić kazala je da provođenje transakcije uvrštenja HEP-a na burzu uključuje odgovarajuća zakonodavna rješenja koja će osigurati da 75% plus jedna dionica HEP-a ostane u vlasništvu hrvatske države i da se na taj način osigura da interesi države i razvoj HEP-a budu realizirani kao i danas, kada hrvatska država drži 100% dionica u HEP-u. „Govorila sam i o dodatnim koristima koje će ovaj izlazak na burzu osigurati kako za upravljanje HEP-om , za poslovanje HEP-a, tako i za hrvatske građane, mirovinske fondove i druge koji će investirati u te dionice. Time imamo rješenje koje potpuno zadržava kontrolu države nad upravljanjem i razvojem HEP-a, a osigurava i impuls njegovom razvoju i upravljanju, te hrvatskim građanima omogućuje da svoju štednju ulože i u dionice HEP-a. Mi vjerujemo u perspektivu i razvoj HEP-a kao i u njegovo pretvaranje u regionalnog igrača.“
Na upit o tome što donosi izrada plana za refinanciranje dugova za 2017. godinu, potpredsjednica Dalić je kazala da je izrada strategije upravljanja javnim dugom pri kraju te očekuje da će je Vlada usvojiti tijekom siječnja.
Pisane vijesti |
Martina Dalić
