Pred građevinskim sektorom veliki su izazovi radi brojnih projekta koji su pred vratima, samo prvi krug energetske obnove višestambenih zgrada posao je vrijedan oko milijardu kuna. No, jesu li graditelji spremni? O tome i o sličnim temama razgovarali smo s ministrom graditeljstva i prostornog uređenja Lovrom Kuščevićem.
Što donosi izmjena i dopuna Zakona o nezakonito izgrađenim zgradama? Je li to nova legalizacija?
- Zbog činjenice da velik broj sugrađana nije na vrijeme podnio zahtjev za ozakonjenje, produljujemo rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje do 30. lipnja 2018. Zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. neće se moći ozakoniti na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama niti uz novi zahtjev, tako da nema govora o ozakonjenju nove bespravne gradnje. Dakle, mogućnost ozakonjenja i dalje će se odnositi samo na nezakonito izgrađene zgrade prema uvjetima Zakona iz 2012. godine koji je trenutno na snazi.
Završio je krug prijava za energetsku obnovu višestambenih zgrada iz fondova EU. U kojim je gradovima i mjestima najveći odaziv, gdje se može očekivati najviše promjena stambenog fonda?
- Odaziv je uistinu velik, očekujemo energetsku obnovu više od 600 zgrada u vrijednosti većoj od milijardu kuna. Najviše je projekata zaprimljeno iz Rijeke -128 i Zagreba 80. Dosta je projekata iz Splita - 30, Pule - 25, Osijeka - 27, Labina - 22, Pakraca - 21, Velike Gorice - 20 i Zadra -14. Najveći planirani projekt obnove je jedna zgrada u Velikoj Gorici sa 258 stanova, vrijednosti investicije 15,4 milijuna kuna.
Ide li uskoro natječaj i za energetsku obnovu obiteljskih kuća koji mnogi očekuju?
- Osigurali smo 30 milijuna eura iz fondova EU i radimo na promjeni direktive EU. U razradi su i drugi modeli kako bismo što prije krenuli s ovim projektom. Šteta što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odustao od ovog programa koji su financirali nacionalnim sredstvima, ali ulažemo sve napore da bi se sredstva EU prebacila i u ovaj program.
Najavili ste financijsku injekciju u građevinski sektor koja stiže kroz razne fondove. Uz projekt obnove višestambenih zgrada, tu je i poziv za obnovu škola i vrtića,a uskoro na Vladu ide usvajanje programa za energetsku obnovu zgrada javnog sektora i drugo. Kako će građevinski sektor to podnijeti? Iz Sektora za graditeljstvo HGK može se čuti nevjerica oko oporavka građevinskog sektora.
- Već godinu dana najavljujem projekte energetske obnove, održali smo desetke radionica po cijeloj Hrvatskoj kako bismo pripremili građane i građevinski sektor za ovaj program. Žalosno je da se Sektor za graditeljstvo unutar HGK-a bavi politikom i samopromocijom umjesto da se informira o našim projektima i prezentira ih svojim članovima kako bi na vrijeme bili spremni s građevinskom operativom.
Često se može čuti žaljenje da nema dovoljno posla u građevini.
- Građevinski sektor je u rapidnom padu od 2008. godine i vapi za poslom. Ne mogu i ne želim vjerovati da sada, kada smo stvorili priliku, taj posao neće imati tko odraditi. Koristim priliku i pozivam građevinske tvrtke da se ekipiraju i tehnički pripreme kako bismo na vrijeme mogli odraditi predstojeće poslove.
Što se događa vezano uz Žnjan u Splitu? Hoće li biti i uklanjanja bespravne gradnje?
- Koliko sam upoznat, Arhitektonski fakultet u Zagrebu je pri kraju izrade idejno-urbanističkog rješenja koje bi trebalo biti temelj za izmjenu DPU-a i uređenje tog prostora. Što se Ministarstva tiče, u tijeku je javni poziv za uklanjanje nelegalno izgrađenih objekata, kada sve bude gotovo, donijet ćemo konačnu odluku o postupanju.
Bilo je kritika na račun tradicijske gradnje u Splitu za Marjan i Žnjan?
- Nikada kao ministar nisam niti ću sugerirati bilo kojem gradu ili općini kako će urediti svoj prostor. Grad Split će napraviti prijedlog GUP-a, a stručne službe unutar Ministarstva provjeriti je li on u skladu sa zakonom ili nije. Sve ostalo prepuštam stručnom izrađivaču i Gradskom vijeću Splita.
razgovarala Korana Sutlić
Jutarnji list, 14. veljače 2017.
Vijesti iz medija |
Planiranje i izgradnja |
Lovro Kuščević
