Ministar Butković: Pelješki most jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj

Nakon što je Vlada RH donijela odluku o financiranju projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom", koji uključuje i izgradnju Pelješkog mosta, ministar Butković pojasnio je pojedinosti vezane uz projekt. Riječ je o projektu koji uključuje tri faze, a jedna od tih faza jest i izgradnja Pelješkog mosta, "jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u RH" ocijenio je ministar, i kazao "sada smo došli u ozbiljnu fazu da u ovoj godini počnemo izgradnju tog velikog infrastrukturnog projekta, stoga je Vlada donijela odluku o financiranju Pelješkog mosta". Ukupna vrijednost sve tri faze je 420.334.596,00 Eura i ta će sredstva, odlukom Vlade, osigurati Ministarstvo kroz 5 proračunskih godina. Spomenute faze su: izgradnja mosta, izgradnja pristupnih cesta te treća faza obilaznice Stona.  
 
U ovom trenutku za Pelješki most su u tijeku dva procesa; prvi proces - natječaj za odabir izvođača radova, (dva stupnja natječaja: prvi stupanj; pravne, financijske i tehnološke sposobnosti ponuditelja, drugi stupanj; određivanje cijene Pelješkog mosta.) te drugi proces, koji se odvija podrazumijeva prijavu tzv. velikog projekta prema EK. Podsjećamo da je krajem prosinca prošle godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture primilo potvrdu JASPERS-a, da je projekt dobro pripremljen te da je prijava u redu.
 
Vezano uz početak radova, ministar Butković najavio je da u jesen očekujemo početak gradnje Pelješkog mosta, nakon odabira izvođača radova i naglasio da su natječaji u dva stupnja. "Sad smo na kraju prvog, ukoliko neće biti žalbe, do lipnja ćemo imati izvođača radova za Pelješki most", kazao je.
 
Odgovarajući na upit novinara, ponovio je da je ukupna vrijednost radova više od 420 milijuna Eura, a da očekujemo oko 360 milijuna Eura bespovratnih sredstava. "Ta odluka je na Europskoj komisiji. Ako tako ne bude, Republika Hrvatska će sudjelovati u razlici koja bude nedostajala", rekao je. Otklonio je povezanost izgradnje mosta s izborima, i dodao da je  Pelješki most prioritet ove Vlade, da su na njemu su radile i prethodne Vlade te da o njegovoj izgradnji postoji konsenzus svih političkih stranaka.   
 
Što se tiče dosadašnjih radova, svi ugovori s prijašnjim izvođačima su raskinuti kao i ugovor o nadzoru. Ono što je trebalo još raščistiti ove godine jest pitanje neškodljivog prolaska, pravo koje ima susjedna Bosna i Hercegovina. O tome se razgovaralo na sastanku koji je ministar Butković održao u lipnju prošle godine s ministrom prometa iz Bosne i Hercegovine. Dostavio mu je dokumentaciju iz koje je vidljivo da je još 2007. formirana zajednička komisija te da su sve tehničke karakteristike koje je trebalo zadovoljiti prema BiH implementirane u ovaj projekt. „Više nema nikakvih nedoumica i projekt može ići dalje“, rekao je. Ministar je naglasio da bi cijeli projekt, koji se sastoji od  tri faze, trebao biti gotov do 2021., a ako neće biti žalbi početak izgradnje mosta trebao bi biti u jesen 2017.
 
O novostima iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji govorio je ministar Kuščević. Donošenje predloženog Zakona omogućit će pravovremeni početak građenja i uporabe više kapitalnih građevina čija je izgradnja povezana s ugovorima koje je sklopila Republika Hrvatska. Na taj će se način Hrvatskoj omogućiti ispunjenje obaveza preuzetih tim ugovorom, poboljšat će se učinkovitost provedbe Zakona o gradnji, čime će se olakšati izdavanje dozvola za građenje i uporabu građevina, smanjit će se obaveze vlasnika zgrada vezane na redovite preglede sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije zgrada. Nadalje, Zakonom se: propisuje novo razvrstavanje građevina obzirom na zahtjevnost gradnje, i to na 3 skupine umjesto 5, omogućuje se projektantu glavnog projekta da tim projektom, ako je to potrebno, odredi obavezu izrade izvedbenog projekta, proširuje se fikcija dokaza pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građevine od interesa RH i na zemljište u vlasništvu države te na zemljište u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave, produženje roka važenja građevinske dozvole sa 3 na +3 godine, propisuje se donošenje rješenja o komunalnom doprinosu po pravomoćnosti građevinske dozvole umjesto po izvršnosti iste, omogućuje se evidentiranje građevina u katastru i zemljišnim knjigama bez uporabne dozvole uz zabilježbu da dozvola nije priložena, uređuju se pitanja vezana uz energetsku učinkovitost zgrada te niz drugih poboljšanja.
 
Ministar je ocijenio da će predložene izmjene i dopune omogućiti bržu i kvalitetniju provedbu strateških projekata Republike Hrvatske, regionalne i lokalne samouprave koji će u cijelosti ubrzati postupak izdavanja akata za gradnju, nadzora nad građenjem i ishođenje uporabne dozvole za korištenje te građevine.
 
Ministar je u odgovoru novinarima pojasnio da se proširuju slučajevi u kojima se poziv za uvid u spis dostavlja javnim pozivom, i to: ako se građevinska dozvola izdaje za građenje građevine  na građevinskoj čestici koja se formira od deset ili više nekretnina ili za građenje građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru koji se sastoji od deset ili više nekretnina te osobama čija adresa nije upisana u zemljišnoj knjizi niti  katastru, nepoznatim nasljednicima i osobama nepoznata boravišta odnosno sjedišta. "Dakle, samo u slučaju kad imamo formiranje čestice od deset i više nekretnina tada se može putem oglasne ploče, putem web stranice onoga koji izdaje akt za gradnju, obavijestiti susjede. Nažalost, zemljišne knjige još uvijek nisu sređene i dostava poziva je jednostavno nemoguća, jer je upisana mrtva osoba, dakle samo u tim slučajevima će se moći uputiti javni poziv. Javni poziv objavljuje se na oglasnoj ploči tijela koje postupa, to se ne može prebacivati na druga tijela" zaključio je.
 
Na novinarski upit o slučaju u kojem investitori žele uložiti u pomorsko dobro ili u lučku infrastrukturu i  ne mogu dobiti novac od banaka jer se ne mogu upisati kao vlasnici, ministar Kuščević odgovorio je da je stav tu jasan: "Pomorsko dobro je opće dobro i neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske. Nema razgovora o tome da se može privatizirati ili prodati. Koncesijska odobrenja, kratkoročna i višegodišnja, - da. Zato što moramo početi koristiti naše resurse, pa tako i pomorsko dobro. Ali, u skladu s planom i sa zakonom. Dakle, koncesija, a ne vlasništvo". 

Pisane vijesti | Lovro Kuščević