Manje od mjesec dana ostalo je do otvaranja hotela i početka predsezone, za koju su trenutačne inozemne najave odlične, dok se na domaćem terenu vode bitke s rokovima završetka investicija, panično se traži radna snaga koje nedostaje, a u isto vrijeme mijenjaju se ključni turistički zakoni koji reguliraju djelatnost, a koji su isti već više od dva desetljeća. Posebne novosti planiraju se za obiteljski smještaj, a mijenjat će se i način naplate boravišne pristojbe. O svemu tome razgovarali smo s ministrom turizma Garijem Cappellijem.
U informacijama o izmjenama turističkih zakona, najviše se spominje mogućnost da privatni iznajmljivači moraju plaćati pristojbu za svakog gosta, umjesto paušala pristojbe za cijelu godinu. Kakav je vaš stav o tome?
- Na radnim skupinama razgovaralo se i o prijedlogu da iznajmljivači plaćaju boravišnu pristojbu po svakom noćenju. Moje je stajalište da je bolje zadržati sustav naplate paušalom jer daje dobre rezultate, a sustav eVisitor sve nadzire.
Vaša najava skore rekategorizacije, odnosno provjere kategorije privatnog smještaja, nije dočekana s oduševljenjem?
- Sve promjene koje uvodimo, uvodimo na korist svih dionika u turizmu, pa tako i privatnih iznajmljivača u ovom slučaju. Podizanje kvalitete nužno je za povećanje konkurentnosti, a samim tim i za veću popunjenost tijekom godine. Moramo ujednačiti kvalitetu smještaja i uslugu koju nudimo na međunarodnom tržištu. Povratne informacije stranih partnera govore da sadašnja kategorizacija dovodi u zabludu jer su jednako označeni stari apartmani i oni najmoderniji, izgrađeni prije nekoliko mjeseci.
Iznajmljivači se plaše da će im to stvoriti nove financijske obveze i trošak?
- Rekategorizaciju ćemo raditi zato da bismo pomogli iznajmljivačima i stali iza proizvoda koji se nudi u segmentu koji čini pedeset posto našeg ukupnog smještaja. Vrijeme je da i taj segment ponude ozbiljno počne poslovati, biti na tržištu s točno pripadajućom kvalitetom kroz oznaku kategorije i brenda.
Najavili ste financijsku pomoć i kredite za podizanje kvalitete privatnog smještaja prije rekategorizacije? Na što domaćini mogu računati?
- Zajedno s HBOR-om pripremljen je projekt kreditiranja obiteljskih iznajmljivača s kamatom od najviše tri posto i sedmogodišnjim rokom povrata za nužna ulaganja u podizanje kvalitete privatnog smještaja. Time ćemo ih potaknuti na ulaganja. Želimo pokrenuti sve čimbenike u lancu usluge, ponude i domaće proizvodnje da se u konačnici dobije kvalitetniji obiteljski smještaj u cijeloj zemlji.
Koliki rok planirate dati iznajmljivačima da srede apartmane prije rekategorizacije?
- Ništa od toga neće se dogoditi preko noći, vremena će biti dovoljno. U dijalogu sa strukovnom udrugom iznajmljivača odlučit će se koliki je rok u kojem se rekategorizacija mora provesti. Mislim da je razuman rok za taj posao otprilike pet godina.
Puno je administrativnih barijera koje se u kategorizaciji mora ispuniti a u svijetu ih nitko ne traži?
- Za ukidanje sam nepotrebnih obveza koje iznajmljivači moraju zadovoljiti, poput one da kanta za smeće mora biti metalna i slično. To nema veze s EU direktivom, to nije nigdje propisano i sigurno se može pojednostavniti.
Često se čuje da su naši turistički objekti već sada kvalitetom iznad sličnih u svijetu?
- Moramo biti još kvalitetniji, a ne se uspoređivati s drugima. Hrvatska je na prekretnici na kojoj mora potvrditi zasluženo mjesto hit-destinacije. Mislim da je vrijeme da pojačamo mjerila i budemo još kvalitetniji, drukčiji, bolji.
Sve više govorite o turističkoj godini, a ne o turističkoj sezoni. No, daleko smo od toga da izvan glavne sezone imamo značajniji promet?
- Točno, želim govoriti o turističkoj godini jer je to naš cilj. Evo, imamo značajan rast dolazaka i noćenja u prosincu i siječnju, a sada intenzivno radimo na povećanju prometa u svibnju. Tu nam je rupa i koncentrirani smo na sve što se može napraviti da se to popravi. No, mislim da će ovo biti prva turistička godina u povijesti s dvanaest turističkih mjeseci, a sve kao priprema jedne prave turističke 2018. godine, koja bi trebala biti prekretnica u našem turizmu. S promjenom Zakona o boravišnoj pristojbi, turističke zajednice će dobiti značajno veća sredstva za promociju, sadržaje i događanja koja će moći osigurati novim sredstvima. To je velika šansa za iskorak. Gost mora iz Hrvatske otići sretan zbog obilja ponude.
Najavili ste decentralizaciju odlučivanja o visini boravišne pristojbe koja će biti od 7 do 21 kunu. Zašto?
- To je naš put k decentralizaciji sredstava i odlučivanja u turizmu. Ako turističko vijeće grada ili mjesta bude smatralo da je za razvoj destinacije bolje povisiti pristojbu, imat će i potpunu autonomiju za donošenje takve odluke. Korigirat ćemo raspodjelu nautičke pristojbe koja će u znatno većem dijelu ostajati tamo gdje nautičari doista i borave. Razmatramo i raspodjelu sredstava pristojbe između Glavnog ureda HTZ-a i županijskih turističkih zajednica u korist županijskih.
Sezona je pred vratima, a sa svih strana stižu žalopojke kako nema radnika. Što čete poduzeti u idućih mjesec dana?
- Kratkoročni pristup je organizacija sajmova poslova i marketinška kampanja kako bismo za ovu sezonu osigurali kvalitetom i količinom potrebne radnike i mislim da ćemo to uspjeti. Tijekom ožujka organizirat ćemo promociju zanimanja u turizmu u nekoliko dijelova Hrvatske i prezentirati kako ćemo pristupiti rješavanju tog izazova. Riječ je o tome da se angažiraju svi sa Zavoda za zapošljavanje. Dugoročno, planiramo otvoriti pet centara kompetencije na državnoj razini, od srednje škole, preko usavršavanja, specijaliziranja i slično, gdje će se stvarati kvalitetni kadrovi za turizam.
Hoće li biti uvoza radne snage u turizmu u 2017. godini?
- Uvoz radne snage sveli smo na minimum i tako će ostati. Nastojat ćemo intervenirati samo u slučaju nužnosti i za specijalizirana zanimanja kojih kod nas nema, poput kuhara nacionalne kuhinje, posebnih animatora i slično.
Predsezonske najave krenule su optimistično. Jesu li malo preuranjene?
- Po onome što vidim i informacijama koje dobivam s tržišta, zadovoljan sam jer je stanje rezervacija bolje nego lani u ovo vrijeme. Buking iz Francuske je sedam posto bolji, u Britaniji je 50 posto više rezervacija, Njemačka ima šest posto više, Austrija tri posto više, Skandinavija odlično reagira. Stalno razgovaramo o novim aviolinijama i već je najavljeno devet novih letova iz Francuske prema Splitu i Dubrovniku, Croatia Airlines planira uvesti liniju iz Milana za Split, Skandinavija najavljuje značajno veći broj aviorotacija prema Jadranu. Svakog prijevoznika koji produlji sezonu za tjedan dana pratit će poseban marketing s naše strane.
Hoćete li produljiti ugovor s globalnom marketinškom agencijom koja je proteklih godina radila inozemnu promociju hrvatskog turizma?
- Toj je agenciji ugovor pri kraju, produljili smo ga zbog promjena u Ministarstvu. U planu je potpuna reorganizacija marketinga i obrade tržišta s angažiranjem svih ljudi koji su u sustavu HTZ-a. Imamo kvalitetne ljude u sustavu HTZ-a i dat ćemo im veće ovlasti i mogućnosti kreiranja. Na tržištu se stvari mijenjaju svakih pola godine i tome se treba prilagođavati, a mi ćemo to sada omogućiti. Vrijeme je za dizanje standarda.
Planirate li promjene na čelu Glavnog ureda HTZ-a?
- U Glavnom uredu HTZ-a počinje procedura izmjene sistematizacije, a promijenit ćemo neke uvjete za pozicije direktora turističkih zajednica. Nelogičan je sadašnji uvjet da direktor turističke zajednice može biti svatko tko ima pet godina rukovodećeg iskustva u bilo kakvom trgovačkom društvu. Svi će morati imati fakultetsko obrazovanje. Promjena će biti na svim razinama sustava turističkih zajednica. Vrijeme je za prekretnicu.
Razgovarala Ružica Mikačić
Slobodna Dalmacija, 18. veljače 2017.
Vijesti iz medija |
Turizam |
Gari Cappelli
