Nakon današnje sjednice Vlade, na kojoj je prihvaćena reforma cestovnog sektora, njegovo poslovno i financijsko restrukturiranje, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem, ovu je odluku dodatno pojasnio novinarima.
Na samom početku izlaganja, ministar je naglasio da nema prodaje niti monetizacije hrvatskih autocesta, u skladu s ranije iskazanom voljom hrvatskih građana.
Kazao je da se prije nekoliko mjeseci krenulo u rješavanje velikog problema koji opterećuje hrvatsko gospodarstvo i financije. Ukupan dug čitavog cestovnog sektora iznosi oko 5,2 milijarde eura, odnosno približno 39 milijardi kuna, od čega samo u 2017. godini dolazi na naplatu 7,6 milijardi kuna. Glavni pritisci dogodit će se i u naredne dvije, odnosno pet godina, upozorio je ministar Butković.
S obzirom da od prihoda autocesta nije moguće vraćati kredite, Vlada je krenula u pripremu reformskoga paketa kojim će se stabilizirati cestovni sektor i omogućiti mu dugoročni razvoj. U vraćanju kredita, Hrvatskoj će pomoći Svjetska banka, najavio je ministar.„Koliko velik problem predstavlja dug cestovnog sektora govori podatak da on iznosi 13,5% ukupnog vanjskog duga Republike Hrvatske“, istaknuo je ministar Butković.
Kazao je da je poslovno i financijsko restrukturiranje cestovnog sektora podijeljeno na tri područja. Prvo je upravljanje sektorom, drugo je planiranje, financiranje i provedba investicija i treće je upravljanje i poslovanje poduzeća. Što se tiče upravljanja sektorom, obvezujemo se Pismom sektorske politike, povećanjem učinkovitosti, poslovanja i sustava održavanja cesta, u kojem se predviđaju već ove godine manji operativni troškovi održavanja cesta za 7%, u 2018. za 15% i do kraja 2020. za 30%, zatim nadzor i kontrolu poslovanja društava u cestovnom sektoru te spajanje trgovačkih društava HAC-a, HAC-ONC-a i jednog operativnog dijela ARZ-a.
„Što se tiče planiranja, financiranja i provedbe investicija u sektoru uvodimo sustav gospodarenja imovinom, dok će nova zaduženja u četverogodišnjem razdoblju mandata ove vlade biti ograničena na zaduženja samo za kapitalne projekte, uz strogu kontrolu Vlade Republike Hrvatske“, kazao je ministar Butković pojasnivši da otplata novih zaduženja neće teretiti cestovne tvrtke.
„Ono što najviše zanima hrvatsku javnost jest povećanje cestarina. Naime, od 3. travnja provest će se petpostotno usklađivanje na dionicama Hrvatskih autocesta s ARZ. Drugim riječima, na dionici Zagreb-Rijeka neće biti povećanja cijena, a primjerice, dok se sada za osobne automobile od Zagreba do Varaždina plaća 27 kuna, s ovim petpostotnim povećanjem, cestarina će na toj relaciji iznositi 28 kuna. Na dionici Zagreb-Split, povećanje će iznositi sedam kuna. Osim toga, uvodimo i desetpostotno sezonsko povećanje cijena od 1. srpnja do 30. rujna, koje ne uključuje teretne prijevoznike i autobuse“, rekao je.
Postupno će se uvesti smanjenje popusta na ENC plaćanja, s primjenom od ljeta 2018., novi automatizirani sustav naplate cestarine, koji će se definirati do kraja ove godine, s primjenom od 2020., usvajanje Akcijskog plana poboljšanja sigurnosti cestovnog prometa, revizija sigurnosti na glavnim prometnim pravcima, a što se tiče upravljanja i poslovanja poduzeća ona će morati izrađivati korporativne planove, raditi transparentno i objavljivati poslovne informacije, smanjivati broj radnih mjesta, s čime je upoznat i sindikat cestovnog sektora. „Neće biti velikih otpuštanja, ali će biti racionalizacija. U 2017. godini prirodnim će odljevom otići približno stotinu ljudi za što su osigurane otpremnine zajmom EBRD-a. Ujednačit će se sustav održavanja državnih i županijskih cesta provedbom zajedničkih, objedinjenih sustava javne nabave“, najavio je ministar te dodao: „Ovo je cjelovita reforma cestovnog sektora. Nema prodaje, nema monetizacije i davanja u koncesiju, jer se time ne bi riješio problem. Hrvatska bi ionako trebala vratiti veći dio duga, a došlo bi do značajnijeg povećanja cestarine. S ovim petpostotnim povećanjem samo na dionicama HAC-a, još uvijek smo ispod cijena dionica koje su danas koncesionirane u Hrvatskoj. Apsolutno želimo zadržati autoceste, povećati njihove prihode, smanjiti troškove i našli smo najbolje i najbezbolnije cjelovito rješenje. Ono će biti u skladu sa stavom da su naše autoceste veliki gospodarski potencijal koji mora ostati u rukama Republike Hrvatske i njezinih građana“, zaključio je ministar Oleg Butković.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je integralni dio cjelokupnog posla i financijsko restrukturiranje. Ukupan iznos zaduženosti sektora od 5,2 milijarde eura obuhvaćen je i u dokumentu Strategija upravljanja javnim dugom, koji pokazuje da je kompletan dug cestarskih i autocestarskih djelatnosti u javnom dugu. „Taj je dug u potpunosti bankarski dug, s tim da postoje razlike u odnosu na neke bilateralne i sindicirane ili multilateralne linije. Postoji još jedna komponenta duga koja se odnosi na naše odnose s multilateralnim financijskim organizacijama, poput EIB-a, EBRD-a i sličnih. S njima, kao i sa Svjetskom bankom, vodimo vrlo intenzivne i konstruktivne razgovore o njihovom nastavku angažmana, a neki od njih će i financijski podržati ovaj projekt. Posebno detaljno uzet ćemo u obzir komercijalni dug“, istaknuo je ministar Marić.
Hrvatska je danas jedna od zemalja čije su premije rizika smanjene u odnosu na prethodno razdoblje. Investitori kao i rejting agencije te Europska komisija uzimaju u obzir pozitivne gospodarske trendove i sređivanje stanja u javnim financijama. „Na globalnim se tržištima događaju okolnosti koje imaju određene konzekvence na sve nas i to su elementi koje treba uzeti u obzir prilikom analiza tržišta i poduzimanja aktivnosti, ali investitori posebno uzimaju u obzir specifičnosti pojedinih zemalja“, dodao je. Fokus naših aktivnosti u smislu tržišta kapitala, međunarodnih i domaćeg, orijentira se na segment cesta i autocesta. „Sljedeći koraci bili bi nastavak rada sa Svjetskom bankom i drugim partnerima na usuglašavanju svih detalja. Nadamo se dobivanju tog instrumenta u smislu garancije. U drugoj polovici godine ići ćemo s jednim sveobuhvatnim projektom. Dakle, jedan dio financijskog restrukturiranja podrazumijevat će stožernu, kapitalnu transakciju u smislu obveznice na međunarodnom tržištu, a ona će uz sebe vezati i čitav niz drugih financijskih transakcija koje će se voditi izravno s vjerovnicima u smislu restrukturiranja i refinanciranja postojećeg duga“, pojasnio je.
Ministar Marić rekao je da se ne radi samo i isključivo o unaprjeđenju kapitalne strukture autocesta u smislu produljenja ročnosti već i da snažno ciljamo na snižavanje troškova kamata. „Moramo biti svjesni da u ovom trenutku, iz njihovog operativnog poslovanja, nije moguće servisirati sve te obveze koje dospijevaju ove i iduće tri godine i zato je ovaj projekt nužan i neminovan. Vjerujemo da ćemo time unaprijediti same kompanije i dići njihovu vrijednost“, rekao je ministar Marić.
Pisane vijesti |
Oleg Butković
