Prema podacima Hrvatske narodne banke, tijekom 2016. godine, prihodi u turizmu od stranih gostiju, iznosili su 8 milijardi i 635 milijuna eura, što u odnosu na 2015. predstavlja rast od 8,5 posto, odnosno 673 milijuna eura.
- Rezultati prihoda u turizmu premašili su naša očekivanja, pogotovo u posljednjem tromjesečju gdje smo ostvarili rast od 10,5 posto. Uz domaću potrošnju prihodi od turizma u 2016. premašili su 10 milijardi eura što predstavlja dosad najbolji rezultat. Ovo je pokazatelj da se hrvatski turizam razvija u pravom smjeru i ovim putem čestitao bih svim djelatnicima u turizmu koji su svojim radom, trudom i kreativnošću pridonijeli ovim odličnim rezultatima, kaže ministar turizma Gari Cappelli.
I u prva tri mjeseca bilježimo rast dolazaka i noćenja. Najavili ste još bolje rezultate? Što konkretno očekujete?
- Prema najavama s većine tržišta, buking je u dvoznamenkastom porastu. Postoji velik interes turoperatora i avioprijevoznika s nekih od naših najvećih tržišta. U prva dva mjeseca imamo ostvareno čak 15 posto više noćenja nego u istom razdoblju lani, a s obzirom da je Uskrs u travnju, svakako očekujemo jači promet i u tom razdoblju. Zaista vjerujem kako nas čeka odlična sezona, a usudio bih se konstatirati da ćemo ostvariti rezultat bolji od europskog prosjeka, odnosno rast veći od 3 posto.
Najavili ste i neku vrstu decentralizacije HTZ-a? Što to konkretno znači?
- Želio bih da sustav turističkih zajednica decentraliziramo tako da veću snagu damo županijskim i lokalnim turističkim zajednicama koje bi postale destinacijske menadžment organizacije (DM0), dok bi se na nacionalnoj razini više radilo na konkretnim aktivnostima bolje promocije, jačeg brendiranja, dovođenje novih aviokompanija, otvaranje novih letova i slično. Preustroj sustava turističkih zajednica i izgradnja djelotvornog sustava upravljanja turističkom destinacijom omogućit će izmjene Zakona o turističkim zajednicama i promicanje hrvatskog turizma koji bi se u Vladinu proceduru donošenja trebao uputiti krajem godine. Na pripremama prijedloga izmjena tog Zakona radi radna skupina koju osim predstavnika Ministarstva turizma i HTZ-a čine i predstavnici hotelijera, putničkih agencija, Instituta za turizam.... Izmjene zakona bit će usmjerene na organizacijske promjene i prilagodbe postojećeg sustava turističkih zajednica kako bi se povećala učinkovitost funkcioniranja cijelog sustava, te da bi se sustav turističkih zajednica osposobio za djelovanje prema modelu DMO.
Postoji li neka brojka koja pokazuje s koliko novih kreveta i u kojoj vrsti objekata Hrvatska ove sezone dočekuje turiste?
- Ove godine investicije u turistički sektor iznose preko 800 milijuna eura te je predviđeno otvaranje 50-ak novih i novoobnovljenih hotela i to uglavnom visoke kategorije. Očekujemo oko 2.000 dodatnih kreveta u hotelskom smještaju, što je izuzetno važno za bolje rezultate turističkog prometa i povećanje konkurentnosti. Uglavnom je riječ o smještajnim kapacitetima veće kvalitete koje karakteriziraju visoka popunjenost i cjelogodišnje poslovanje, što je izuzetno važno za produljenje turističke sezone kao trenutno glavnog izazova hrvatskog turizma. Nedavno sam prisustvovao otvorenju nekoliko hotela koji u svojoj ponudi osim smještajnih usluga, imaju i ponude vezane uz posebne oblike turizma kao što su zdravstveni. Takve i slične ponude pravi su način na koji možemo osigurati aktivnije poslovanje tijekom duljeg razdoblja u godini, veće prihode u turizmu i ojačati poziciju Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije. Gledajući ukupne smještajne kapacitete, u ovom trenutku raspolažemo s nešto više od milijun kreveta u komercijalnom smještaju, koji iz mjeseca u mjesec rastu.
Kakav je vaš stav o uvođenju poreza na promet nekretnina?
- Nedavno sam zajedno s premijerom Andrejom Plenkovićem, potpredsjednicom Vlade i ministricom Martinom Dalić te predstavnicima ministarstava državne imovine i financija sudjelovao na sastanku s hotelijerima iz Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. To je pokazatelj koliko je ovoj Vladi važan turizam, a pri tome i hotelski sektor koji je jedan od najvećih generatora prihoda u turizmu. Na sastanku se otvoreno razgovaralo o pet ključnih stvari i mjera koje treba riješiti, od stope PDV-a za smještaj i ugostiteljstvo, poreza na imovinu i nekretnine, boravišne pristojbe, zapošljavanja i radne snage te turističkog zemljišta. Na sastanku se razgovaralo i o mogućnostima da se porez za hotelijere zadrži na razini plaćanja dosadašnje komunalne naknade. Smatram da je iznimno bitno čuti sva mišljenja i otvoreno razgovarati jer nam je svima u interesu nastavak razvoja hrvatskog turizma za što su potrebni što konkurentniji uvjeti poslovanja.
Zanima nas privatizacija Jadrana Crikvenica. Kako, putem kojeg modela mislite vlasnički transformirati tvrtku? Prodajom? Dokapitalizacijom? Kome? Spekulira se o Valamaru. Uvodimo li na taj način sindrom Agrokora i u turizam?
- Jadran Crikvenica je jedna od tri tvrtke koje Ministarstvo turizma vodi u svome portfelju, a kojima predstoji privatizacija. Trenutno se razmatraju različiti modeli privatizacije, međutim važno je naglasiti da će privatizacija teći maksimalno transparentno i sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom.
Što očekujete od novog direktora HTZ-a, za kojega je raspisan natječaj?
- Siguran sam da će Vijeće HTZ-a odabrati najboljeg kandidata. Želimo turizam u svakom smislu podignuti na višu razinu i zato su u natječaju postavljeni viši kriteriji u odabiru kandidata za direktora Glavnog ureda HTZ-a. Npr. sad je uvjet pet godina iskustva u turizmu, ali i iskustvo u brendiranju i marketingu te je potrebno pripremiti i program rada za iduće četiri godine kako bismo dobili uvid u dugoročno, strateško promišljanje pojedinog kandidata. Ono što mogu sa sigurnošću reći jest da je svima u Vijeću primarni cilj pronaći najboljeg kandidata koji ima iskustvo, znanje, volju i energiju da Hrvatsku promotivno učini još boljom i vidljivijom.
Procjena je da kampovi zauzimaju 22 milijuna četvornih metara turističkog zemljišta, te da je država godišnje, na ime neplaćanja koncesija za to zemljište, oštećena za 500 milijuna kuna. Do kuda se stiglo sa zakonom o turističkom zemljištu?
- Taj zakon je moj apsolutni prioritet jer on ima veliku važnost za daljnje intenziviranje investicija koje su potrebne kako bismo omogućili održiv rast turizma u idućim godinama. Izmjene će svakako donijeti pozitivne pomake, posebice kada govorimo o investicijama u kamping segment koji nam je izuzetno bitan, a s obzirom da je Hrvatska primarno autodestinacija. Upućivanje prijedloga izmjenama i dopunama Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu u proceduru Vlade predviđeno je u četvrtom tromjesečju ove godine. Stručni nositelj ovog zakona je Ministarstvo državne imovine, a Ministarstvo turizma sudjelovat će u izradi Zakona s prijedlozima slijedom svog iskustva u provedbi važećeg zakona i stavova sektora.
U Istarskoj i Primorskogoranskoj županiji je u visokoj fazi pripreme više od 250 projekata, imate li procjenu kako turistički sektor koristi bespovratna sredstva EU fondova? Situacija po informacijama koje posjedujem nije dobra, primjerice posljednji natječaj za korištenje bespovratnih sredstava EU fondova za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim područjima raspisan je još u kolovozu 2012. godine?
- Sredstva iz fondova EU-a predstavljaju velike mogućnosti za razvoj brojnih projekata koji su izravno i neizravno povezani s turizmom. Međutim, da bi se ta sredstva učinkovito iskoristila natječaji se moraju kvalitetno komunicirati i treba poticati na njihovo korištenje, što je u prethodnim razdobljima izostalo. Siguran sam ipak da su poduzetnici i ukupna javnost u dosad realiziranim projektima prepoznali potencijal i da ćemo iz godine u godinu svjedočiti sve većem broju projekata financiranih iz EU fondova. Nedavno je otvoren natječaj u okviru Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.2020. »Turizmom do posla« za koji su predviđena sredstva iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 31,5 milijun kuna. Dosad je pokazan značajan interes i vjerujem da će ta sredstva pridonijeti aktivaciji i ciljanom obrazovanju nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada za bolju zapošljivost i rad u sektoru turizma. Da bismo dugoročno osigurali kvalitetne kadrove, radimo i na realizaciji Regionalnih centara kompetentnosti u turizmu za koje je dostupno iz fondova EU nešto više od 70 milijuna eura. Prema Strategiji do 2020. godine u Hrvatskoj bi trebalo biti između pet i sedam centara kompetencija za ugostiteljstvo i turizam, raspoređenih po cijeloj zemlji. Kad govorimo o dosadašnjim projektima, primjerice o sufinanciranju malih i srednjih poduzetnika u turizmu, kroz povećanje kvalitete i dodatne ponude hotela realizirano je devet projekata ukupne vrijednosti 36 milijuna eura, a od čega je iz EU fondova osigurano gotovo 10 milijuna eura. Za ovu godinu je najavljen još jedan natječaj za male i srednje poduzetnike, a kojem je cilj poticanje investicija koje pridonose produljenju turističke sezone i podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma. Očekuju nas još i dva natječaja vezana uz ruralni turizam u iznosu od 113 milijuna eura, a koji su planirani za lipanj i listopad ove godine.
Česta su pitanja vezana za dodjelu bespovratnih sredstava pružateljima smještaja u domaćinstvu i za druge namjene, osim izgradnje vanjskog bazena, za npr. masažne bazene, saune, dječja igrališta, nabavku elektrobicikala i slično. Planira li se proširenje mjera?
- Hrvatska je u svijetu poznata kao destinacija dobrih i gostoljubivih domaćina, a privatni smještaj čini polovicu ukupne smještajne strukture. Sukladno Strategiji razvoja turizma do 2020. naša intencija svakako je usmjerena na profesionalizaciju privatnog smještaja, odnosno jačanje njegove kvalitete, a ne kvantitete. Upravo zato smo i kroz naš program Konkurentnost turističkog gospodarstva, povlačenje bespovratnih sredstava za projekte poput izgradnje dječjih igrališta, sauna, masažnih bazena i slično omogućili isključivo onim privatnim iznajmljivačima koji imaju registriran obrt ili OPG. Na taj smo način željeli profesionalizirati djelatnost te potaknuti privatne iznajmljivače da uz uslugu smještaja svojim gostima ponude dodatne sadržaje poput domaćih proizvoda ili neki sportskih aktivnosti, npr. jahanja i drugih.
U više navrata su najavljivani krediti HBOR-a s povoljnim kamatama za unapređenje obiteljskog smještaja. Kad su planirani pozivi za kandidiranje projekata, kojim putem i po kojim uvjetima?
- Rekategorizacija obiteljskog smještaja je potrebna jer je podizanje kvalitete nužno za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma, a samim tim i za veću popunjenost tijekom godine. Zato zajedno s HBORom pripremamo projekt kreditiranja obiteljskih iznajmljivača kojim želimo što povoljnijim uvjetima omogućiti nužna ulaganja u podizanje kvalitete privatnog smještaja. Ponudit će se povoljni krediti do 200 tisuća kuna s kvalitetnom kamatom kako bi se mogla podignuti kvaliteta smještajnih objekata, a sigurno da nam je krajnji cilj profesionalizacija ovog dijela turizma i pretvaranje u difuzne i integralne hotele. Tu govorimo o povećanju kategorija odnosno kvalitete, što sa sobom automatski donosi i povećanje cijene, odnosno generiranja većih prihoda od turističke potrošnje. Želimo ukloniti i administrativne barijere u procesu kategorizacije te pokrenuti sve čimbenike u lancu usluge, ponude i domaće proizvodnje da se u konačnici dobije kvalitetniji obiteljski smještaj u cijeloj zemlji. Za sada ide sve po planu. Važno mi je da se ovaj projekt odradi najkvalitetnije kako bi postavili temelje za budućnost obiteljskog smještaja.
U Saboru RH jedan je zastupnik nedavno kazao da Ministarstvo turizma, kad već nema gotovo nikakve ovlasti, ne treba ni postojati. Još dok nije znao da bi mogao postati vaš savjetnik, Dragan Magaš je kazao da bi on ministru turizma dao funkciju zamjenika premijera, jer za bilo koju stvar mora koordinirati s gotovo svim ministrima. Nikad to niste komentirali.
- Turizam je jedan od važnijih segmenata hrvatskoga gospodarstva, može se reći lokomotiva razvoja, jer u ukupnom BDP-u čini oko 18 posto. Važnost turizma za cjelokupno gospodarstvo i ekonomiju države odlično razumije i Vlada, ali i svi kolege ministri. Ministarstvo je horizontalno tijelo koje djeluje s još sedam do deset ministarstava. Mi trebamo koordinirati ostala ministarstva i to stoji u Strategiji razvoja hrvatskog turizma. Velika je odgovornost na nama. Radimo puno, proaktivno, pripremamo nove projekte, nastojimo donijeti poboljšanja u neke postojeće sve s ciljem održavanja i jačanja privlačnosti te konkurentnosti turizma Hrvatske, ali i poticanja razvoja cjelokupnog hrvatskoga gospodarstva. Stoga, mislim da je suvišno komentirati je li potrebno Ministarstvo turizma.
Nitko ni ne kaže da nije potrebno. Upravo suprotno, kažem da ima premalo ovlasti.
- Bitni su rezultati na kraju godine te cjelokupno ozračje u turističkom sektoru Republike Hrvatske. S obzirom na sve dosadašnje najave, čeka nas odlična sezona, Hrvatska je hit destinacija i zbog toga sam izuzetno zadovoljan.
Ima li istine u tome da je zapelo s uvođenjem CRO kartica? Navodno ministar Marić nije suglasan. Odustaje li se od tog projekta?
- I sami ste svjesni da je riječ o vrlo kompleksnom projektu koji je u programu Vlade RH, a Ministarstvo turizma trenutno radi na svim potrebnim tehničkim i zakonodavnim pripremama kako bi Cro kartica bila uvedena 2018. godine. Svim potrebnim pripremama za realizaciju i provedbe tog projekta bave se timovi osnovani u Ministarstvu turizma i Ministarstvu financija, ali i drugi važni dionici, primjerice predstavnici FINA-e, konzultanti itd. Uvođenjem Cro kartice razmatraju se promjene fiskalnih propisa i to Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, pri čemu valja voditi računa da promjene ne narušavaju nedavno usvojenu poreznu reformu.
Razgovarala: Biljana Savić
Novi list, 5. travnja 2017.
Vijesti iz medija |
Turizam |
Gari Cappelli
