Intervju s Martinom Dalić, potpredsjednicom Vlade i ministricom gospodarstva, autoricom Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, vodili smo u petak prijepodne, a pri kraju razgovora dobili smo informaciju da je lvica Todorić uputio prijedlog za aktiviranje tog zakona. Stoga se prvo pitanje odnosilo upravo na taj potez vlasnika Agrokora.
Ivica Todorić upravo je uputio prijedlog za aktivaciju lex Agrokor, Možete li komentirati tu odluku vlasnika Agrokora?
- Gospodin Todorić donio je odluku koja je, vjerujem, bila jedina opcija koja mu je ostala na raspolaganja Osobno sam se nadala da će vlasnik i Uprava Agrokora probleme u kojima su se našli riješiti dogovorom s vjerovnicima i dobavljačima i zalagala sam se za takvo rješenje. U više smo na vrata rekli da je zakon koji smo donijeli što se Agrokora tiče plan B i bilo bi mi puno draže da do njegove aktivacije nikada nije došlo, u ovom ili bilo kojem drugom slučaju. Gospodin Todorić svojim je potpisom hrvatskoj državi predao na rješavanje prije svega veliku količinu ozbiljnih problema u poslovanju koje sam nije uspio riješiti. U tom je procesu već izgubljeno previše vremena i povjerenja i sada moramo dalje djelovati iznimno brzo.
Kada će biti donesena odluka o imenovanju izvanrednog povjerenika i možete li nam reći tko će biti povjerenik? Hoće li bit inetko iz redova domaćih stručnjaka ili iz inozemstva?
- Vlada će reagirati jako brzo i spremni smo na to, za to ne treba brinuti, zbog toga smo i kreirali na vrijeme ovaj institucionalni okvir i već smo pokazali da smo u stanju pravovremeno donijeti potrebne odluke. O imenima ne mogu govoriti, a odluka o izvanrednom povjereniku samo je jedna od odluka koje treba donijeti. Zakonom je određeno da povjerenik mora vrlo brzo pronaći i savjetnike za restrukturiranje i druge stručnjake koji će mu pomagati u ovom procesu. Radi se o iznimno složenom pravnom, financijskom i poslovnom slučaju, tako da je neosporno da povjerenik mora imati vrhunske poslovne reference, kao i njegovi savjetnici U tom procesu Vladi je najvažnije očuvanje stabilnosti gospodarstva, posebno malih i srednjih poduzetnika.
U kojem će roku Vlada i resorni ministar imenovati Savjetodavno tijelo na temelju ovog zakona?
- Kao što sam rekla, sve potrebne odluke bit će donesene u najkraćem mogućem roku, vrlo brzo.
Hoće li Vlada kontaktirati grupu dobavljača koji su danas ustvrdili da od sutra više neće isporučivati robu Konzumu osim kruha, sve dok ih ne kontaktira izvanredni povjerenik?
- Vlada je s dobavljačima razgovarala i dosad na dnevnoj bazi te će otvorenu i konstruktivnu komunikaciju nastaviti i dalje. Suočeni smo s izvanrednom situacijom, koja je za brojne aktere puno teža i od dugogodišnje recesije kroz koju smo prošli te svi moramo pokazati maksimalnu moguću trezvenost i puno strpljenja, koje će biti potrebno da se ponovo izgradi gotovo pa uništeno povjerenje između kompanije i njenih partnera i dobavljača. Još jednom naglašavam, naša posebna briga su mali dobavljači.
Je li kriza Agrokora najveća gospodarska kriza u povijesti RH?
- Vjerujem da bi u slučaju nekontroliranog nastavka krize u Agrokoru došlo do najveće gospodarske krize u Hrvatskoj prouzročene prije svega domaćim, a ne vanjskim faktorima. Upravo smo zbog toga na vrijeme krenuli s pripremom zakona, kako bismo spriječili da ta kriza krene nekontroliranim tijekom, da se prelije iz sustava Agrokora na ostatak gospodarstva i da dovede možda i do recesije. To je glavni razlog zbog kojeg smo donijeli Zakon o izvanrednoj upravi, jer smo smatrali potrebnim osnažiti zakonodavni i institucionalni okvir u slučaju mogućih snažnih poremećaja kakve mogu izazvati sistemski važna poduzeća i pripremiti oruđe za stabilizaciju gospodarstva i očuvanje radnih mjesta.
Predstavnici šest banaka, četiri domaće i dvije ruske, u četvrtak su bili kod premijera i potvrdili da su suglasni s aktivacijom lex Agrokor. To se čini kao priznanje Vladi da je dobro odradila posao s lex Agrokor?
- Mislim da je, ustvari, velik uspjeh Vlade činjenica da je Vlada na vrijeme prepoznala rizike koji mogu nastati za gospodarstvo ako se problemi u Agrokoru prodube i prenesu na cijelo gospodarstvo. Vlada je kod prve objave vijesti o smanjivanju kreditnog rejtinga te kompanije prepoznala mogućnost da se iz Agrokora počnu generirati rizici koji se mogu preliti na vrlo velik dio gospodarstva i zato smo odlučili djelovati odmah. Upravo takva pravovremena reakcija omogućila je stvaranje ovog zakonodavnog okvira koji se može koristiti u ovom, ali i u drugim sličnim, potencijalnim slučajevima.
Kako komentirate kritike iz oporbe glede zakona?
- Mislim da su te kritike čisto politikantstvo. Prvo su govorili da se nikako ne smije štititi lvica Todorić, pa da Vlada ne zna što radi, pa da Vlada nije na vrijeme reagirala, a onda smo jučer mogli čuti da Vlada ugrožava šume i vode ako donese ovaj zakon i Agrokor ode u stečaj. Tko se ozbiljno bavi politikom, poznaje Ustav i odgovara za javno izgovorenu riječ,ne bi to nikada mogao izjaviti. Sve te poruke pokazuju koliko su oporbeni redovi nesposobni zavođenje ozbiljne, konstruktivne politike i kako suočeni s ovakvim rizicima, ne znajući bolje, bježe u plitko politiziranje
Određeni pravnici tvrde da je zakon i nekoliko odredbi u neskladu s Ustavom RH?
- Zakon se oslanja na Ustav i izvodi iz Ustava i u cijelosti je ustavan, o čemu smo konzultirali široki krug stručnjaka. Članak 50. stavak 2 Ustava predviđa mogućnost ograničavanja poduzetničke slobode u slučaju da je ugrožena stabilnost gospodarstva i zaposlenost, što se jasno može primijeniti na sistemski važna poduzeća. Mjere koje donosi ovaj zakon predstavljaju put za postizanje nagodbe vjerovnika upravo u slučaju velikih financijskih poteškoća sistemski važnih poduzeća, a kako bi se omogućilo normalan nastavak poslovanja tvrtke. Zakon je i vremenski ograničen, a sve značajne odluke donosi i verificira sud. Uz to, ponavljam, Uprava tvrtke mora podnijeti prijedlog za aktiviranje zakona, pa i to pridonosi ustavnosti istog. Uz to, i oni pravni stručnjaci koji su u početku imali primjedbe u svojim su izjavama glede konačnog prijedloga zakona rekli kako je zakon sukladan Ustavu.
Kako ocjenjujete tvrdnje da je ustavnost dovedena u pitanje zato što se daje privilegirana pozicija Agrokoru u odnosu na ostale tvrtke?
- Ovo nije zakon koji se odnosi samo na Agrokor, već i na druge tvrtke koje odgovaraju kriterijima iz zakona. Ali kada je o ustavnosti riječ, kada govorimo o mogućnostima da sistemski bitna kompanija, koja ima velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, odvede čitavo gospodarstvo u recesiju, tada govorimo o izboru o tome smjeli Vlada imati instrument kojim se može boriti protiv takvih problema ili ne smije imati takav instrument. Dakle, hoćemo li se pozivati na alibi ustavnog ili zakonskog purizma i pod tom izlikom ne učiniti ništa ili ćemo kreirati institucionalni okvir koji može dati Vladi oruđe da spašava stabilnost ukupnog gospodarstva i desetaka tisuća radnih mjesta? Kako je nama zaista nacionalni interes ispred bilo kojeg drugog interesa, niti jednog trenutka nije bilo dvojbe kako trebamo postupiti. Uostalom, takvim su instrumentima pribjegavale i druge države poput Italije, Austrije i Francuske kada su se suočile s problemima velikih kompanija.
Je li moguć nastavak suradnje s timom Antonija Alvareza koji su imenovali veliki vjerovnici, odnosno banke?
-U ovom trenutku nije moguće o tome spekulirati, ali je moguće reći da je to tvrtka s najboljim svjetskim referencama i jedna od najuglednijih kompanija koje se bave restrukturiranjem. Ali, izbor stručnog tima savjetnika je u području ovlasti izvanrednog povjerenika te o tome ne mogu spekulirati.
Što ako vjerovnici kažu da neće pristati dalje financirati Agrokor ako njihovi ljudi ne uđu u tim izvanrednog povjerenika?
- Mislim da je u ovom trenutku nepotrebno nagađati o potezima pojedinih sudionika ili vjerovnika u procesu izvanredne uprave. Neosporno je da uspjeh tog procesa koji bi vodio prema konačnoj nagodbi vjerovnika moraju voditi stručnjaci i eksperti, to i zakon definira i takvo vođenje procesa u najboljem je interesu svih uključenih strana. Ne vidim zato ni jednog dokaza ili razloga za mogućnost da bi se netko u tom procesu ponašao neprijateljski, pogotovo jer je postignuta intenzivna i dobra komunikacija između vjerovnika, dobavljača i banaka.
Rekli ste da izvanredne situacije zahtijevaju izvanredne mjere. Sljedećih godina Agrokoru dolaze velike obveze po pitanju obveznica i kredita, u iznosu od oko milijardu eura, a kada se tome pridodaju PIK obveznice, brojka dolazi do gotovo 1,5 milijardi eura. Jeli Vlada spremna, bude li to potrebno, angažirati državna jamstva ili državni novac kako bi se osiguralo da Agrokor i njegove kompanije ne idu u stečaj? Postoji li mogućnost da država jamstvima ili kapitalom uđe u proces spašavanja Agrokora?
- Kakva će biti nova struktura kapitala Agrokora, utvrdit će se nagodbom. Ono što se sada može pretpostaviti jest to da će sustav Agrokora trebati dokapitalizaciju. Kratkoročni problem jest problem likvidnosti, a dugoročni nova struktura kapitala Agrokora i njegovih tvrtki i potreba za novim kapitalom. Tko će dokapitalizirati Agrokor zasad je pitanje na koje se ne može dati odgovor, a mogu se samo nadati da će to biti hrvatski kapital. Utvrdi li se potreba za dokapitalizacijom, taj proces bit će otvoren svima, a moja je nada, kažem, da će se odazvati hrvatski kapital. Država se jasno odredila prema ovom procesu, a najznačajniji cilj, uz stabilizaciju gospodarstva, jest da nema troška za porezne obveznike.
Trenutačno je jedan od ključnih problema to što neki dobavljači Agrokora prolaze pravu poslovnu agoniju. Koja je vaša procjena, ako dođe do razvlačenja procesa, koliko dobavljači mogu sve to skupa izdržati?
- Slažem se, dobavljači se suočavaju s velikim poslovnim rizicima, pogotovo u plaćanju računa za već dostavljenu robu. Upravo ti dobavljači, pogotovo mali i srednji, čije poslovanje gotovo u potpunosti ovisi o Agrokoru, razlog su zbog kojeg smo žurno realizirali zakonski okvir kako bismo imali mehanizam putem kojeg se situacija može srediti i sanirati. Zbog toga će se u trenutku primjene ovog zakona oko sustava Agrokora stvoriti zid i Agrokor će prestati plaćati obveze po kreditima i financijskim aranžmanima sklopljenima do dana otvaranja ovog postupka. U tom zidu će se moći napraviti prolaz za plaćanje dobavljača za tražbine koje su nastale do trenutka otvaranja postupka. Time se otvara put za plaćanje dobavljača. Od banaka, leasing društava, faktoringa i drugih financijskih institucija očekujem i tražim da se prisilno ne naplaćuju po takozvanim regresnim pravima, za što su proteklih dana i same banke izrazile spremnost Ovi dani zahtijevaju strpljenje kako bi se osiguralo da se utvrde sva dugovanja Agrokora prema dobavljačima za robe i usluge, uključujući i one koje čine podlogu za mjenice. Ovo je važno zato da bi se potraživanja dobavljača mogla isplatiti na fer i djelotvoran način. Sve ostale, nove tražbine, koncern će tada, pod upravljanjem povjerenika plaćati sukladno rokovima plaćanja. To će omogućiti stvaranje sigurnosti za dobavljače. Na taj način dobavljači, posebno mali i srednji, uopće se ne bi trebali pojaviti kao vjerovnici u procesu izvanredne uprave, jer će biti isplaćeni u cijelosti.
Na koji će način mali i srednji dobavljači biti isplaćeni ako na svaku isplatu za stare tražbine suglasnost mora dati vijeće vjerovnika?
- Vjerovnici moraju dati pristanak na odluke vezane za imovinu Agrokora u iznosu od više od 3,5 milijuna kuna. Što se tiče dobavljača - isplata dobavljača je srce ovog procesa, jer se bez te isplate ne može stabilizirati njihovo poslovanje, a onda se ne može niti osigurati stabilnost Konzuma i Agrokora, odnosno restrukturiranje te kompanije na efikasan način, a time ni stabilnost gospodarstva. Smatram da kreditne institucije razumiju da se bez ostvarivanja svih ovih preduvjeta niti njihove tražbine neće moći isplatiti. Prema tome, s moje točke gledišta, s pozicije potpredsjednice Vlade, o tome nema diskusije, Dobavljači se moraju platiti, pogotovo mali i srednji dobavljači. To je jedan od glavnih ciljeva ovog postupka.
Možete li nam reći nešto više o procesu eventualne prodaje dijela imovine Agrokora, odnosno njegovih tvrtki?
- Suglasnost za prodaju imovine moraju dati vjerovnici. To će se voditi ili kroz proces prinudne uprave ili na osnovi nagodbe, sada je teško spekulirati o tome što i kada bi se po tom pitanju moglo događati, ali u svakom slučaju potrebna je suglasnost vjerovnika.
Kako komentirate određeni sukob između banaka i dobavljača koji je posljedica načina financiranja Agrokora? Tu posto ji problem mjenica bez stvarnog pokrića u robama i uslugama koji je dosegnuo izrazito velike iznose, a provodio se putem faktoring kuća i banaka. Konačno, tu je i problem regulatora HNB-a i Hanfe, pogotovo Hanfe koja se nije očitovala o praksi izdavanja takvih vrijed nosnica.
- Financijska i poslovna kriza u koju je zapao Agrokor očigledno je iznimno duboka, a struktura i način financiranja te kompanije i činjenica da je ona akumulirala ogromnu količinu duga funkcionirajući dugo i u domaćem i u međunarodnom financijskom kontekstu, sasvim sigurno, nažalost, služi kao dokaz da mehanizmi koji postoje u financijskim institucijama i regulatornim institucijama nisu odradili svoj posao kvalitetno. Kada su u pitanju financijske institucije, kao što su banke, pokazuje se da njihove analize rizika nisu na vrijeme signalizirale da Agrokor svoju budućnost gradi na prevelikoj zaduženosti i nestabilnim financijskim temeljima. S druge strane, mislim da su i regulatorne institucije u Hrvatskoj pokazale određenu slabost, posebno ako se pokaže točnim da je dio kratkoročnog financiranja u Hrvatskoj temeljen na neadekvatnim instrumentima. U ovom trenutku zasad još nemamo u Vladi konkretne dokaze i potvrde, niti ih mi možemo imati. Ali upravo zbog toga očekujem i ozbiljnost i odgovornost banaka, leasing društava i faktoringa u postupanju prema dobavljačima u odnosu na regrese po mjenicama. Jednako tako, ovo je prilika da se napravi dodatan korak u poboljšanju djelotvornosti regulatornih institucija, ako se pokaže da su neke slabosti u njihovu radu pridonijele tome da nisu prepoznati financijski i drugi rizici koje je generirao Agrokor.
Stalno se govorio tome da u Agrokoru postoje kvalitetna poduzeća. Ali neke informacije iz kruga Agrokorovih međunarodnih konzultanata govore da je 50 posto trgovina Konzuma neprofitabilno te da su neke kompanije preinvestirane i prekapacitirane za tržište?
- Restrukturiranje Agrokora se mora provesti - poslovno, financijski i vlasnički. Restrukturiranje tog sustava i njegove 73 dobre kompanije, na određeni je način velika prilika za hrvatsku ekonomiju, jer je u tom okviru moguće trajno riješiti problem nelikvidnosti i dugih rokova plaćanja koji su očigledno bili u srcu egzistencije funkcioniranja Agrokora. Proces restrukturiranja Agrokora može se promatrati i kao jedna od najznačajnijih reformi koja će osigurati bolje funkcioniranje hrvatskog gospodarstva i nadam se stvoriti priliku za brži rast svih onih poduzetnika koji su bili ograničeni neadekvatnim uvjetima plaćanja od strane Agrokora. Kada kažem da je sustav Agrokora sustav dobrih kompanija, onda to temeljim na svemu onome što danas o tim tvrtkama znamo. Konzum, Jamnica, Ledo, Belje, Vupik i PIK Vrbovec su dobre i kvalitetne tvrtke koje imaju moderne tehnologije, kupce, proizvode i tržište. Konzum je, pak, distribucijski kanal iznimno vrijedan za hrvatsku ekonomiju. Je li tu svaki dućan profitabilan, to nije posao Vlade. Naš posao je čuvati sistem i stvoriti mogućnost da dobre kompanije opstanu i da se sačuva stabilnost gospodarstva. A ono što bih htjela posebno naglasiti u ovoj situaciji jest to da pozivam sve dionike u ovom procesu da iskažu strpljenje kako bi se prevladali ovi kritični dani i kako bismo došli do trenutka da se osiguraju sredstva za likvidnost i da počne isplata dobavljača.
Imaju li ovih šest banaka dovoljan kapacitet za tu likvidnost?
- Prema informacijama kojima ja raspolažem, postojeći kreditori spremni su u vrlo kratkom roku, koji se mjeri danima, osigurati svježu likvidnost, kako za plaćanje dobavljača tako i za pokretanje poslovanja u Agrokoru. Ako ne oni, uz njih na tržištu ima i drugih financijskih institucija zainteresiranih za ovaj projekt.
Razgovarao Frenki Laušić
Jutarnji list, 8. travnja 2017.
Vijesti iz medija |
Ekonomija |
Martina Dalić
