Na održanoj konferenciji za medije o Nacrtu prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakonu o lokalnim porezima, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević istaknuo je kako nema govora o novom nametu za hrvatske građane.
Detaljnije je pojasnio kako se sukladno Zakonu o lokalnim porezima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, od 1. siječnja 2018. godine uvodi porez na nekretnine koji zamjenjuje komunalnu naknadu. Analogno tim izmjenama došlo je i do izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu kojim će komunalna naknada biti ukinuta, a zamijenit će je porez na nekretnine.
„Ništa se ne mijenja u iznosima, komunalnu naknadu zamjenjuje porez na nekretnine koji će biti pravičniji nego što danas imamo kroz komunalnu naknadu, jer se u taj porez uvode dob i stanje nekretnine“, kazao je ministar Kuščević.
Tijekom konferencije dotaknuo se i peticije protiv poreza na nekretnine i građevinske rente koju je pokrenula Udruga „Lipa“, a u kojoj su navedene netočne informacije uzburkale hrvatsku javnost jer se u peticiji navodi „kako je građevinska renta zapravo zamjena za postojeću komunalnu naknadu, a porez na nekretnine predstavlja potpuno novi namet za porezne obveznike.“
Ministar Kuščević je detaljno pojasnio kako nema govora o novom nametu jer građevinska renta nije zamjena za komunalnu naknadu već za komunalni doprinos i plaća se samo jednom, prilikom ishođenja akta za gradnju.
„Važećim zakonom je propisano kako je investitor dužan prilikom gradnje platiti komunalni doprinos. S Nacrtom prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu ukida se komunalni doprinos i uvode se dvije nove vrste davanja, jedna je građevinska renta, a druga je doprinos za izgradnju infrastrukture.“
Istaknuo je kako do promjena dolazi u cilju pravičnijeg i jeftinijeg ishođenja dozvola za investitore te bolje kontrole namjenskog trošenja sredstava jedinca lokalne samouprave.
Investitor koji gradi objekt u području koje je infrastrukturno opremljeno platit će samo građevinsku rentu, a onaj koji gradi u području koje nije infrastrukturno opremljeno će platiti rentu i doprinos za izgradnju infrastrukture, no zbroj ta dva davanja neće biti veći nego što je sada komunalni doprinos, uz naglasak kako je intencija rasteretiti investitore koji grade u opremljenom dijelu naselja.
Ministar Kuščević je dodao kako će „predloženim razdjelom velika većina investitora uštedjeti jer je veći broj investicija, njih oko 70%, u uređenom dijelu naselja. Nedoumice je možda izazvala činjenica kako u prijedlogu zakonu stoji kako će se građevinska renta plaćati i za postojeće građevine, no tu se misli isključivo na one građevine koje se nalaze u postupku legalizacije.“
Na upit novinarke o tome hoće li porez na nekretnine diskriminirati one koji ulažu u nekretnine, obnavljaju krov i fasadu od onih koji drže derutne nekretnine, zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan odgovorila je da, što se tiče poreza na nekretnine, njegov izračun kreće od obračuna današnje komunalne naknade koji se dodatno korigira za dva faktora i to koeficijent dobi i koeficijent stanja.
„Koeficijent stanja ne gleda nekakva dodatna ulaganja u nekretninu, nego ako nekretnina ima izvana dodatno vidljive sadržaje kao što su na primjer bazen ili teniski teren, tada ona nema koeficijent 1 nego 1,2. Taj koeficijent onda uvećava iznos današnje komunalne naknade. Dakle, ne radi se ulaganjima u nekretninu, nego o dodatnim sadržajima. Što se tiče koeficijenta dobi, on se dijeli u pet razreda. Ako on iznosi 1 onda je iznos poreza isti kao i komunalna naknada. Koeficijent će za mlađe nekretnine biti veći, a za starije on će padati pa će u tom slučaju iznos poreza biti manji nego što je danas komunalna naknada“, dodala je Vuraić Kudeljan.
Pisane vijesti
