Mjere aktivne politike zapošljavanja

Republika Hrvatska, kao i druge zemlje Europske unije, kroz svoje javne zavode za zapošljavanje ulaže u mjere aktivne politike zapošljavanja koje su namijenjene isključivo nezaposlenim osobama s otežanim pristupom tržištu rada kako bi im mogli pomoći da se što lakše i brže vrate u svijet rada.

Teže zapošljivi uz aktivnu politiku mogu postati lakše zapošljivi

Mjere su usmjerene na skupine nezaposlenih osoba koje su zbog niza razloga u najnepovoljnijem položaju na tržištu rada, a to su mlade osobe, osobe s invaliditetom, starije osobe, dugotrajno nezaposleni, žene, posebne skupine. 
Kreirane su prema specifičnostima svake skupine i one su svojevrstan „vaučer“ koji ove skupine mogu iskoristiti na razgovoru za posao, što im može dati prednost kod zapošljavanja.
Mjerama aktivne politike zapošljavanja najčešće se podupire prelazak iz nezaposlenosti u svijet rada pomoću obrazovanja, stjecanja radnog iskustva na radnom mjestu, kroz javne radove, potpore za zapošljavanje određenih skupina nezaposlenih osoba ili kroz poticanje samozapošljavanja, a sve kako bi nezaposlena osoba povećala svoje šanse za zaposlenje.

Zbog velikog interesa nezaposlenih osoba povećali smo sredstva i kreirali mjere prema potrebama pojedinih ciljanih skupina

Tijekom  2015. godine ukupno je isplaćeno 1.194.637.693,10 kn za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja. Od toga 941.651.269,70 kn iz nacionalnih te 252.986.423,50 kn iz EU sredstava.
 
U 2015. godini mjere aktivne politike zapošljavanja koristilo je 14,4% više osoba nego u 2014., u 2014. godini 5,5% osoba više nego u 2013. godini, u 2013. godini 29,1% više osoba nego u 2012. godini, a u 2012. godini 0,3% više osoba nego u 2011. godini.
 

Financiramo, ali i pratimo provedbu obveza

Provedba mjera aktivne politike zapošljavanja strogo se kontrolira i provodi, a sami korisnici mjera dužni su u propisanim rokovima dostavljati dokumentaciju kojom dokazuju izvršavanje ugovornih obaveza.

Važno je naglasiti da:

• uložena sredstva se vraćaju u proračun u dvostrukom iznosu kroz uplatu doprinosa, poreza, prireza, manja izdvajanja za socijalne naknade te povećanje kupovne moći/potrošnju.
• nezaposlene osobe se kroz mjere aktivne politike zapošljavanja socijalno uključuju te stječu dodatne kompetencije, znanja i vještine bitne za konkurentniju osobnu poziciju na tržištu rada.
• radom ili učenjem na radnom mjestu ostvaruju se socijalni/poslovni kontakti koji su neophodni svakoj osobi za buduće pozicioniranje na tržištu rada.
• mjere aktivne politike zapošljavanja i poticaji ne mogu zamijeniti pravo otvaranje radnih mjesta temeljem gospodarskog rasta.
• u vrijeme gospodarske krize, cilj mjera nije obuhvat manjeg broja ljudi i usmjerenje ka stalnom zaposlenju, već obuhvat što većeg broja ljudi kako bi barem jedan period bili u radnom procesu, osposobljavanju ili obrazovanju koji im omogućuje povećanje zapošljivosti i konkurentnosti.

Zapošljavanje kroz mjere i na otvorenom tržištu rada

 

Mjere aktivne politike zapošljavanja krojene su prema ciljanim skupinama i čine sljedeće pakete mjera:
 
„Mladi i kreativni“ – paket mjera usmjeren na podizanje kompetencija i pripremu mladih za zapošljavanje, a posebice stjecanje radnog iskustva i uključivanje mladih u poduzetništvo. Mjerama iz paketa za mlade utječe se i na stav poslodavaca prema mladim osobama koje, unatoč nedostatku radnog iskustva, žele učiti i doprinijeti radnom kolektivu svojom kreativnošću i energijom te im treba dati priliku da isto pokažu.
 


„I mi smo za novi posao i učenje“ - paket mjera za poticanje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, posebno onih kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost, a time i socijalna isključenost te koje su zbog dugotrajne nezaposlenosti izgubile određene vještine i kompetencije pa im treba pomoć pri ponovnoj aktivaciji na tržištu rada.

„Važno je iskustvo“ - paket mjera za poticanje zapošljavanja i ostanak u zaposlenosti osoba starijih od 50 godina, posebno onih kojima prijeti gubitak radnog mjesta i dugotrajna nezaposlenost. Iako godine života i ograničena stručna znanja i vještine mogu negativno utjecati na izbor radnika od strane poslodavca, radno iskustvo i prenosive vještine mogu značajno pridonijeti razvoju poduzeća što se mjerama iz ovog paketa želi postići.

„I posebnost je prednost“ – paket mjera za poticanje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba kao što su samohrani roditelji, hrvatski branitelji, liječeni ovisnici, žrtve nasilja i druge skupine kojima je otežan pristup tržištu rada. Osim financijske potpore za pristup tržištu rada posebnih skupina, mjerama iz ovog paketa želi se postići senzibiliziranje javnosti i poslodavaca za navedene ciljane skupine.

„Uključeni“ - paket mjera za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Mjerama se daje financijska podrška bržem zapošljavanju osoba s invaliditetom, ali i senzibilizira javnost i poslodavci.

Mjera za žene – paket mjera za uključivanje žena na tržište rada kojim se želi omogućiti ženama koje su zbog obiteljskih razloga ili nemogućnosti zapošljavanja izgubile ili nikad nisu imale priliku upoznati radno okruženje i zahtjeve radnog mjesta.

Mjere za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine – paket mjera za poticanje zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine, razvijanje pozitivnog stava prema poslovnom okruženju, ali i senzibilizacija javnosti prema zapošljavanju i uključivanju ove ciljane skupine. Mjerama se također utječe na bolji ekonomski status osoba romske nacionalne manjine, kao i na stjecanje radnih navika.
 
„Važno je očuvati radna mjesta“ - paket mjera za poslodavce u teškoćama usmjeren ne samo na zadržavanje radnih mjesta nego i fleksibilizaciji radnog vremena. Osobito je važan u vrijeme gospodarske krize, te omogućava poslodavcima da prebrode privremene poteškoće uz zadržavanje visoke razine zaposlenosti.

Stručno osposobljavanje nije zamjena za zapošljavanje mladih

Od 1. siječnja 2015. godine povećanje iznosa novčane pomoći za osobe uključene u mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR)

Izvrsni rezultati mjere
 
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Nezaposlene osobe izuzetno su dobro su prihvatile mogućnost stjecanja radnog iskustva što pokazuju i podaci o broju uključenih osoba. Broj korisnika mjere rastao je i tijekom 2015. te je s krajem 2015. ukupan broj korisnika mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa dosegao 32.494 osoba

 


Podaci o osobama koje su bile uključene u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa govore da je njih 62% bilo u zaposlenosti godinu dana nakon izlaska iz intervencije.
 
Kontinuirani napori za unaprjeđenje mjere
 
Proširen je krug potencijalnih korisnika te je stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa moguće koristiti i u privatnom/realnom sektoru u trajanju od 12 ili 24 mjeseca, ovisno o vrsti obrazovanja. Radi se o nezaposlenim osobama sa završenim preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem te osobama u obrtničkim zanimanjima u vezanom obrtu koji moraju polagati majstorski ispit i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno posebnom propisu.

Nezaposlena osoba koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje uključio u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ima u tijeku tog stručnog osposobljavanja pravo na novčanu pomoć, razmjerno broju dana prisutnosti na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
 
Kontinuirano se ulažu napori kako bi se mladim osobama koje su na stručnom osposobljavanju poboljšali uvjeti stručnog osposobljavanja te kako bi im se povećao iznos novčane pomoći i u cjelosti olakšalo stručno osposobljavanje.

Iz tog razloga je omogućeno plaćanje troškova prijevoza u visini stvarnih troškova prijevoza sredstvima javnog prijevoza, a u maksimalnom iznosu od 1.000,00 kuna.

 
Povećani iznos novčane pomoći na 2.400 kn
 
Od 1. siječnja 2015. godine visina novčane pomoći za nezaposlenu osobu uključenu na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa iznosi neto 2.400,00 kuna mjesečno, a poslodavcu se isplaćuje trošak doprinosa za obvezna osiguranja prema najnižoj propisanoj osnovici za uplatu obveznih doprinosa sukladno uvjetima i načinu korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja.


Mjera dostupna svima
 
Sve zainteresirane nezaposlene osobe bez obzira u koju dobnu skupinu pripadaju a prijavljene su u  evidenciju Zavoda najmanje 30 dana i nemaju više od godinu dana radnog iskustva u zvanju za koje su se školovale bez obzira na ukupno stečeni staž imaju mogućnost uključiti se u mjeru stručnog osposobljavanja sukladno definiranim ciljanim skupinama.
Stručno osposobljavanje je dobrovoljna mjera i nezaposlena osoba može odbiti osposobljavanje ili prekinuti već započeto osposobljavanje bez financijskih posljedica te bez gubitka statusa nezaposlene osobe na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
 
Sve zainteresirane nezaposlene osobe za dodatne informacije o uključivanju u mjeru mogu se obratiti savjetnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanjem, Info telefon 01/6444-000 ili na mail: hzz@hzz.hr .

 
Dodatni poticaji privatnom sektoru za kvalitetno zapošljavanje mladih – Fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme
 
Kako bi se dodatno smanjila stopa nezaposlenosti mladih i u što većoj mjeri osiguralo njihovo zapošljavanje na neodređeno vrijeme, Zakonom o doprinosima propisat će se olakšica u obliku oslobađanja od obveze doprinosa na osnovicu, u trajanju od 5 godina, za one poslodavce koji mladim osobama ponude sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme.
 
Poslodavci će moći koristiti olakšicu za mlade osobe do 30 godina života, pod uvjetom da prethodno s tim osobama već nisu imali sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Olakšica će se moći koristiti prilikom prvog zapošljavanja na neodređeno vrijeme i osoba ne mora biti prijavljena u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i u slučaju kada se osobi koja je već zaposlena na određeno vrijeme, ponudi sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme.
 
Uvođenjem olakšice postići će se:

•  zadržavanje mladih osoba u zaposlenosti, posebice onih koje su bile uključene u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa,
•  sigurnost mladih s pozicije demografskog i socijalnog aspekta jer zapošljavanje na neodređeno vrijeme utječe na ekonomsku samostalnost i sigurnost mladih u planiranju obitelji,
•  uključenost na tržište rada osoba u NEET statusu tj. osoba koje nisu zaposlene, nisu u sustavu obrazovanja, odnosno osposobljavanja, a niti su prijavljene u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

 
Porezna uprava preko JOPPD obrasca zajedno s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje vršiti će kontrolu korištenja mjere.
 
Također, i dalje su na snazi olakšice „Vaučerom do posla”- fiskalna olakšica od 17,2% u obliku oslobađanja od plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od 2 godine za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba za osobe koje su 2 godine prijavljene u evidenciji HZZ-a te osoba koje nemaju više od jedne godine staža u zvanju za koje su se školovale i koje su 30 dana u evidenciji HZZ-a, bez obzira na dob.