Lovro Kuščević jedan je od HDZ-ovih ministara koji su u posljednjoj rekonstrukciji Vlade, u koju su ušli i HDZ-ovi partneri iz HNS-a, promijenili resor. Nije se bilo lako gotovo preko noći ''prešaltati'' na potpuno novu tematiku, ali Kuščeviću, kojeg prati glas radišnog ministra, to nije bio nepremostiv problem. Tako je, eto, još jedan Bračanin nakon SDP-ovca Arsena Bauka u kratkom roku došao na čelo Ministarstva uprave.
Nedavno ste imenovani ministrom uprave gdje ste došli iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. U kakvom ste stanju ostavili ministarstvo kolegi Štromaru?
- Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja imao sam priliku voditi u dva mandata i to je važan resor za Republiku Hrvatsku. Zahvaljujući i našim projektima, ulaganja u građevinarstvu su počela rasti, o čemu najbolje govore statistički podaci Državnog zavoda za statistiku o broju povećanih građevinskih aktivnosti i izdanih građevinskih dozvola. Raduje me što smo doveli do kraja Zakon o subvencioniranju stambenih kredita kojim se pomaže u rješavanju stambenog pitanja mladim hrvatskim obiteljima. Prvo smo ministarstvo koje je u jednom pozivu potrošilo gotovo cijelu šestogodišnju alokaciju EU sredstva, radi se o energetskoj obnovi višestambenih zgrada i javnih ustanova koji se bave odgojem i obrazovanjem. Na primjer, samo za obnovu KBC Firule i bazena na Poljudu osigurali smo preko 200 milijuna kuna. Zahvaljujući ovim projektima, već ove godine u Hrvatskoj će se otvoriti preko tisuću gradilišta, vrijednosti investicije preko milijardu i 700 milijuna kuna. Napravili smo niz izmjena u zakonodavstvu (Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o legalizaciji....), gdje smo unijeli niz kvalitetnih izmjena i spasili neke velike državne projekte.
Iz Ministarstva graditeljstva u Ministarstvo uprave - je li to ipak malo neobično?
- Pravnik sam po struci, tri mandata sam bio načelnik općine, odradio sam jedan vijećnički mandat u Splitsko-dalmatinskoj županiji te sam i treći put imenovan za ministra. Zahvaljujući tom iskustvu dobro sam upoznat s djelokrugom rada općina, gradova i županija te radom državne uprave. Upoznat sam s poteškoćama, imam ideje kako popraviti taj sustav i napraviti bolju vertikalnu i horizontalnu suradnju te vjerujem kako ću im znati pristupiti na pravi način.
U kakvom ste stanju zatekli Ministarstvo uprave?
- Na prvi pogled se vidi kako je promjena četiri ministra u dvije godine ostavila popriličan nered u ministarstvu. Veliki broj projekata nije u zadovoljavajućoj fazi razvoja. Neki koji su trebali biti završeni, nisu ni započeti, a neki započeti idu u krivom smjeru. Međutim, u ministarstvu ima dovoljno stručnih i kvalitetnih suradnika te vjerujem kako je moguće uspostaviti dobru sinergiju i s pojačanim tempom rada uspješno realizirati projekte koje je Vlada pred nas postavila ili će postaviti, a što građani s punim pravom od nas očekuju.
Koji su vam dugoročni ciljevi?
- Politika Vlade RH na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem je državnu upravu staviti u službu hrvatskih građana, obrtnika i poduzetnika. Svi mi, službenici i dužnosnici, moramo biti servis hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima, procese moramo pojednostaviti, ubrzati i napraviti transparentnima. Administracija mora biti pomoć, a ne prepreka.
Lijepo rečeno, uostalom, to smo već i čuli, ali kako mislite to postići?
- Za početak, maksimalnom digitalizacijom i međusobnim povezivanjem službi i institucija. Postoji izvrstan projekt e-Građani koji omogućava korisnicima sustava dobivanje velikog broja isprava ''jednim klikom''. Danas sustav ima 37 funkcionalnosti, a želja nam je taj broj udvostručiti. Na taj način izbjegavamo lutanje građana po institucijama i smanjit će se gužve na šalterima. Koristim priliku pozvati naše sugrađane da aktiviraju sustav e-Građani jer pruža veliki broj pogodnosti koje možemo koristiti na jednom mjestu.
Što možete poručiti poduzetnicima i obrtnicima koji se i dalje žale na administrativne barijere?
- I tu pripremamo jedan novi projekt. Želja nam je uspostaviti sustav e-Poslovanje koji bi, slično kao i e-Građani, omogućio poslovnim subjektima preuzimanje dokumentacije na svom računalu. Primjerice, potrebne dokumente iz porezne uprave, mirovinskog sustava i zdravstvenog osiguranja da ih pronađu na jednom mjestu i isprintaju u svom uredu - zato je potrebna suradnja svih državnih tijela i njihov angažman u omogućavanju pristupa dokumentima. No, u konačnici dugoročni cilj je državnom tijelu koje rješava predmet, točnije službenik u državnom tijelu, omogućiti samostalan pristup potrebnoj bazi podataka prigodom rješavanja predmeta, kako bi se maksimalno smanjio opseg dokumentacije koju građani ili poduzetnici moraju priložiti.
U vašu nadležnost spada i politički ustroj i nadzor nad radom jedinica lokalne i područne samouprave. Spremate li tu kakve promjene?
- Politički ustroj je političko pitanje i na tome ćemo sasvim sigurno raditi. Mišljenja sam kako je potrebno provesti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju, sve kako bismo našim sugrađanima uslugu napravili dostupnijom i ojačali institucije za pružanje što kvalitetnije usluge. Bez obzira na broj jedinica lokalne samouprave, one moraju biti jake i u mogućnosti pružiti potrebne usluge našim sugrađanima.
Pisalo se o izmjeni i dopuni Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, tj. o situaciji provođenja izvanrednih izbora u slučaju neizglasavanja proračuna?
- Imajući u vidu političku fragmentaciju u općinskim, gradskim vijećima, odnosno, županijskim skupštinama, realno je za očekivati veliki broj izvanrednih izbora zbog nemogućnosti njihovog dogovora oko izglasavanja proračuna. Nama treba politička stabilnost, a ne izbori svake godine i upravo poradi toga pristupit ćemo izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi kako bismo redefinirali ovlasti i odnose na relaciji načelnik, gradonačelnik, župan - općinska i gradska vijeća te županijska skupština. Građani očekuju od čelnika da rade, a ne da se bave s izborima.
S obzirom na nedavno preslagivanje i spekulacije o novim izborima, što mislite, hoćete li uspjeti realizirati sve vaše ciljeve?
- Vjerujem kako će Vlada odraditi mandat do kraja, a ja ću kao i do sad, dati sve od sebe da zajedno sa svojim suradnicima provodimo politiku Vlade RH na dobro svih naših sugrađana. Ozbiljno ćemo pristupiti reformama, a građani će dati svoj sud.
Do kraja svibnja općine, gradovi i županije trebali su Ministarstvu uprave dostaviti rezultate provjere vjerodostojnosti svjedodžbi i diploma svojih zaposlenika. Koliko njih još nije odgovorilo, i koliko ste lažnih isprava otkrili?
- Ministarstvu je jako važno da svi državni službenici koji svakodnevno odlučuju o pravima naših sugrađana imaju valjane kvalifikacije za obavljanje svog posla. Do sada je pristiglo 307 izvješća iz općina, gradova i županija i otkriveno je ukupno osam nevjerodostojnih isprava. Zbog činjenice da je sam proces nespretno i nedorečeno pripremljen od strane Ministarstva za vrijeme ministra Kovačića, u razgovoru s institucijama iznalazimo rješenje kako ovaj veliki posao privesti kraju i osigurati sredstva za to. O kaznama odlučuju čelnici tijela sukladno zakonskim propisima.
Kakva sudbina očekuje toliko spominjanu spomenploču u Jasenovcu, na kojoj se nalazi sporni pozdrav Za dom spremni?
- Ministarstvo uprave u suradnji s drugim državnim tijelima priprema nacrt odgovora na interpelaciju Kluba zastupnika SDP-a za Vladu Republike Hrvatske i, sukladno proceduri, bit će upućen u Hrvatski sabor.
razgovarao Hrvoje Prnjak
Slobodna Dalmacija, 1. srpnja 2017.
Vijesti iz medija |
Uprava |
Lovro Kuščević