Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, tijekom posjeta Primorsko-goranskoj županiji, odgovarao je na pitanja novinara o aktualnim temama. Osvrnuo se na poruku Europske komisije o arbitražnoj odluci vezanoj za pitanje granice između Hrvatske i Slovenije.
Predsjednik Vlade poručio je kako je potrebno kontekstualizirati i hrvatski položaj i stav koji je, u kraćoj izjavi za medije, jučer izrekao potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.
Podsjetio je da je Hrvatska u pregovaračkom procesu s Europskom unijom krajem prošloga desetljeća, zbog otvorenih pitanja i pregovaračke blokade od strane Slovenije, izgubila dvije godine, a da joj zbog toga nikada od europskih institucija nije stigla isprika s obzirom da se radilo o bilateralnom pitanju koje nije imalo veze s pregovaračkim procesom.
„Prema tome, stav hrvatskih institucija ostaje jedinstven“, istaknuo je. Poručio je da bi bilo dobro da Europska komisija stoji u okviru svojih nadležnosti, naglasivši kako ona nema nikakve nadležnosti za arbitražne procese o graničnim pitanjima.
U tom je kontekstu kao primjer naveo da Belgija s Nizozemskom o granicama razgovara godinama, a da pritom ta tema nikada nije bila na dnevnom redu niti Komisije niti Europskoga parlamenta.
„Stoga vrlo jasno od članova Komisije očekujem da poštuju činjenicu da je riječ o bilateralnom problemu o kojem je Hrvatska spremna razgovarati sa Slovenijom i nalaziti rješenja“, naglasio je Plenković.
Ponovio je da je zbog kršenja međunarodnoga prava i protupravnih radnji slovenske strane, za Hrvatsku ovaj arbitražni proces kompromitiran i stoga je ne obvezuje.
„Ta se pozicija neće mijenjati“, istaknuo je.
Važnim je ocijenio predstojeći sastanak sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom u Ljubljani 12. srpnja.
„Sve naše reakcije razumne su i racionalne, a u izjavi prošlog tjedna naglasili smo da ne želimo nikakve jednostrane poteze od strane Slovenije, niti ćemo ih mi raditi. A razgovarat ćemo dalje o rješavanju pitanja granica u vremenu koje je pred nama“, poručio je Plenković.
Na upit novinara, predsjednik Vlade osvrnuo se i na jučerašnji sastanak Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, odnosno na tvrdnje da se nacrt akcijskoga plana za provedbu razlikuje od same Strategije. Naglasio je da se radi tek o radnom dokumentu koji je u fazi nacrta te poručio kako tu temu ne treba mistificirati.
Pojasnio je da Strategija zahtijeva svoj provedbeni dokument, a u tom smislu akcijski plan nastoji u realnom dvogodišnjem okviru izvući one mjere koje se mogu provesti. Istaknuo je i da je Posebno stručno povjerenstvo jučer dogovorilo jasan hodogram s precizno utvrđenim odgovornostima pojedinih članova da dovrše rad na nacrtu akcijskoga plana, uz inpute odgovarajućih tijela državne uprave, kao i da taj dokument konsenzualno bude predstavljen na idućem sastanku 8. rujna.
Pisane vijesti
