Konsolidirano revizijsko izvješće o poslovanju Agrokora, i kaznena prijava koju je izvanredni povjerenik Ante Ramljak podnio protiv uprave koncerna, takvo je da policija mora raditi dan i noć. Imovina je manja 21,7 milijardi kuna, obaveze koncerna 14,5 milijardi veće od imovine. Prošlogodišnji gubitak iznosio je 11 milijardi kuna. Todorić je sam sebi isplatio 650 milijuna kuna kredita koji nikada nije vratio, posuđivao je firmi svoga sina i drugima koji nikada nisu vraćali dugove.
Premda je sve to bilo na stolu kada smo razgovarali s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, nije nam otkrio baš ništa što bi dalo naslutiti barem razmjere u kojima se vodi istraga. Zato se u odnosu na Agrokor referirao na političke aspekte krize koncerna zbog kojeg je moglo kolabirati cijelo gospodarstvo te odgovorio na optužbe koje na račun HDZ-a pljušte iz Mosta. Otkrio je i kakvo je stanje zatekao u MUP-u - od smanjenih plaća, preko ljudi koji su obnašali najvažnije funkcije bez valjanih rješenja i formalnih uvjeta, do toga da u cijelom MUP-u ne postoji ustrojena služba koja bi se bavila poslovima vezanim za EU.
Četiri ste mjeseca ministar unutarnjih poslova. Kako je?
- Dosta je posla. Treba stvoriti uvjete u kojima policija može kvalitetno obavljati svoj posao. Više je toga što treba odraditi na nivou Ministarstva, a Ravnateljstvo će svoj dio, siguran sam, odrađivati vrlo dobro.
Od svega što ste napravili u ovih nekoliko mjeseci najvidljivije je kadroviranje, čime ste dali svoj potpis policiji. Što biste izdvojili kao njegovu glavnu karakteristiku?
- Za razliku od mandata mog prethodnika, svi novoimenovani rukovoditelji u policiji odabrani su na natječaju. Morali su ispunjavati određene uvjete i kriterije, transparentno smo ih predstavili. Radi se o iskusnim ljudima, vrsnim stručnjacima koji su čitav svoj radni vijek uložili u ovaj sustav. Preuzimanjem ove dužnosti zatekao sam situaciju u kojoj se veliki broj radnih mjesta, između ostalih ključnih rukovodnih pozicija, popunjavao takozvanim radnim nalogom. To bi trebao biti izuzetak i trajati najdulje 30 dana, a pretvorilo se u praksu. Oni koji su smjenjivali, a potom birali, po tome su pitanju postupali voluntaristički, a dobar dio ljudi pritom uopće nije ispunjavao uvjete za mjesta na koja su bili postavljeni. To ćemo dovesti u red, ali se ne može preko noći. Krenuli smo od vrha, od Ravnateljstva, pa načelnika policijskih uprava, a sada je završio natječaj za načelnike policijskih postaja. Ovo je jedini put da se unese stabilnost i predvidljivost u sustav upravljanja ljudskim potencijalima.
Na kakvim su funkcijama bili ljudi s nalozima koji nisu ispunjavali kriterije?
- Bilo ih je na vrlo važnim mjestima kao što su pomoćnici glavnog ravnatelja - načelnici uprava za kriminalističku policiju te posebne poslove policije, šef PNUSKOKa, brojni voditelji službi. Ključna mjesta u policiji.
Vaš prethodnik Vlaho Orepić u prošlom vas je broju Globusa optužio da kadrovirate po političkim kriterijima.
- Usporedi li se transparentni proces koji sad provodimo i koji se može pratiti na službenim web-stranicama i dosadašnja praksa da se ljude imenuje potpisom ministra na nalog, da potom ostanu na dužnosti puno dulje nego što se smije, po godinu ili dvije na rukovodećim mjestima, pitam što je politizacija.
Praktički ste promijenili krvotok MUP-a, a da pritom nije bilo puno javnih kritika. Je li na vaše kadroviranje bilo negodovanja ili otpora unutar policije?
- Moj je dojam da je ovo visoko profesionalni sustav i da ljudi žele raditi u sustavu koji je sređen. Zaduženi su za red, mir i sigurnost u društvu, a taj posao nije lako obavljati ako imate nered u sustavu iz kojeg dolazite.
Najavili ste povećanje plaća i bolji materijalni status policajaca, a Orepić kaže da se to vide rezultati njegova rada.
- Ne volim govoriti o prošlosti, ali kad već gospodin Orepić inzistira na tome, moram odgovoriti da je smanjio plaće više od 6000 policijskih službenika, svima koji imaju višu i visoku stručnu spremu, što je apsolutno nesocijalna i nemotivirajuća mjera za ovako važan sustav. A ja sam pokazao da se može podići plaća policijskim službenicima koji rade terenski posao a da se nikom drugom ne oduzme dio plaće. Dapače, u govoru povodom Dana policije u Lisinskom obećao sam da ćemo sljedeće godine ljudima kojima su nepravedno i nepotrebno plaće smanjene vratiti plaće na razinu na kojoj su bile.
Ima li u proračunu novca za to?
- Ako se potrudite i imate kvalitetne suradnike, može se naći. Od sada će se MUP maksimalno koncentrirati na mogućnost povlačenja sredstava iz europskih fondova. Osim za Schengen, ta se mogućnost gotovo i nije koristila. No, da bi se povlačila sredstva iz europskih fondova, potrebno je znanje, a ova postava u MUP-u ga ima. U vodstvo MUP-a sam uključio ljude koji su verzirani za međunarodne poslove, od državne tajnice Terezije Gras, iskusne diplomatkinje u Njemačkoj i EU, do Filipa Dragovića, koji mi je posebni savjetnik, a u vrijeme ulaska u EU bio je na čelu pregovaračkog tima za poglavlje u kojemu su bili poslovi policije.
A što je s Orepićevom reorganizacijom MUP-a? Kaže da je ona nužna, a ne donosite odluku da se u nju krene. Kakav vam je projekt ostavio?
- Očito se radi o prezentaciji koju sam vidio još dok sam bio u Uredu premijera po kojoj bi se broj policijskih uprava sa 20 smanjio na njih 5. Nakon par tjedana imao je još jednu prezentaciju u kojoj bismo imali devet policijskih uprava. Nisam vidio analize na temelju kojih bi se pokazalo da je to nešto što bi bilo osmišljeno i nužno. Organizacija MUP-a, ustroj policijskih uprava i postaja, prati ustroj regionalne i lokalne samouprave, a ono što ja namjeravam provesti i što je daleko važnije jest reorganizacija poslovnih procesa unutar MUP-a. Dakle, reorganizaciju trebamo i hoćemo dobro pripremiti, a za to treba puno više truda od nekoliko slajdova u Powerpointu.
Zbog Agrokora je prošlog tjedna iz Mosta na račun premijera Plenkovića i Vlade iznesen niz optužbi i kritika. Njihov čelnik Bozo Petrov ponavlja da se bez njegove kaznene prijave ne bi ništa dogodilo u Agrokoru, nego bi se koncern i dalje krpao preko HBOR-a. Što je policija do vašeg dolaska u MUP poduzela po Petrovljevoj prijavi?
- To je potpuno netočna teza jer je kaznena prijava podnesena gotovo tjedan dana nakon što je potpredsjednica Vlade izvijestila javnost da Vlada priprema Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, a sam Božo Petrov je potvrdio tu vijest nakon sastanka na kojem je dogovoreno uvrštavanje zakona u dnevni red Vlade. To znači da je Vlada već bila spremna izaći sa zakonom, a njemu je valjda trebao neki politički poen pred lokalne izbore. I tu se vidi razlika između političara koji sustavno pristupaju problemima, a mi u HDZ-u smo bili svjesni ozbiljnosti problema, mogućih implikacija na stabilnost hrvatskog gospodarstva, na potencijalni gubitak desetaka tisuća radnih mjesta i zato se tražilo zakonsko rješenje. S druge strane netko s jednom-dvije rečenice u javnom prostoru ostavlja dojam da se nečim bavi, a zapravo se ne bavi ozbiljno.
Petrov u subotnjem intervjuu Jutarnjem listu otvoreno govori kako se bez znanja premijera sastao s predstavnicima Sberbanka i dobavljačima i kaže da se na njegovu inicijativu Todorić javio Vladi i tražio sastanak na kojem je priznao probleme u koncernu te zatražio pomoć. Zašto je to radio potajice i kako je uopće funkcionirala koalicija?
- Neki ljudi kada dođu na funkciju očito imaju problem razumijevanja što je njihova nadležnost. Nitko nikome ne brani da se s bilo kime sastaje, ali cijelu priču vezanu za Agrokor radili su predsjednik Vlade i njegovi najbliži suradnici. Radili su na tome danima i noćima dok se nije našlo rješenje za koje već sada možemo reći da je spriječilo scenarij po kojem bi puno ljudi ostalo bez prihoda. Našao se model za premošćivanje najkritičnijeg trenutka a da država, odnosno porezni obveznici, za to nije morala izdvajati dodatni novac.
Bozo Petrov se žali da nije bio uključen u odlučivanje, da ga je premijer zapravo ignorirao?
- To nije točno. On je informiran, ponekad i više puta dnevno, a bio bi još dublje uključen u cijeli proces da je kao predsjednik stranke koalicijskog partnera uzeo ponuđeno mu mjesto u Vladi.
A što je bilo s ministrima iz Mosta?
- Kao što vam je poznato, Ministarstvo pravosuđa koje je vodio g. Šprlje bilo je uključeno. Uostalom, g. Šprlje je bio u vladinu timu koji je branio zakon pred Saborom.
Je li točno da se, bez poruka koje mu je Petrov slao, Todorić uopće ne bi javio Vladi i priznao da je Agrokor u problemu i da će do lipnja nelikvidnost doseći 2,3 milijarde kuna?
- Može danas pričati tko što želi. Činjenica je da je Vlada velikim naporom, ali i pravovremenim, stručnim i profesionalnim radom na pripremi zakonskog rješenja, spasila Hrvatsku od najgoreg mogućeg scenarija. To samo dokazuje da Hrvatska danas ima Vladu koja može i zna odgovoriti i na najsloženije izazove.
Je li se išta moglo napraviti bez Todorićeva pristanka?
- Zakon je jasan i može se aktivirati samo u slučaju ispunjavanja stečajnih i predstečajnih razloga na zahtjev uprave dužnika ili uz suglasnost dužnika. Bez njegova potpisa nije se mogao aktivirati zakon. Tek kada je došao u Trgovački sud, podnio zahtjev i priložio odgovarajuću dokumentaciju, sud je mogao početi odlučivati o primjeni zakona.
Zašto je baš na Agrokoru došlo do udaljavanja HDZ-a i Mosta te, na koncu, i raspada koalicije?
- Rekao bih, zato što se na takvoj kriznoj situaciji vidjela razlika između populističkog razumijevanja politike i odgovornog pristupa rješavanju vrlo složenih problema. S jedne strane imate ljude koji pokušavaju, jer ovo je situacija s kojom se u Hrvatskoj nikada nismo susreli, riješiti problem i stvoriti održivi pravni okvir, a s druge strane imate političare koji svoj radni dan ispune tako što daju jednu ili dvije izjave.
Zanimljivo je da se bloger Todorić jako okomio na potpredsjednicu Martinu Dalić i na Vladu, ali nigdje ne spominje Bozu Petrova, koji nam ovih dana objašnjava da bez njega ne bi bilo suočavanja sa stvarnim poslovanjem Agrokora, kao ni kaznenog postupka. Kako vi to objašnjavate?
- To je najbolji dokaz da svatko u ovoj zemlji zna tko je sposoban donijeti određena rješenja, a tko služi za uveseljavanje javnosti.
Prva pomisao kada je Todorić iznenada počeo pisati blogove i granatirati Vladu bila je slijede li privođenja. Hoće li ih biti?
- Za razliku od mojih prethodnika, ja svoju funkciju ministra unutarnjih poslova odvajam od pozicije ravnatelja policije. U tom smislu to ne mogu komentirati. Ono što mogu, i što radim, jest stvoriti sve uvjete - logističke, financijske i pravne kako bi policija koja je godinama bila zapuštana mogla što učinkovitije obavljati svoj posao. To je ta razlika koju u mladim demokracijama još uvijek svi ne razumiju.
Ministar nije prvi policajac, no posrijedi je iznimno važna kriminalistička obrada, čak je Državno odvjetništvo tražilo posebna sredstva za istragu u Agrokoru. Teško je povjerovati da niste o njoj informirani. Je li ona u završnoj fazi, ima li sumnjivaca i koliko...?
- Državno odvjetništvo je tražilo, a Vlada odobrila pet milijuna kuna upravo da bi se stvorili uvjeti za rad vezan za događaje u Agrokoru. Državno odvjetništvo pokreće istragu i koordinira sva tijela koja su involvirana, pa tako i policiju. Prema informacijama koje imam, obostrano je zadovoljstvo kvalitetom suradnje.
Postoji li posebni policijski tim koji radi na tom slučaju? Koliko je policajaca angažirano?
- Kao i na svim drugim slučajevima postoji i policijski tim za konkretnu situaciju, angažiran ih je dovoljan broj i imaju svu potrebnu materijalnu i tehničku podršku za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti.
Tko piše blogove? Todorić osobno ili netko za njega?
- Netko tko je očito zabrinut razvojem događaja oko Agrokora.
Znate li gdje se fizički nalazi Ivica Todorić? Djeca su mu u inozemstvu, a on?
- Nema nikakve osnove po kojoj bi se bilo tko u državi time bavio.
Izvješće revizije daje povod za pitanje nisu li postupci kojima se prikazivalo lažno stanje poslovanja u Agrokoru u kaznenoj zoni. Što ako u trenutku kada bi nekog trebalo pozvati na odgovornost najodgovorniji više ne budu u zemlji? Razmišljate li o tome?
- Ne mogu razmišljati niti komentirati pitanje na način kako ste ga postavili.
Slijedi li, sada nakon konsolidiranog izvješća, i dovršetak istrage koju provodi Državno odvjetništvo?
- Konsolidirano izvješće je zasigurno važan dio u mozaiku ovoga slučaja, no kao što sam već spomenuo, razina suradnje s Državnim odvjetništvom je dobra, tako da ne sumnjam da će Ravnateljstvo policije po tome pitanju i dalje postupati u potpunoj koordinaciji s DORH-om.
Jako je puno buke oko Agrokora. No vaš novi koalicijski partner HNS je neprimjetan, a u
vrijeme donošenja lex Agrokora svakodnevno su vas kritizirali, nije bilo dana da Vladu nisu nazivali Titanik-vladom.
- Mislim da su se u međuvremenu uvjerili u kvalitetu tima kojem su se pridružili. Dopuštam da im tada to još nije bilo jasno.
Nisu li mjesta u upravama javnih poduzeća koja se, kako vidimo, popunjavaju HDZ-ovim i HNS-ovim kadrovima bila snažniji motiv da se ukrcaju na Titanik?
- Motiviralo ih je da budu dio kvalitetne i uspješne Vlade i pretpostavljam da su shvatili kako je to moguće jedino ako uđu u koaliciju s HDZ-om. Druge opcije u Hrvatskoj trenutno očito nema.
Od kada ste zamijenili koalicijskog partnera, imamo stabilniju Vladu, ali prilično nekoordiniranu. Neki komentatori primjećuju kako to posebno dolazi do izražaja otkad ste iz Ureda premijera otišli u MUP.
- Nećete me navući s komplimentima. Vlada, a to govorim s pozicije ministra, djeluje vrlo dobro i koordinirano.
Teško se složiti. Ljetos je premijer saznao što mu radi ministar poljoprivrede tek kada je cijela regija bila na nogama radi kontrole hrane. Ministar zdravstva najavio je poreze na luksuz, pa sutradan bio demantiran. Ministar pravosuđa je rekao da ćemo na proljeće donositi zakon o simbolima totalitarnih režima ne znajući za novi dogovor da će se to požuriti. Obiteljski zakon...
- Sva pojedinačna iskakanja kojih ima brzo se stave u potrebne okvire, a u budućnosti će toga biti sve manje. No, treba biti svjestan da se Vlada susreće s puno pitanja i osjetljivih situacija, i nije neuobičajeno da se potkrade i nešto što nije dovoljno iskomunicirano.
Dojam je da Vlada sve više trči za događajima, a sve manje ih kreira. U čemu je problem?
- Nema problema. Imamo dobre ekonomske rezultate, stabilnu političku situaciju, sigurnosna situacija je također dobra. Uvijek se može više, a tome i težimo.
Premda se pozitivni procesi odvijaju i u resoru Ministarstva financija, ministar Zdravko Marić opet se pokazuje kao najslabija karika u Vladi?
- To je ispričana priča. Razumljivo je da oporba želi umanjiti uspjehe ove Vlade i koristi svaku priliku za to. Ponavljam, međutim, da su naši ekonomski pokazatelji pozitivni i obećavajući, a nekome tko bi želio sutra pobijediti na izborima takva situacija ne odgovara.
Policija je promptno reagirala u slučaju obiteljskog nasilja požeškog župana Alojza Tomaševića. Događaj je imao političke implikacije, raspuštena je djela županijska organizacija HDZ-a pa se počelo propitivati je li policija radi politike bila tako ažurna.
- U istom pitanju priznajete policiji da je reagirala, bila ažurna, a onda njen rad stavljate u politički kontekst. Policija postupa i provodi izvide bez obzira na to o kome se radi. Tako će biti i ubuduće dok sam ja ministar unutarnjih poslova. HDZ, Vlada, kao ni ja osobno, o tom slučaju nismo znali, niti smo mogli išta znati dok nije bila pozvana policija koja je intervenirala.
Kada ste saznali da je župan Tomašević priveden?
- Ujutro sam vidio da mi je navečer došla redovita obavijest kakve inače dobivam o sigurnosnim događajima tijekom proteklog dana.
Kao društvo imamo vrlo ozbiljan problem s nasiljem nad ženama i djecom. O tome ponešto govori i slučaj Mare Tomašević, koja je tražila zaštitu premijera. Unatoč tome je upitno hoćemo li ratificirati Istanbulsku konvenciju. Zašto?
- Zakonski okvir za djelovanje u ovakvim slučajevima postoji. Da ga nema, onda ne bi bilo ni promptne reakcije policije u slučaju župana Tomaševića. Što se tiče Istanbulske konvencije, na zadnjem Predsjedništvu HDZ-a odlučeno je da se o tom dokumentu informiraju stranačka tijela, da se provede tematska rasprava. To je redoslijed stvari koje će se događati u vezi s tim.
Ispada da su ideološke razlike važnije od zaštite žena od nasilja te da konzervativne katoličke udruge imaju vrlo snažan utjecaj na HDZ jer je ratifikacija koja se najavljivala iz Vlade sada postala upitna.
- Ne bih se složio. Sami ste spomenuli ideološke razlike, što govori u prilog da problem, ako postoji, nije vezan za postupanje državnih tijela u slučajevima obiteljskog nasilja.
Obiteljsko nasilje ne rješava se samo policijskom represijom. To je tek prvi korak.
- Ne rješava ga samo policija. Moj je dojam da o Istanbulskoj konvenciji puno ljudi govori, a da ju je malo njih pročitalo. Ja jesam i mogu reći da je to slojevit tekst. Ispravno je da je HDZ odlučio da se o njemu rasprava vodi na tijelima stranke. To je dobar put da se razjasne svi pojmovi i eventualne nejasnoće koje netko može imati. Svi dionici koji prezentiraju, predstavljaju i provode određene propise trebaju biti potpuno informirani i u konačnici svjesni da razumiju o čemu govore.
Konvencija je zapela na pitanju rodnog identiteta. Kako ga vi iščitavate?
- Kao čovjek stranke mogu samo ponoviti da smo se dogovorili kako nećemo sudjelovati u javnim raspravama o ovoj temi dok ju ne raspravimo na stranačkim tijelima.
Intenzivno se bavite ulaskom Hrvatske u Schengen. Kakvo ste stanje zatekli?
- Maksimalno sam ubrzao sve procese vezane za Schengen, siguran sam da ćemo tehničku fazu dovršiti 2018. godine i vjerujem da se odgovarajuća politička odluka može donijeti još u mandatu aktualne Europske komisije. Taj optimizam s nama dijeli i povjerenik Avramopoulos. Problem koji sam uočio jest da je odmah nakon ulaska Hrvatske u EU rasformirana uprava koja je bila posvećena europskim poslovima, pa su europski i međunarodni poslovi u sustavu MUP-a prilično fragmentirani. To se mora promijeniti.
Zašto se rasformirala uprava za europske poslove?
- Očigledno se nije razumjelo koliko je to važno. Uprava se sustavno urušavala od 2013. godine jer nije postojalo razumijevanje da se s članstvom u Europskoj uniji obaveze Hrvatske ne smanjuju nego povećavaju. One su se u tom smislu povećale i za MUP. Hrvatska na dnevnoj razini sudjeluje u donošenju odluka u Bruxellesu, što se mora pratiti i odluke donositi uz potporu odgovarajućih struktura u glavnom gradu. Umjesto da smo zadaću Uprave za europske poslove postavili na te osnove i već danas imali strukture koje će iznijeti i naše predsjedanje Vijećem EU u prvoj polovici 2020. godine, sustav za europske i međunarodne poslove u MUP-u moramo graditi gotovo ispočetka.
razgovarala Ivanka Toma
Globus, 11. listopada 2017.
Vijesti iz medija |
Unutarnji poslovi |
Davor Božinović
