U vrijeme kad se rezimiraju rezultati ovogodišnje odlične turističke sezone, koja bi trebala Hrvatskoj donijeti više od 10 milijardi eura prihoda od stranih gostiju, na svim turističkim skupovima stalno se upozorava na problem kvalitetne radne snage, koji je ove godine u pojedinim dijelovima gotovo ugrozio tijek sezone. Od restorana do malih i velikih hotela, preko ulične ugostiteljske ponude, svi poslodavci su muku mučili s nalaženjem dobrih radnika za sezonu. Upravo zato je Ministarstvo turizma s kolegama iz drugih resora u Vladi već sada ozbiljno krenulo rješavati pitanje radnika u turizmu za 2018. godinu kako bi se izbjegle neugodnosti, o čemu smo razgovarali s ministrom turizma Garijem Cappellijem.
- Problem s radnom snagom u turizmu nije problem samo Ministarstva turizma, nego u vezi s ovimproblemom moraju sjesti za stol svi sudionici u turizmu, kao što su već sjeli više puta, i naći rješenja. Ni u jednoj europskoj zemlji nije lako naći rješenje za to jer sve zemlje imaju takve probleme, bez obzira na to traže li radnike u građevinarstvu, poljoprivredi ili turizmu. Primjerice, Nizozemskoj nedostaje 100 tisuća djelatnika u poljoprivredi i drugim granama. Austrijanci traže za zimsku skijašku sezonu tisuće radnika. Upozoravalo se da bi i kod nas moglo doći do problema s radnom snagom, no nitko nije vjerovao da će taj problem dosegnuti ovakve razmjere.
Kako se nedostatak radne snage konkretno manifestirao ove sezone?
- Ne smijemo dopustiti da nam se dogodi ono što nam se dogodilo ove sezone. Mi jesmo funkcionirali, ali je u nekim segmentima kvaliteta usluge pala zbog nedovoljno radnika. Ugostiteljski objekti trpjeli su minuse i to je bilo vidljivo, dok su se veliki hotelski sustavi još nekako i snašli. Neki u hotelskoj industriji morali su zatvarati dio svojih restorana, a kuhinje u malim hotelima nisu mogle raditi normalno, nego su posluživale samo doručak. A usluga u restoranima malih hotela je a la cart, oni nemaju pansion, nego je sve podređeno individualnom traženju gosta. Oni plaćaju 25 posto PDV-a na te usluge i državi je u interesu da ima takav restoran otvoren. Ne mogu reći da je taj problem ugrozio turističku sezonu, ali svi smo zajedno odgovorni za to da se to više ne ponovi. Nema tu krivca i optuživanja bilo koga. Još u siječnju smo mi u turističkom sektoru najavljivali povećanje turističkog prometa od 12 posto, a već je rani booking pokazivao da će tako biti. Vjerojatno ćemo s takvim rastom završiti poslovnu godinu.
Za iduću godinu već ste krenuli s pripremama osiguravanja radne snage. Što konkretno radite u vezi s tim?
- Dugoročno ćemo doći do kvalitetnih rješenja kroz dualno školovanje, fondove i centre kompetencije. Ali to je dugoročno rješenje koje će dati rezultate u roku od nekoliko godina. Tu ćemo naći dobra i kvalitetna rješenja za radnu snagu. Većina poslodavaca je ove godine mislila kako će se nekako snaći dva, tri mjeseca kao i prijašnjih godina. Međutim, dogodilo se ono što smo dugo čekali, a to je da se sezona produžila, ona traje mjesecima, praznici su bili drugačije raspoređeni, tako da je lipanj već praktički bio špica sezone i trebalo je radnika kao ranije u srpnju ili kolovozu. Da bismo riješili taj problem, jer ne smijemo dovesti u pitanje sezonu 2018., zajedno s Ministarstvom rada i Ministarstvom vanjskih poslova pripremamo bilateralni sporazum s jednom ili dvije zemlje iz našeg okruženja o dovođenju radne snage za turizam. Time dobivamo svojevrsnu sigurnost ako ne budemo mogli pokriti traženja za radnom snagom, da ćemo moći eventualni manjak radnika nadomjestiti njihovim radnicima.
Kolike su procjene o broju potrebnih turističkih djelatnika u Hrvatskoj za 2018. godini?
- Procjenjujemo da ćemo za 2018. godinu trebati 10 do 12 tisuća radnika više nego ove godine. To je zbog svega što se već gradi i bit će završeno dogodine, ali i onoga što se tek najavljuje, a to je podizanje kategorije hotela s tri na četiri i pet zvjezdica i slično. Vidjeli smo da se na kvaliteti hotela mogu dignuti cijene, a time je veći profit turističke kuće. Međutim, podizanje kategorije hotela traži i više zaposlenih, jer kategorija jamči kvalitetu usluge, a to je bez ljudi nemoguće. To znači da bi u odnosu na ovogodišnjih 35 tisuća sezonaca u turizmu, dogodine Hrvatskoj trebalo oko 50 tisuća sezonaca. Kada tome dodamo stotinjak tisuća stalno zaposlenih, to je ukupno oko 150 tisuća izravno zaposlenih u turizmu, dok je onih indirektno vezanih uz turizam ogroman broj i teško gaje uopće procijeniti.
Planirate, dakle, dio radnika dovesti iz susjednih zemalja?
- Imat ćemo dio radnika iz tih zemalja u okruženju na način da sad kad se s njima potpiše i dogovori bilateralni sporazum, oni će automatski u svojim zemljama ići prema školama koje obrazuju učenike za ugostiteljsko-turistička zanimanja. Tako će neki učenici iz susjedstva moći praksu obaviti u Hrvatskoj, jer ne moraju svi sezonci raditi pola godine, nego mogu provesti u turizmu i mjesec, dva. Pokušat ćemo dogovoriti dvije, tri kategorije radnika, od onih koji bi radili duže do onih koji bi radili samo u špici sezone. Na takav ćemo način dati sigurnost turističkoj industriji da u svakom trenutku možemo reagirati i osigurati otvorenu kvotu iz koje će biti moguće, ako zaškripi i ponestane radne snage, uvesti određeni broj radnika. Mislim da će se sve riješiti do početka lipnja.
Sindikalisti kažu kako radnici iz susjedstva neće doći u Hrvatsku u turizam jer su im plaće bolje u Austriji ili Italiji?
- Razgovarajući s ljudima iz okruženja, vidjeli smo da oni, kad su u Hrvatskoj, smatraju da su kao doma, što zbog jezika, što zbog kvalitete života, sve im je ipak draže i lakše u Hrvatskoj nego drugdje. Njima je bitno dobiti ugovor na šest ili devet mjeseci, pa će onda radije raditi u Hrvatskoj nego ići drugamo. Jedan dio radnika sigurno ćemo osigurati na taj način.
Koji su još modeli koje planirate aktivirati u idućoj godini za osiguravanje dovoljnog broja zaposlenih u turizmu?
- Sajmovi poslova u turizmu u nekoliko hrvatskih regija, gdje se poslodavci susreću s onima koji traže posao, ove su godine na traženje hotelijera predviđeni već u siječnju. Uz to se najavljuju i malo oštrije kontrole prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, jer tu nisu ni izbliza iscrpljene mogućnosti zapošljavanja svih koji su prijavljeni, a struka im je iz turizma. Zato će se provesti ozbiljna kontrola tih nezaposlenih i tu bismo mogli dobiti tisuću, dvije ljudi koji će raditi u sezoni.
Mislite li da su dignitet ugostiteljsko-turističke struke i njihova primanja bitni za rješavanje pitanja radne snage?
- Popularizacija turizma i njegove važnosti pridonosi dignitetu struke. Preko sajmova poslova i programa koje ćemo organizirati zajedno s Ministarstvom rada i Ministarstvom obrazovanja, pokazat ćemo da je to struka koja zaslužuje poštovanje, u kojoj se ljudi usavršavaju, mogu raditi i zaraditi. Kad vidite kakvi su danas chefovi kuhinje, jasno je da su oni sada menadžeri hrane i pića, u rangu direktora hotela. Oni kreiraju umjetnost kulinarstva, promoviraju domaće namirnice, nude zdravlje na tanjuru, a ne samo hranu. Suvremeni majstori kuhinje i svi u lancu usluge nude individualni pristup svakom gostu posebno se priprema obrok za njega, svaki meni prilagođen je zahtjevu gosta. Šef kuhinje postaje gostu osobni savjetnik i pomoćnik u rješavanju tegoba kroz adekvatnu prehranu dok je na odmoru. A to je puno više od kuhara kako smo ga do jučer zamišljali. Sve to daje potrebnu vrijednost ugostiteljsko - turističkoj struci, koja će još više dobivati na važnosti.
Razgovarala Ružica Mikačić
Slobodna Dalmacija, 31. listopada 2017.
Vijesti iz medija |
Turizam |
Gari Cappelli
