Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otvorio je danas u Opatiji Konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi. Uz predsjednika Vlade bili su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar turizma Gari Cappelli.
Konferencija, na kojoj su predstavljeni vizija razvoja i značaj hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe, dio je proslave Dana pomoraca, koji se tradicionalno obilježava na blagdan Svetoga Nikole. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ove je godine po prvi puta Dan pomoraca odlučilo obilježiti trodnevnim događanjem, od 5. do 7. prosinca, kako bi ukazalo na važnost pomorstva kao nezaobilazne grane hrvatskog gospodarstva.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je more „kruh i ljubav“ mnogih hrvatskih ljudi, koji su se obrazovali da budu pomorci i na taj način pridonose gospodarskom razvoju.
S obzirom da je Konferencija posvećena pomorstvu i unutarnjoj plovidbi, predsjednik Vlade istaknuo je sinergiju dvije hrvatske dimenzije – jadranske Hrvatske i podunavske Hrvatske.
„Jedina smo zemlja koja ima tu prednost da je istodobno i jadranska i podunavska“, kazao je Plenković.
Dodao je da Hrvatska u gospodarskom smislu ima puno koristi od pomorstva te je stoga izuzetno važan razvoj i položaj hrvatskih brodara, luka i kvalitetne prometne povezanosti, ali i kvalitetnog obrazovnog programa za pomorce koji su konkurentni na globalnom tržištu.
Čestitavši svima koji su posvetili svoj život pomorstvu, istaknuo je da je to jako važna gospodarska grana za Hrvatsku te najavio unaprjeđenje zakonskog okvira u vidu izmjena Pomorskog zakonika, Zakona o lučkim kapetanijama, Zakona o pomorskom dobru i pomorskim lukama. ,,850 milijuna kuna u proračunu za sektor pomorstva govori koliko nam je ova grana bitna i visoko na našoj političkoj agendi“, poručio je predsjednik Vlade Plenković.
Uoči početka Konferencije, predsjednik Vlade Plenković sastao se sa županom Primorsko-goranske županije Zlatkom Komadinom i gradonačelnikom Grada Opatije Ivom Dujmićem te gradonačelnikom Grada Rijeke Vojkom Obersnelom. Sastancima je nazočila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
S gradonačelnikom Opatije, predsjednik Vlade razgovarao je o odličnoj turističkoj sezoni, ukupnom stanju grada te vrlo dobrim opatijskim kongresnim kapacitetima.
„Opatija je, kao kolijevka turizma, i primjer produljene sezone koji može koristiti i drugim gradovima“, kazao je Plenković.
Glavna tema sastanka s gradonačelnikom Rijeke bile su zajedničke pripreme za Rijeku kao prijestolnicu kulture 2020. „To je ogroman projekt od velike važnosti za cijelu zemlju u kojem Vlada Republike Hrvatske aktivno sudjeluje i priprema se pomoći Rijeci i svim drugim gradovima i općinama u županiji koji će biti uključeni jer želimo da u godinama koje dolaze Rijeka, a time i Hrvatska, dobije jedan pravi europski pečat“, rekao je predsjednik Vlade.
Sa županom Primorsko-goranske županije razgovarao je o svim relevantnim temama za županiju, od prometa, energetike, financiranja lokalne i područne samouprave, do pripreme zajedničkog sastanka članova Vlade i svih župana u petak u Šibeniku.
„Zaista se osjeća, nakon sjednice Vlade u Osijeku prošli tjedan i nakon sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slavonskom Brodu, dinamika, povjerenje i intenzitet odnosa, razumijevanje važnih razvojnih točaka za svaki dio Hrvatske. Mislim da je sinergija rada ministara, župana i gradonačelnika, po njihovim reakcijama, veća nego u bilo kojoj Vladi do sada u Hrvatskoj“, poručio je predsjednik Vlade.
Predsjednik Vlade potom je odgovarao na pitanja novinara o drugim aktualnim temama.
Ponovio je da je Hrvatska početkom devedesetih, kao žrtva ratne agresije, poticala Ujedinjene narode da osnuju rezolucijom Vijeća sigurnosti ad hoc Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. „Kada je riječ o poštivanju presuda, mi kao odgovorna članica i Ujedinjenih naroda i međunarodne zajednice nikakvih dilema nemamo. O tome da smo nezadovoljni pojedinim dijelovima ili kvalifikacijama smo bili jasni i to je naš konzistentan stav“, poručio je predsjednik Vlade.
Istaknuo je da je jedini izvanredni pravni lijek za presudu revizija, a da bi se ona pokrenula o tome mora odlučiti netko od petorice Hrvata iz BiH, što onda eventualno može otvoriti politički prostor za uključivanje države. Podsjetio je još jednom da je Hrvatska tri puta u ovom predmetu tražila status prijatelja suda, što sud niti jednom nije uvažio. „Smatramo da to nije dobro i da bi argumenti koji su bili pokušani biti predstavljeni sudu sigurno pridonijeli kvalitetnijom i boljem razumijevanju sadržaja povijesnih zbivanja, činjenica pa onda u konačnici i zaključaka“, kazao je predsjednik Vlade.
Poručio je kako je u Mostaru razgovarao s predstavnicima političkog vodstva Hrvata u Bosni i Hercegovini i svih stranaka koje djeluju u okviru Hrvatskog narodnog sabora, nakon presude Haškoga suda koja je bitna za cijeli hrvatski narod i za braniteljske udruge.
„Postigli smo visok stupanj razumijevanja, uz pijetet prema žrtvama kaznenih djela i zločina koji su obuhvaćeni ovom presudom, ali i svih drugih zločina koji su se dogodili na teritoriju Bosne i Hercegovine, naravno i nad hrvatskim narodom“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Pisane vijesti
