Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za svjetske geoparkove UNESCO-a podnijelo prijavu za uspostavu novog geoparka „Viški arhipelag“ u sklopu mreže Svjetskih geoparkova UNESCO-a.
Inicijativu za uspostavu geoparka „Viški arhipleg“ pokrenuo je Hrvatski geološki institut zajedno s lokalnom zajednicom, gradovima Visom i Komižom. Prijavu je pripremila radna skupina na čelu s Jakšom Božanićem dipl.ing.geol. i stručnjacima dr. sc. Tvrtkom Korbarom, prof.dr.sc. Joškom Božanićem, dr. sc. Josipom Belmarićem i Dalkom Zanki, dipl.ing.biol.
Područje Viškog arhipelaga je značajna zona Jadranskog mora unutar koje je u geološkoj prošlosti, prije 220 milijuna godina, došlo do velikih promjena prodorom dijapira, mase užarene dubinske pra-soli, koja je provalila prema površini uzdižući sedimentne ploče formirane petrifikacijom pijeska i ljuštura organizama. Vrhove tog magmatskog prodora danas čine otoci Jabuka, Brusnik, Biševo te Palagruža kao geološki najstariji otok Jadrana koji, kao i otok Brusnik, stalno raste pod utjecajem tektonske aktivnosti.
Viški arhipelag obuhvaća i sedam područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode. Otočići Brusnik i Jabuka zaštićeni su u kategoriji spomenika prirode (geološkog), Modra špilja, Medvidina špilja i špilja na otoku Ravniku u kategoriji spomenika prirode (geomorfološkog), dok su uvala Stiniva i otok Ravnik zaštićeni u kategoriji značajnog krajobraza. Viški arhipelag ima i veliki geoturistički potencijal, veliku bioraznolikost i krajobraznu raznolikost, bogatu kulturno-povijesnu i tradicijsku baštinu, a nadasve raznoliku i iznimno vrijednu geološku i geomorfološku baštinu koju je prepoznalo i ovo Ministarstvo.
Uspostavljanje geoparka „Viški arhipelag“, drugog geoparka na području Republike Hrvatske, doprinijelo bi ponajprije podizanju svijesti o važnosti zaštite geološke i geomorfološke baštine te prepoznavanju geoturizma kao jedinstvene turističke ponude.
Odluka o priključenju Viškog arhipelaga u mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a očekuje se na proljeće 2019. godine.
Inače, mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a čine područja geološke i geomorfološke baštine od međunarodnog značaja. Cilj programa Svjetskih geoparkova UNESCO-a je zaštita geoloških, geomorfoloških, ali i ostalih vrijednosti geoparka te upravljanje područjem kroz edukaciju i provođenje aktivnosti u skladu s ciljevima održivog razvoja, a na dobrobit lokalne zajednice. Park prirode Papuk za sada je jedini UNESCO geopark u Hrvatskoj.
Izvor:
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Pisane vijesti
