Naglasio je da se ovime rješava problem star 20 godina, podsjetivši da je Zakon izglasan 1996. godine, a Ustavni sud je 1998. ukinuo četiri članka što je stvorilo pravni vakuum i nedorečenosti u samom Zakonu i daljnjem postupanju.
Najmodavci će napokon dobiti datum kad mogu upravljati svojim nekretninama, a najmoprimci mogu biti sigurni da ce država preuzeti sufinanciranje njihovih najamnina za stanove. Bitno je naglasiti i da nakon pet godina prestaje status zaštićenih najmoprimaca.
„Ovim zakonom predlažemo da se od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine zaštićenim najmoprimcima diže najamnina svake godine 20 posto, s tim da ona još uvijek neće doći do tržišne najamnine“, pojasnio je, potpredsjednik Vlade, dodavši da je najamnina u tim stanovima 2,7 kuna po kvadratnom metru.
Nakon toga vlasnici stanova stupaju u pravo vlasništvo i mogu koristiti tu nekretninu, a zaštićeni najmoprimci će još pet godina dobivati od države subvenciju za razliku između povlaštene cijene najma i tržišne cijene najma koja će biti u tom trenutku.
„Za subvencioniranje razlike do tržišne najamnine iz proračuna će biti osigurano 47,5 milijuna kuna, a iz proračuna jedinica lokalne samouprave 2,7 milijuna kuna“, rekao je potpredsjednik Štromar, dodavši da će građani koji su u najmu nakon pet godina imati pravo prvokupa.
Istaknuo je da problem rješava na pravičan i održiv način te postiže ravnotežu između suprotstavljenih interesa vlasnika stanova (najmodavaca) i zaštićenih najmoprimaca.
Potpredsjednik Vlade izvijestio je da je riječ o 2500-3200 stanova i uglavnom se nalaze u Zagrebu i Splitu.
Što se tiče novog Zakona o komunalnom gospodarstvu koji daje šire ovlasti komunalnim redarima, potpredsjednik Vlade je pojasnio da oni neće biti komunalni policajci, rekavši da su do sada redari imali problema u obavljanju svog posla jer nisu mogli legitimirati osobu koja je napravila neki nered u prostoru.