Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas se, nakon sudjelovanja na Međunarodnoj konferenciji kojom se obilježava pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji „Uloga prava i sudova u Europskoj uniji koja se mijenja“ obratio novinarima.
Kazao je da mu je drago što je cijeli vrh hrvatskog pravnog sustava danas ovdje na Pravnome fakultetu zbog prigode da se s brojnim domaćim i međunarodnim stručnjacima raspravi pravna priroda mijenjajućeg europskoga projekta.
„To su prave i važne teme koje cijela javnost treba čuti i razumjeti, nakon pet godina članstva - u kakvoj se Uniji nalazimo, koji su izazovi, kako da budemo što bolje pozicionirani i što bolje iskoristimo naše članstvo. Moja je poruka danas bila da ćemo to u financijskom smislu vidjeti otprilike 2023. godine“, naglasio je predsjednik Vlade, navodeći dva kapitalna pravca djelovanja: Schengen u naredne dvije godine i članstvo u eurozoni, u duljem vremenskom periodu, nakon Strategije usvojene jučer na sjednici Vlade, uz Nacionalni program reformi i uz Plan konvergencije.
„Što tješnje i što uže Hrvatska bude pozicionirana u okviru jezgre europskoga projekta, to će naš utjecaj, naša snaga, pa i izvan Europske unije, u našem susjedstvu, biti veća“ poručio je predsjednik Vlade o smjeru za koji će se njegova Vlada zalagati.
Na novinarsko pitanje je li očekivao nečiju ispriku, primjerice slovensku, zato što je Hrvatska provela pet godina dulje u pregovorima, predsjednik Vlade je odgovorio da, kao akter toga vremena koji poznaje sve nijanse tog procesa, može reći kako se ne radi isključivo o odgovornosti Slovenije. Približavanje Hrvatske Europskoj uniji, pojasnio je, išlo je različitom dinamikom od devedesetih godina do 2013. ponekad iz objektivnih razloga, ponekad zbog vanjskih faktora ili političkog konteksta.
„Ali smo uspjeli, i to je bit. Činjenica je da smo uspjeli sami. Činjenica je da smo pregovarali sami, a s druge strane je bilo dvadeset i sedmero u jednom trenutku, to je ogromna razlika. To nije ista ploča na kojoj igrate, kad igrate s 15 protiv 10 plus 2 ili igrate 27 protiv jednoga. Zato vrijednost tog uspjeha Hrvatske nije do kraja dovoljno valorizirana, pogotovo u ozračju kakvo je danas. Zato je bitno da se toga prisjetimo“, kazao je Plenković.
Novinare je zanimalo ima li potpredsjednica Dalić njegovu potporu nakon objavljene elektroničke komunikacije s njezinoga privatnog maila i jesu li Vlada i HDZ danas njezini taoci. Predsjednik Vlade Plenković kazao je da će danas sa koalicijskim partnerima razgovarati o svemu i nakon toga dati izjave.
„Nismo mi ničiji taoci. To je stalna teza krize, drame, a danas se događa da oni koji se time bave moraju finalizirati nagodbu u Agrokoru u sljedećih 60 dana“, odgovorio je predsjednik Vlade i upitao se zašto se čekalo da ti mailovi budu objavljeni baš na dan kad on daje veliki intervju i kad je dobio europsku nagradu.
„Dakle, sve je orkestar, sve je tajming, sve je drama. Mi se s time nosimo svaki dan“, rekao je predsjednik Vlade.
Upitan o tome vidi li sukob interesa u tome postupku, predsjednik Vlade je odgovorio da će se o tome razgovarati. „Ponovit ću nešto što sam već rekao, ali se očito to ne
lovi: ta je grupa sastavljena radi inicijative Mosta.“
Predsjednik Vlade pojasnio je da je ideja bila naći stručnjake izvan sustava koji će pomoći Vladi. „Mislim da je cijela javnost totalno zaboravila kontekst. Mi se sad pravimo da je to bilo u laboratorijskim uvjetima, uz apotekarsku vagu, mir i tišinu, negdje u švicarskim Alpama. Tako otprilike današnji kontekst gleda na situaciju otprije 14 mjeseci. Dakle, imate kompaniju na burzi, najveću u Hrvatskoj. Bilo je
ako kihne Agrokor, prehladi se cijela hrvatska ekonomija. Nije bilo za očekivati da će Vlada svaki dan izlaziti van s izjavama da će propasti Agrokor, bi li to bilo odgovorno i pametno? Na izradi zakona su radili stručnjaci Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pravosuđa i Ureda za zakonodavstvo'', naveo je Plenković.
Istaknuo je da je dodatna ekspertiza bila nužna za ovakav iskorak u zakonodavnom smislu u tako kratkom roku, bez pravne podloge. „Tko bi vodio toliko stečajeva po tada postojećim pozitivnim propisima za sve kompanije koje su u sustavu i za one koje bi propadale kao kula od karata, da mi nismo reagirali. I Ustavni sud je napomenuo da bi bilo neustavno da nismo djelovali. To je bit“, poručio je predsjednik Vlade.
,,Mi se sada bavimo detaljima koje ćemo do kraja istražiti, vidjeti je li tu bilo nekog sukoba interesa. Sigurno je da ja neću dopustiti da, ni kao čovjek, predsjednik stranke, predsjednik Vlade i političar, ugrozim sve što radim cijeli svoj život zbog nečega što, u smislu bilo kakvih nedopuštenih, nezakonitih, a kamoli koruptivnih aluzija, nema veze'', poručio je Plenković.
Upitan o navodnoj sms-komunikaciji između njega i potpredsjednice Vlade, komentirao je da se, ako je prije pola godine govorio o hibridnom djelovanju, danas radi o hibridnom fabriciranju.
„Svi smo u političkim utakmicama, svi se bore na svoj način. Ja se borim onako kako mislim da treba, korektno, otvoreno, s jasnim smjerom zemlje, s reformama, smirivanjem tenzija. Ne kradem, ne kemijam, ne radim ništa što bi bilo čudno, s čime se neću sutra zajedno s obitelji i djecom miran buditi“, kazao je predsjednik Vlade, dodajući da, ako je netko dao velik doprinos da se riješi najkrupniji problem hrvatskoga gospodarstva, otkad je završio Domovinski rat, dala ga je potpredsjednica Vlade.
,,Nisu uzalud ljudi koji se bave gospodarstvom prepoznali koliku štetu je taj zakon spriječio. Sad se, po mom sudu, bavimo greškama koje su nastale u procesu. Ako su one namjerne, onda će netko odgovarati“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Pisane vijesti