Danas je u Banskim dvorima održana 99. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je dvadeset i devet točaka dnevnog reda, među kojima i Strategija upravljanja javnim dugom za razdoblje 2018.–2020.
Javni dug najmanji od 2012.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je na to da se Strategija donosi svake godine u svibnju za iduće tri godine, naglasivši da je Vlada u tome ostvarila sjajne rezultate.
"Ubrzano smanjujemo javni dug – od otprilike 85 posto 2015. sada smo već na 78 posto. Odgovorno upravljamo tim procesom, spuštamo ga prema 65 posto BDP-a 2021. Taj trend smanjivanja javnog duga je odličan te se na njemu mora i dalje raditi i voditi odgovornu politiku na tragu i Programa konvergencije i Nacionalnog programa reformi", kazao je premijer.
Razina hrvatskog javnog duga dosegnula je 2015. vrhunac, dok je danas visina tog duga u odnosu na BDP pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine.
Prema projekcijama iz Programa konvergencije za razdoblje 2018. – 2021., očekuje se da će manjak proračuna opće države u 2018. iznositi 0,5 posto BDP-a, u 2019. 0,4 posto, a u 2020. proračun bi trebao biti uravnotežen.
Smanjenje javnog duga na 69,1% do 2020.
Temeljem kretanja proračunskog salda, a uzimajući u obzir planirane privatizacijske primitke od 0,3 posto BDP-a, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2018. godini zabilježiti daljnje smanjenje za 3 postotna boda te će iznositi 75,1 posto BDP-a. Visina javnog duga u odnosu na BDP nastavit će se smanjivati na razinu od 72,1 posto BDP-a u 2019. odnosno na 69,1 posto BDP-a u 2020. godini, predviđeno je Strategijom.
Time će se zadovoljiti osnovni strateški cilj Vlade i nacionalni prioritet o smanjenju javnog duga u odnosu na BDP za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020., a namjera je smanjiti ga i više od plana, navodi se u Strategiji.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da Strategija upravljanja javnim dugom za razdoblje 2018.–2020. stavlja naglasak na unapređenje institucionalnog okvira, ublažavanje valutnog i kamatnog rizika te povećanje transparentnosti ne samo statistike javnog duga nego i njegovog vremenskog okvira.
"Strategija javnog duga 2018.–2020. je dokument na oko 50 stranica i osim za stručnu namijenjen je i široj javnosti, da se vidi struktura javnog duga te kako planiramo aktivnosti upravljanja tim dugom odnosno unapređenja same strukture javnog duga i njegovo smanjenje", rekao je ministar Marić.
Naglasio je da je Vlada već prošle godine, kada je prvi puta donijela takvu strategiju, najavila da će takav dokument donositi svake godine otprilike do kraja svibnja, kada su većinom poznati svi podaci za prošlu godinu i dio za tekuću.
Prvo podizanje kreditnog rejtinga od 2004.
U vezi s javnim dugom, pojasnio je ministar Marić, kao Vlada krenuli smo od razina javnog duga iznad 85 posto BDP-a te je Vlada ocijenila da je potrebno odgovornom i jasnom fiskalnom politikom preokrenuti te trendove uz fiskalnu konsolidaciju, smanjivanje proračunskih manjkova, koji su u ne tako davnoj prošlosti sezali do više od 15 i 17 milijardi kuna. To su, dodao je, u zadnje dvije godine sveli na 0,9 posto BDP-a u 2016., da bi prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti, u 2017. bio ostvaren i suficit proračuna opće države od 0,8 posto BDP-a.
"To je sigurno bio jedan od glavnih razloga zašto je javni dug drugu godinu za redom nastavio padati, za ukupno nekih 6 postotnih bodova, na razinu od 78 posto. U isto vrijeme, to je bio i jedan od glavnih razloga što je Hrvatska izišla iz procedure prekomjernog deficita i zašto su dvije rejting agencije nakon 2004. prvi puta podigli kreditni rejting", ocijenio je ministar Marić.
Najavio je da Vlada nastavlja tim smjerom i dalje, istaknuvši da će činiti sve da cijena tog duga bude što niža.
Prijedlog zakona o obavljanju studentskih poslova
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je Prijedlog zakona o obavljanju studentskih poslova, kojim se svim studentima koji nemaju neki oblik ugovora o radu omogućava da rade preko studentskog ugovora, a uvodi se i inspekcijski nadzor kako bi se spriječila zlouporaba takvog rada te se definiraju obveze naručitelja posla i posrednika te prava studenata.
Ministrica Blaženka Divjak kazala je da je to važno jer ima jako puno studenta koji, da bi mogli studirati, rade preko student servisa.
Naglašava i da se zakonom uređuje područje koje je trenutačno regulirano pravilnikom iz 1996. godine (Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine).
Predloženim zakonom uspostavlja se mehanizam kontrole ove vrste obavljanja poslova (nadzor), uređuje se sustav zaštite studenata, definiraju uvjeti i način zaključivanja ugovora, obveze naručitelja posla te korištenje naknade za posredovanje.
Propisuju se i prekršajne odredbe odnosno novčane kazne posrednicima i naručiteljima posla te zaštitne mjere posrednicima, naručiteljima posla i izvođačima za kršenje odredbi zakona.
Zakonom se tako uvodi inspekcijski nadzor koji će provoditi tijela državne uprave nadležna za nadzor propisa o radu kako bi se spriječila zlouporaba studentskog rada, s obzirom na to da zarada od studentskih poslova iznosi više od milijardu kuna na godinu.
Definiraju se i obveze naručitelja posla, uključujući isplatu minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova, pravo na uvećanje naknade za obavljeni posao prema propisanim uvjetima, osiguranje sigurnih uvjeta za obavljanje posla, zaštitu dostojanstva izvođača i pravo na plaćeni odmor.
Predlaže se i uvođenje minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova po satu koja se izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće prema posebnome propisu podijeli sa 160.
Dopune Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru o kojima je, kazala je ministrica Blaženka Divjak, u prvom saborskom čitanju postignuta velika razina suglasja.
Vlada je Saboru uputila i izmjene i dopune Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u vezi s iznimkama u korist slijepih osoba.
Izmjenama zakona će se, naime, olakšati prilagodba tiskanih djela i drugih sadržaja zaštićenih autorskim pravom i srodnim pravima u formate prilagođene potrebama slijepih osoba, osoba s oštećenjem vida ili drugim poteškoćama zbog kojih se ne mogu služiti tiskom.
Očekuje se da će se na taj način povećati dostupnost knjiga i drugog tiskanog materijala u prilagođenom formatu za potrebe takvih korisnika, čime će se poboljšati uvjeti za njihovo obrazovanje, istraživanje, za pristup informacijama te kulturnom životu zajednice.
Zakon o šumama
Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o šumama, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pojasnio je da se, u odnosu na prvo saborsko čitanje, predlaže povećanje šumskog doprinosa s 5 na 10 posto, odnosno s 3,5 na 5 posto, ovisno radi li se o potpomognutim područjima ili ostalim jedinicama lokalne samouprave.
Na taj će se način, kako je rekao, sredstva od šumskog doprinosa povećati sa sadašnjih 52 na 95 milijuna kuna godišnje i taj će novac pripasti jedinicama lokalne samouprave.
Potpredsjednik Tolušić kazao je da se zadržava naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ), ali će svi poduzetnici s godišnjim prihodom manjim od 3 milijuna kuna biti oslobođeni plaćanja te naknade. To znači da će 90 posto sadašnjih obveznika plaćanja naknade biti oslobođeno plaćanja, a Fina će provoditi naplatu kod onih koji su postali obveznici. "Tu se očekuje bolja sljedivost i stopostotna naplata", dodao je.
Zbog činjenice da neke šume imaju veliku važnost za jedinice lokalne samouprave, pojasnio je potpredsjednik Vlade, prijedlogom zakona omogućeno je da se pravnoj osobi čiji je osnivač i vlasnik jedinica lokalne samouprave povjeri gospodarenje takvom ubranom šumom. Rekao je da se očekuje da će se tako riješiti problemi s Park šumom Marjan koje ima Grad Split.
Kraći i brži administrativni postupci
Prema važećem zakonu, gradovi mogu prenamijeniti opožareno zemljište u građevinsko nakon pet godina od požara, a prema prijedlogu novog zakona to će moći tek nakon deset godina, ako dobiju suglasnost Ministarstva graditeljstva.
Novim će se zakonom uz ostalo skratiti i ubrzati administrativni postupci kod ostvarivanja prava ili utvrđivanja obveza, kako onih koji se odnose na šume i šumska zemljišta u vlasništvu Hrvatske tako i onih koji se odnose na šume i šumska zemljišta u privatnom vlasništvu.
Tako se primjerice uvodi i definicija šumoposjednika te podjela privatnih šumoposjednika po veličini posjeda, a mali i srednji se oslobađaju određenih troškova.
Također se omogućuje da se šumsko zemljište koristi za ispašu stoke i proizvodnju biomase, kao i za uzgoj kultura kratkih ophodnji.
Elektronička evidencija šumskog gospodarskog područja
Način dodjele šumskog zemljišta uredit će se uredbom Vlade, a najvažniji je kriterij kada je riječ o stočarima da će se zakup dati korisniku na temelju domicilnosti i broja stoke koju posjeduje.
Uvodi se i elektronička evidencija cijelog šumskog gospodarskog područja Republike Hrvatske, što će omogućiti kvalitetnije praćenje stanja šuma i šumskog zemljišta, kojeg ima oko 2,7 milijuna hektara.
Predviđa se i izdvajanje namjenskih sredstava koja će služiti kao poseban fond za razvoj drvne industrije u Hrvatskoj koja bi 2019. trebala iznositi oko 80 milijuna kuna i biti plasirana u nove tehnologije u drvnu industriju.
Novim se zakonom uređuje i postupak izdvajanja pojedinog šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. Ono što se u katastru vodi kao vrt, oranica, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik i slično, može se izdvojiti iz šumsko-gospodarskog područja i staviti u svrhu poljoprivredne uporabe. To je do sada stvaralo veliki problem jer je dobar dio zemljišta, koji je imao poljoprivrednu namjenu, obrastao i pretvorio se u šumsko zemljište i sada se opet može privesti poljoprivrednoj svrsi.
Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da je u Upisnik poljoprivrednika koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na dan 31. prosinca 2017. godine bilo upisano nešto više od 164 tisuće poljoprivrednika, od čega prema organizacijskom obliku OPG-ovi brojčano dominiraju jer ih je gotovo 160 tisuća. Međutim, kako je rekao, OPG-ovi nisu adekvatno obuhvaćeni kroz članstvo u nekoj od komora nego djeluju kroz brojne udruge koje ne mogu interesno obuhvatiti sve poljoprivredne proizvođače.
Stoga je namjera prijedloga zakona, kazao je potpredsjednik Vlade, da OPG-ovi budu okupljeni unutar HPK koja će ih jedinstveno zastupati.
"HPK ovim zakonom dobiva financijsku neovisnost pa će sigurno moći bolje i kvalitetnije zastupati interese poljoprivrednih gospodarstva", naglasio je.
Novim bi se zakonom utvrdilo obvezno članstvo u HPK poljoprivrednika koji su korisnici potpora, a koju po barem jednoj osnovi ostvaruju iz državnog proračuna, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednog fonda.
Najviša članarina ne smije prelaziti šest kuna mjesečno, što znači da godišnje može iznositi najviše 72 kune. Prema predviđenom broju potencijalnih članova, procjenjuje se da će godišnji prihod od članarina iznositi 7,5 milijuna kuna.
Uz članarinu, zakon predviđa da se Komora može financirati i sredstvima ostvarenim obavljanjem vlastite djelatnosti, sredstvima državnog proračuna te od izvanrednih prihoda (darovi, donacije, sponzorstva i dr.).
U državnom proračunu za 2018. predviđeno je financiranje Komore u iznosu od 300.000 kuna, kako bi se osigurao njezin nesmetan rad do stupanja na snagu prijedloga zakona, od kada će se Komora financirati isključivo iz vlastitih sredstava.
Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat predstavio je na sjednici Konačni prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, kazavši da je njegov osnovni cilj povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi se ostvario cilj da Hrvatska dosegne iznos ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4 posto BDP-a do 2020., kao i povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj te poticanje suradnje poduzetnika sa znanstvenim organizacijama na istraživačko razvojnim projektima.
Zakonom se predlaže davanje potpore poduzećima za znanstveno istraživačke aktivnosti kroz poreznu olakšicu, odnosno umanjivanje osnovice poreza na dobit za stvarne troškove ulaganja u znanstveno istraživačke i razvojne projekte u gospodarstvu.
Korisnici potpore mogu biti mali, srednji i veliki poduzetnici te fizičke osobe – obrtnici – koji su obveznici poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak.
Poduzetnici koji žele ostvariti poreznu olakšicu Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta prijavljivat će svoje aktivnosti za koje smatraju da su projekt s karakterom znanstveno-istraživačkog rada.
Od 7,5 do 40 milijuna eura potpora po poduzetniku
U slučaju da prođu evaluaciju stručnjaka koje će za to angažirati Ministarstvo, poreznu olakšicu odnosno umanjenje osnovice poreza na dobit moći će umanjiti za stvarno učinjene troškove na istraživanju odnosno inovacijama. To su primjerice troškovi zaposlenih, istraživača, nabave opreme, pojedinih studija ili dio općih materijalnih tzv. režijskih troškova i slično.
Uz predviđenu olakšicu umanjenja osnovice poreza na dobit, poduzeća će i dalje moći koristiti druge potpore za istraživanje i razvoj, ali sukladno zakonu i europskim pravilima, postoji gornji limit na ukupnu razinu svih potpora koje se mogu koristiti, koja o vrsti projekta iznosi između 7,5 i 40 milijuna eura po poduzetniku.
Za provedbu tog zakona u prvoj godini, u državnom proračunu za 2018. godinu na poziciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta osiguran je iznos od 1,2 milijuna kuna za potrebe vrednovanja prihvatljivosti istraživačko-razvojnih projekata.
Strateško partnerstvo za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu
Vlada je na sjednici donijela Zaključak o prihvaćanju strateškog partnerstva za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu, koji je predstavio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić.
Predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje da će ovaj prijedlog pokrenuti proizvodnju i održivost Imunološkog zavoda.
"Predloženi model bio bi temelj strateškog partnerstva i okvir za daljnje reguliranje međusobnih odnosa, a Grad Zagreb ušao bi u strateško partnerstvo putem dokapitalizacije Imunološkog zavoda d.d. – najjednostavniji i najbrži način za pribavljanje financijskih sredstava potrebnih za podmirenje vjerovnika trgovačkog društva i provedbu postupaka koja se odnose na potrebna ulaganja u postrojenja, opremu i druge oblike imovine sa svrhom nastavka proizvodnje na postojećoj lokaciji i pripreme za proizvodnju u novoj tvornici", istaknuo je državni tajnik Plazonić.
Partnerstvo s Gradom Zagrebom u jednakim vlasničkim udjelima, dodao je, omogućit će pokretanje proizvodnje radi opstanka Imunološkog zavoda i nastavka obavljanje djelatnosti koja je od strateškog važnosti za Hrvatsku i zdravlje njezinih građana.
Vlada je tako zaključkom zadužila Ministarstvo državne imovine, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ministarstvo financija da joj u roku 30 dana pripreme i predlože na donošenje akte u vezi s strateškim partnerstvom.
S obzirom na to da u ovom trenutku postoje dvije pravne osobe – trgovačko društvo Imunološki zavod d.d. i ustanova Imunološki zavod, Vlada je Ministarstvo državne imovine zadužila da u roku 15 dana predloži donošenje odluke kojom se prekida postupak preoblikovanja trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva Imunološki zavod, a koji do sada nije u cijelosti proveden.
Ministarstvo zdravstva zadužila je pak da joj u roku 30 dana predloži donošenje nacionalnog plana opskrbe krvnim derivatima.
Vlada je osnovala Povjerenstvo za unaprjeđenje sveobuhvatne zaštite zdravlja djece, čija je zadaća davanje prijedloga za utvrđivanje načina unaprjeđenja sveobuhvatne zaštite zdravlja djece te utvrđivanje terminskog plana aktivnosti i nositelja tih aktivnosti.
Višegodišnji financijski okvir Europske unije (2021.–2027.)
Na sjednici je osnovana i Radna skupine za pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije za razdoblje nakon 2020.
Hrvatska će u pregovorima oko nadolazećeg VFO-a prvi puta kao članica EU-a punopravno i od početka sudjelovati u donošenju odluka. Inicijalni stavovi i prioriteti Republike Hrvatske izneseni su u Stajalištu Republike Hrvatske o VFO-u Europske unije za razdoblje nakon 2020. godine, koje je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava usvojila 5. rujna 2017., kao i u Stajalištu za Vijeće za opće poslove koje je Vlada usvojila 10. svibnja.
"Pretpostavlja se da će vrijeme pregovora trajati godinu do dvije s obzirom na važnost usklađivanja i politika, što će se financirati, kao i raspodjele između država, koliko će se toga financirati i uvjeta pod kojima će se te financije izdavati", istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.
Izvor: Vlada/Hina