"Želimo pružiti ruku solidarnosti, ali isto tako ponavljamo da se dugovi i preuzete obveze moraju ispunjavati. Ovo nije nikakav potez koji bi rušio osnovna načela obveznih odnosa, no ako imamo 326.000 ljudi koji su blokirani, onda moramo učiniti nešto kako bismo smanjili taj broj i olakšali život sugrađanima koji su došli u probleme", poručio je predsjednik Vlade.
Danas je u Banskim dvorima održana 102. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su trideset i tri točke dnevnog reda, među kojima i paket zakonskih prijedloga kojima se nastoji olakšati položaj
blokiranih građana.
Tako je Hrvatskom saboru upućen Prijedlog zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, Prijedlog zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača.
"Sva tri zakona trebala bi smanjiti ukupan broj blokiranih i povećati mogućnosti rješavanja problema tako da se onima koji su blokirani duže od tri godine blokada obustavi putem Fine. Dug u tom slučaju ne bi nestao, no život onih koji su pod blokadama bio bi znatno lakši", istaknuo je predsjednik Vlade u uvodnom dijelu sjednice.
Sva tri zakona, dodao je predsjednik Vlade, upućuju se u hitnu saborsku proceduru, kako bi što ranije stupili na snagu.
Pojasnio je da se na temelju državnog otpisa dugova fizičkim osobama želi potaknuti jedinice područne samouprave, kao i poduzeća koja su povezana s njima, da pristupe otpisu dugova građanima.
"Želimo pružiti ruku solidarnosti, ali isto tako ponavljamo da se dugovi i preuzete obveze moraju ispunjavati. Ovo nije nikakav potez koji bi rušio osnovna načela obveznih odnosa, no ako imamo 326.000 ljudi koji su blokirani, onda moramo učiniti nešto kako bismo smanjili taj broj i olakšali život sugrađanima koji su došli u probleme", poručio je.
Momentalna deblokada 7000 građana
Obrazlažući Prijedlog zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, ministar financija
Zdravko Marić podsjetio je da je krajem ožujka u Hrvatskoj bilo 325.000 blokiranih građana s ukupnim iznosom blokade većim od 42 milijarde kuna, uz više od 21 milijarde kune kamata.
Istaknuo je da Vlada želi dati obol početku rješavanju toga problema, uz poruku da se dugovi i obveze moraju podmirivati, rekavši kako se tom mjerom očekuje momentalna deblokada oko 7000 građana.
Zakonom, koji se jednokratno primjenjuje na sve dugove s kraja prošle godine, utvrđuje se skupina vjerovnika grupe 1, koji su obvezni otpisati do 10.000 kuna glavnice po dužniku.
U tu skupinu vjerovnika spadaju država, proračunski i izvanproračunski korisnici, trgovačka društva u isključivom vlasništvu države, pravne osobe kojima je osnivač država, te druge pravne osobe sukladno objavi Ministarstva financija.
Jedinice lokalne uprave i samouprave u prvom koraku ne otpisuju dug automatizmom, već kao i ostali vjerovnici iz grupe 2, poput teleoperatera i dr., same odlučuju o iznosu otpisa.
Ministar Marić je pritom pojasnio da im se otpisani dug do 10.000 kuna priznaje kao porezni rashod, a to im je stimulans da slijede primjer države.
Za ostali dio duga predviđena je obročna otplata, odnosno reprogram do 60 mjeseci za dugove veće od 500.000 kuna.
"Ukupno 97 posto iznosa blokada su dugovi od preko godinu dana, kojima je obuhvaćeno oko 80 posto građana, a najveći iznos predstavljaju dugotrajne blokade", kazao je ministar.
Fina automatizmom prestaje s ovrhom
Što se tiče Prijedloga zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, ministar financija pojasnio je da se ograničava trajanje ovrhe na novčanim sredstvima samo za fizičke osobe, dok se za pravne pokreće stečajni postupak.
"Ako se tražbina vjerovnika ne naplati u cijelosti od fizičke osobe u roku od tri godine od primitka u Finu, a nije bilo pokušaja naplate u zadnjih šest mjeseci, Fina automatizmom prestaje s ovrhom. Međutim, time ne prestaje dugovanje, već samo ovrha koja je neprovediva", naglasio je ministar Marić.
Uspješnost naplate ovrhe starije od tri godine je samo 1,19 posto, pa i niža. Mijenja se način naplate, očekuje se smanjenje iznosa naplate, a ovrhovoditelj će procijeniti isplativost pokretanja ovrhe nad novčanim sredstvima.
Procjenjuje se da bi tom mjerom moglo biti deblokirano oko 71.000 građana s ukupnim iznosom blokada od 32 milijarde kuna. Ministar je naglasio da se ne radi o prestanku dugova, nego se brišu iz Fine, a ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu tako što će morati predujmljivati troškove.
"Smatramo da ćemo prevenirati pokretanje velikog broja ovrha nad novčanim sredstvima", rekao je ministar Marić, poručivši da mjere ne trebaju biti poticaj da se dugovi ne plaćaju.
Ubrzani i pojednostavljeni stečajni postupak
Ministar pravosuđa
Dražen Bošnjaković predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača, koji se odnosi na građane koji su dužni do 20.000 kuna, a u blokadi su dulje od tri godine.
Izmjenama zakona uvodi se novi institut, ubrzani i pojednostavljeni stečajni postupak. Njime će se omogućiti građanima koji se nalaze u dugotrajnoj blokadi da u kraćem razdoblju dobiju još jednu priliku podmiriti dug vjerovnicima, a potonjima da ih naplate.
Ministar je odbacio tvrdnje da se time građane gura u stečaj, pojasnivši da Fina po službenoj dužnosti u prvom koraku obavještava građane koji ispunjavaju uvjete za stečaj, a oni će ga moći odbiti.
"Ako se građanin ne odredi, nadležni općinski sud otvara stečaj i građanin opet može reći da ga ne želi, a ako se suglasi, postupak ide dalje", kazao je ministar Bošnjaković.
Izrazio je uvjerenje da će tim zakonom biti obuhvaćeno oko 120.000 građana. "Poruka je da nikome ništa ne opraštamo, nego dajemo mogućnost još jednom vjerovnicima da naplate dugove", istaknuo je.
Zakon o udomiteljstvu
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o udomiteljstvu, kojim će se omogućiti obavljanje udomiteljstva kao zanimanja i specijaliziranog udomiteljstva za najtežu kategoriju korisnika uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja.
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Nada Murganić kazala je da Vlada očekuje da ta promjena može povećati interes za obavljanje udomiteljstva, pojasnivši da bi i dalje bilo omogućeno obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva, a povećala bi se naknada za rad i uložen trud u skrb svim udomiteljima.
Donošenjem novog Zakona o udomiteljstvu osigurat će se deinstitucionalizacija djece i odraslih koji su na smještaju u ustanovama, te poboljšanje kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima, neovisno o skupini korisnika.
Također bi trebao omogućiti povećanje broja udomiteljskih obitelji, regionalnu ravnomjernost pristupačnosti udomiteljstva, te uspostavljanje udomiteljstva kao zanimanja za nezaposlene udomitelje.
Omogućio bi i jačanje kapaciteta i osiguravanje boljih uvjeta za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu i povećanje naknade za rad udomitelja, te plaćanje obveznog osiguranja udomiteljima koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje po posebnom propisu.
Za provedbu toga zakona u državnom proračunu osigurana su uvećana sredstva u odnosu na prethodno razdoblje.
Za opskrbnine za korisnike u ovoj godini osigurano je 183 milijuna kuna, a za naknadu za rad udomitelja 45,5 milijuna kuna. Isti iznosi osigurani su i za 2019. i 2020. godinu.
Zakon o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece
Obrazlažući Prijedlog zakona o provedbi Haške
Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece od 25. listopada 1980., ministrica Nada Murganić podsjetila je da je Hrvatska stranka Konvencije od 8. listopada 1991. godine.
Navela je da se ovim Prijedlogom zakona uređuje postupanje upravnih tijela i sudova u Hrvatskoj u onoj mjeri u kojoj sama Konvencija ostavlja takvo diskrecijsko pravo državama ugovornicama Konvencije.
Ministrica je istaknula da je cilj zakona osigurati što žurniji povratak nezakonito odvedenog djeteta ili djeteta zadržanog u nekoj državi ugovornici, odnosno omogućiti da se pravo na skrb i ostvarivanje kontakata s djetetom po pravu jedne države ugovornice stvarno poštuje i drugoj državi ugovornici vodeći računa o poticanju roditeljskog sporazumijevanja te zaštiti najboljeg interesa i dobrobiti djeteta.
Predloženim Zakonom uređuje se nadležnost, ovlasti i postupanje Središnjeg tijela, sudova i drugih tijela u predmetima međunarodnog protupravnog odvođenja i zadržavanja djece.
Određuje se i Središnje tijelo za zaprimanje, prosljeđivanje odnosno otpremanje zahtjeva te izvršavanje drugih obveza koje Konvencija predviđa za to tijelo.
Propisuje se mogućnost provedbe obiteljske medijacije u postupcima pokrenutim temeljem Konvencije.
Također, propisuje i postupanje po zahtjevu za povratak djeteta iz Hrvatske, a predviđaju se i mjere osiguranja koje sud može izreći tijekom postupka, radi zaštite najboljeg interesa djeteta, zaštite prava na kontakte te radi osiguranja povratka djeteta. Osim toga, propisuju se i jamstva koja sud može zatražiti od države radi zaštite dobrobiti djeteta i roditelja odnosno koja hrvatski sud može odrediti za potrebe provedbe postupka radi povratka djeteta u Hrvatsku.
Propisuje se i koncentracija nadležnosti sudova određivanjem jednoga suda u Hrvatskoj koji će biti nadležan za postupanje u postupcima pokrenutim temeljem Konvencije.
Također, propisuje se sadržaj odluke o povratku djeteta te se uređuju rokovi za postupanje tijela odnosno stranaka u postupku te način postupanja povodom zahtjeva radi povratka djeteta u Hrvatsku, kao i odgovarajuću primjenu odredaba ovog Zakona na zahtjeve radi ostvarivanja kontakata s djetetom.
Izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti do veće kvalitete usluga
Ministar turizma
Gari Cappelli naglasio je da se od izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti očekuje da će doći do podizanja kvalitete usluga i standarda objekata u domaćinstvu, ravnopravnog položaja iznajmljivača i ugostitelja, veće zaštite potrošača i većeg prihoda od iznajmljivača.
Prijedlogom izmjena zakona, kazao je ministar uređuje se način i uvjeti pod kojim pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost. Dodao je da je važeći zakon u nekim dijelovima ocijenjen kao nedorečen, odnosno ograničavajući za razvoj ugostiteljstva i konkurentnost hrvatskog turizma.
Osnovne izmjene koje se predlažu su usklađivanje standarda objekata za privatne iznajmljivače koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine sukladno tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, sa sada važećim istoimenim Pravilnikom čime bi se ujednačio standard objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.
"Oni koji neće podnijeti zahtjev moći će nastaviti pružati usluge bez prava korištenja oznake kategorije", kazao je ministar.
Rekao je da su u ovom trenutku 99.158 objekata kategorizirana, pojasnivši da je riječ o 56 posto kapaciteta hrvatskog turizma u obiteljskom smještaju.
Cilj procesa je ujednačavanje standarda na tržištu i višu kvalitetu smještaja u domaćinstvu, a procjenjuje se da je takvih, koji moraju neke izmjene izvršiti u roku od 4 godine, između 15 i 20 tisuća.
Prijedlogom zakona daje se mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pored specijalnim bolnicama i lječilištima, i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita.
Isto tako, omogućava se uređenje nove vrste objekta u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno objekt za tzv. robinzonski smještaj koji do sada nisu bili zakonom regulirani.
Zakonom se propisuje da iznajmljivači mogu uz uslugu smještaja pružati svojim gostima uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, čime bi se pridonijelo tome da iznajmljivači koji sada pružaju i usluge polupansiona ili pansiona i svoje su objekte opremili za pružanje takvih usluga, nastave obavljati djelatnost kao ugostitelji, osnivanjem trgovačkih društava ili obrta.
Problem smještaja sezonskih i terenskih radnika radi obavljanja poslova riješit će se na način da se to neće smatrati pružanjem ugostiteljske usluge smještaja ukoliko koriste vlastite prostorije, odnosno na takav se smještaj neće primjenjivati odredbe Zakona.
Prijedlogom zakona predviđa se i uvođenje ublažavanja postupanja turističkih inspektora prema pružateljima usluga počiniteljima prekršaja primjenom načela oportuniteta, tj. propisivanjem mogućnosti da se bez kažnjavanja otklone nepravilnosti i nedostaci utvrđeni u inspekcijskom nadzoru.
Konačni prijedlozi zakona o platnom prometu, elektroničkom novcu i tržištu kapitala
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o platnom prometu, Konačni prijedlog zakona o elektroničkom novcu te Konačni prijedlog zakona o tržištu kapitala.
Prijedlozima zakona o platnom prometu i zakona o elektroničkom novcu provodi se uskladba s europskom direktivom o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, dok se zakonom o tržištu kapitala objedinjuje nekoliko europskih direktiva i uredbi.
Govoreći o novostima zakona o platnom prometu, ministar financija Zdravko Marić naveo je uvođenje dvije nove platne usluge – usluga financiranja plaćanja i usluga informiranja o računu. Postroženi su također zahtjevi za sigurnost plaćanja, u smislu sigurnije komunikacije i pouzdanije autentifikacije klijenta, uvodi se mala institucija za platni promet, a unaprjeđena su i pravila o zaštiti potrošača kao korisnika platnih usluga.
K tome, smanjena je odgovornost platitelja za neautorizirane platne transakcije s 1.125 kuna na 375 kuna. Smanjen je također rok u kojem korisnik platnih usluga može bez naknade otkazati okvirni ugovor, s 12 na 6 mjeseci, te je uveden rok za odgovor na prigovor potrošača, koji iznosi 10 dana, a iznimno 35.
Novosti prijedloga zakona o elektroničkom novcu odnose se na postroženje uvjeta za izdavanje odobrenja za izdavanje elektroničkog novca. Dane su veće ovlasti nadzornom tijelu, HNB-u, kod prekograničnog izdavanja elektroničkog novca, institucije za elektronički novac pod izuzećem preimenovane su u "male institucije za elektronički novac" te su unaprijeđena pravila o zaštiti potrošača kao korisnika elektroničkog novca.
Prijedlog zakona o tržištu kapitala – najveći zakon dosad
Kada je riječ o Konačnom prijedlogu zakona o tržištu kapitala, ministar Marić istaknuo je da je to najveći zakon koji on pamti kao ministar financija, a i dulje, s obzirom na to da sadrži 739 članaka. Pritom je kazao da u vezi s tim zakonom pravi izazovi još predstoje nakon njegova stupanja na snagu, odnosno tijekom njegove provedbe.
Podsjetio je da je riječ o usklađivanju hrvatskog pravnog okvira s "čuvenom i poznatom" MiFID II-direktivom, uredbom o tržištima financijskih instrumenata, kao i MiFID-uredbom.
"Riječ je o nekoliko direktiva i uredbi koje su transponirane u jedan jedinstveni zakon, čime se, smatramo, unaprjeđuje funkcioniranje tržišta kapitala, ali i implementiraju odredbe koje su nastale kao rezultat iskustava koje su sve zemlje članice, pa tako i Hrvatska, naučile tijekom globalne financijske i ekonomske krize", poručio je ministar.
Taj zakon dosad se mijenjao sedam puta, prvenstveno radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Kako bi se zbog njegovih brojnih prethodnih izmjena izbjegla nepreglednost, sada je izrađen novi prijedlog zakona o tržištu kapitala.
Propisom MIFID II, europski zakonodavci žele popuniti neke "rupe" prijašnje, MIFID I direktive. Ta direktiva propisuje nova pravila igre za izuzetno široko područje tržišta kapitala: od mjesta trgovanja, investicijskih društava, središnje druge ugovorne strane do distributera investicijskih proizvoda. Investicijska društva moraju izvještavati o svim sklopljenim transakcijama, i onim izvršenim na uređenom tržištu, kao i onim tzv. OTC transakcijama. I to, za sve financijske instrumente kojima se trguje na tržištima EU-a, bez obzira na vrstu, dakle dionice, obveznice, certifikate, ETF-ove, strukturirane financijske proizvode, izvedenice.
Predviđeno je i češće izvještavanje klijenata, prezentiranje svih uključenih troškova investicijskog ulaganja, osiguravanje najpovoljnijeg izvršenja za klijenta, evidencija komunikacije i čuvanje poslovne dokumentacije. Sve te mjere uvode se ili su sada postrožene, radi veće zaštite ulagača.
Među ostalim, MIFID II propisuje organizacijske odgovornosti uprave i upravljačkih tijela investicijskih društava, kao i da investicijski subjekti iz trećih zemalja na tržištima kapitala EU-a moraju osnovati podružnicu.
Uređeni su prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, posebno na području zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem. Ujedno, uvodi se ograničenje trgovanja robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice, kao i sankcije za njihovo nepoštivanje.
Uvedeni su i veći regulatorni zahtjevi, s obzirom na razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture, a u vezi s novim trgovinskim platformama, visokofrekvencijskom i algoritamskom trgovanju. Propisane su veće obveze za izvješćivanjem Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire (ESMA), a postrožene su i mjere te sankcije koje mogu biti poduzete protiv pravnih i fizičkih sudionika na tržištu kapitala.
Izvor: Vlada RH/Hina
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
