Mijenjamo Hrvatsku nabolje!

Strukturnim reformama i jačanjem institucija, postižemo rezultate i mijenjamo Hrvatsku nabolje, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u Hrvatskom saboru predstavljajući Izvješće o radu Vlade o drugoj godini mandata.

„Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora,

Uvažene zastupnice i zastupnici,

Danas vas imam čast izvijestiti o radu Vlade u drugoj godini mandata – godini u kojoj smo, osiguravši političku i gospodarsku stabilnost, nastavili ili započeli s promjenama koje život naših sugrađana trebaju učiniti kvalitetnijim.

Izgradnja uređenijeg društva i poticajnog gospodarskog okruženja danas je važnija nego ikada kako bismo reformama i posvećenim radom u narednom vremenu uhvatili korak s državama koje su u Europsku uniju ušle gotovo desetljeće prije nas.

Radi potpunijeg razumijevanja naših aktivnosti moram podsjetiti da smo kod preuzimanja odgovornosti za upravljanje Hrvatskom zatekli podijeljeno društvo, političku nestabilnost, visoku nezaposlenost, negativne demografske trendove, neodrživ mirovinski sustav i veliki broj blokiranih građana.

Sve to uz preveliko porezno opterećenje, nesređene javne financije, prekomjerni deficit, nizak kreditni rejting, sporo korištenje europskih fondova i provođenje strukturnih reformi.

Usto imali smo krizu sistemskih razmjera u Agrokoru, kao i brojna druga naslijeđena pitanja gospodarske tranzicije.

Svjesni smo da su negdje rezultati brži, a da je negdje potrebno više vremena, ali sasvim je jasno da reforme koje provodimo već daju konkretne rezultate na gospodarskoj, političkoj i društvenoj razini.
 
Gospodarski rast nastojimo ostvariti kroz trokut – strukturne promjene utemeljene na Nacionalnom programu reformi, investicije i odgovorna fiskalna politika.

Drugim riječima, moramo bolje raditi, više ulagati i mudrije upravljati proračunom.

Svojim djelovanjem nastojali smo pokrenuti strateške projekte, razvijati kulturu političkog dijaloga, poštovanje pravne države i demokratske standarde dovesti na višu razinu.

Premda djelujemo u ozračju u kojem se širi pesimizam i defetizam, predanim radom i postupnom transformacijom društva želimo ljudima vratiti potreban optimizam.

U tom kontekstu, nastojimo razvijati suradnju sa svim relevantnim akterima – poslodavcima, sindikatima, akademskom zajednicom, stručnim i nevladinim udrugama, medijima, županijama, gradovima i općinama.

Na inicijativu Vlade od početka mandata doneseno je 266 zakona, u velikoj većini kroz redovni postupak i javno savjetovanje.

I u protekloj smo godini nastavili diljem Hrvatske održavati sjednice Vlade i sastanke sa županima i predstavnicima Udruga gradova i općina.
 
Posebno mi je drago da svih osam zastupnika nacionalnih manjina podržava Vladu, a da u partnerskom odnosu radimo na ostvarivanju Operativnih programa za nacionalne manjine.

Štitimo i unaprjeđujemo manjinska prava, usprkos njihovom sve glasnijem propitkivanju od pojedinih aktera.  

Inicijative koje žele smanjiti prava manjina podrivaju dosegnute demokratske standarde i tom se, kao Vlada, protivimo.  
 
Na tom tragu, uvažene zastupnice i zastupnici, predstavit ću vam današnje Izvješće kroz četiri tematska područja:

1. Jačanje vladavine prava
2. Konkurentnije gospodarstvo i ravnomjerniji razvoj
3. Zaštita obitelji, tolerantnog i pravednog društva
4. Jača i sigurnija Hrvatska u Europi i svijetu

  Dame i gospodo,

Kao članica Europske unije, Hrvatska je dio obitelji slobodnih europskih nacija koje dijele zajedničke vrijednosti, među kojima je vladavina prava jedna od temeljnih.

Međutim, svjedočimo i negativnim pojavama koje ukazuju na to da je još mnogo posla pred nama kako bismo uistinu učvrstili naše institucije.

Država ne može biti prava potpora građanima ako njezine institucije nisu učinkovite, odgovorne i svima dostupne.

Moramo uložiti dodatan napor u profesionalizaciji javnih službi i državnih institucija, kako bismo osigurali brzu i učinkovitu uslugu svim našim građanima, puno povjerenje u državne institucije i njihovo zakonito postupanje.

Zbog toga je snaženje hrvatskih institucija naša ključna i zajednička zadaća. U pravosuđu već niz godina imamo kontinuirano smanjenje broja neriješenih predmeta na sudovima.

U lipnju 2016. godine bilo je 528 tisuća neriješenih predmeta, a dvije godine kasnije taj broj je 424 tisuća.

Dakle broj neriješenih predmeta smanjen je za 20% ili za 104 tisuće.

No, usprkos značajnim pomacima stanje u hrvatskom pravosuđu još uvijek nije zadovoljavajuće.

Poštujući neovisnost pravosuđa, želimo sudove i državno odvjetništvo učiniti djelotvornijim i to bržim procedurama, boljom opremljenosti i efikasnijom organizacijom.

Donošenjem šest pravosudnih zakona reorganizirali smo mrežu pravosudnih tijela te osigurali bolju dostupnost sudova.

Jedan od glavnih elemenata te reorganizacije bilo je spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, a istodobno je broj pravosudnih tijela dodatno smanjen sa 116 na 108.

Moderniziramo i digitaliziramo pravosuđe širenjem e-Komunikacije.
  Osim učinkovitosti pravosuđa, zakonodavnim izmjenama adresirali smo i pitanja transparentnosti, odgovornosti i neovisnosti pravosudnog sustava.

Tako smo novim propisima uveli transparentniji sustav imovinskih kartica koje će biti javno dostupne od sljedeće godine.

Usvojili smo nova rješenja koja će suziti prostor za arbitrarnost i omogućiti izbor najboljih kandidata za pravosudne dužnosti.

Istodobno smo pripremili i prijedlog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zviždači) kako bi se dodatno zaštitili oni koji u dobroj vjeri prijavljuju korupciju i druge nepravilnosti.

Takvu zaštitu uvijek trebaju imati i novinari, koji imaju važnu ulogu jer je sloboda medija važna sastavnica demokratskog društva.

Sve su ovo mjere kojima želimo preventivno djelovati na postojeće koruptivne rizike i time jačati povjerenje građana u pravosudne institucije.

Nažalost, događaji povezani uz kompromitaciju tajnih izvida i odavanje posebnih mjera dodatno su narušili povjerenje u sustav.

Naglašavam da se neovisnost pravosuđa manifestira nemiješanjem u rad pravosudnih tijela te poštivanjem njihovih odluka.

Međutim, očekujem – a to je i stav cjelokupne javnosti – da pravosudne institucije savjesno, učinkovito i odgovorno izvršavaju svoje ovlasti u borbi protiv kriminala – bez političkih pritisaka, ali uz punu podršku ove Vlade.

Želim jasno poručiti da u Hrvatskoj nitko ne može i neće biti iznad zakona!
  Birokratizirana javna uprava postupno, ali sigurno, odlazi u povijest.

Spajamo ili ukidamo više od 50 agencija s javnim ovlastima čime radimo uštede ili poboljšavamo sustav javne uprave.

Gradimo učinkovitu i digitaliziranu upravu koja je na usluzi građanima.

Uspostavlja se objedinjena informatička infrastruktura za sve državne elektroničke usluge.

Kroz sustav e-Građani, 610 tisuća registriranih korisnika se može povezati s liječnikom opće prakse, prijaviti rođenje djeteta, pribaviti jedinstveni akt za građenje, vozačku dozvolu i koristiti ukupno 52 e‑usluge, čime štede i vrijeme i novac.

U pripremi je aplikacija za mobitele koja će sve to objediniti.
  Zakonom o jedinicama lokalne i područne samouprave osigurali smo stabilnost demokratski izabrane vlasti na barem četiri godine tako da u fokusu budu lokalni razvojni prioriteti.

Jedinicama lokalne i područne samouprave prepustili smo prihod od poreza na dohodak čime smo ih financijski osnažili, te nastavljamo s fiskalnom decentralizacijom.
  Predugo neiskorišten potencijal državne imovine danas stavljamo u funkciju gospodarskog rasta i doneseno je više od 1950 odluka kojima je reaktivirana državna imovina.

Upravljanje smo decentralizirali tako što smo županijama, gradovima i općinama prenijeli ovlasti upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu, i time ih stavili u službu gospodarskog razvoja lokalnih sredina.

Unapređujemo i upravljanje trgovačkim društvima u vlasništvu države na visokim standardima korporativnog upravljanja.

  Dame i gospodo,

Kada je riječ o stvaranju konkurentnijeg gospodarstva i ravnomjernijeg razvoja, želim podsjetiti odakle smo krenuli i kakvi su bili makroekonomski pokazatelji još ne tako davno.
  Zbog velikih financijskih neravnoteža – deficita od 17 milijardi 2014. i javnog duga koji je dosegao 85% BDP-a – Hrvatska se do 2017. nalazila u europskoj proceduri prekomjernog proračunskog manjka.

Svi pokazatelji su bili negativni, a oporavak nije bio na vidiku.

Međutim, odgovornim upravljanjem financijama, provođenjem Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije to smo preokrenuli.

Ubrzano smanjujemo javni dug čiji bi udio u BDP-u do kraja godine trebao pasti na 74,5 posto, a planiramo ga do 2021. godine spustiti na 65%.

U 2017. ostvarili smo suficit opće države od 2 milijarde i 750 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci 2018. ponovno imamo višak od milijardu i 600 milijuna kuna.

BDP kontinuirano raste, po stopi do 3%, ali na zdravim temeljima što je dugoročno bolje od veće stope rasta temeljene na zaduživanju.

Izvoz roba i usluga raste nam za 5,6% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je potrošnja kućanstava rasla po stopi od 3,6%.

Hrvatska je već niz godina u proceduri prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a s obzirom na ostvareno i planirano, želimo ispuniti kriterije kako bismo iz te procedure izašli što prije.

Kamate na javni dug spustili smo s 12 na ispod 10 milijardi kuna i nastavljamo u tom smjeru, a smanjene su i kamate na kredite građanima i poduzetnicima.

Refinancirali smo nepovoljne kredite cestovnih tvrtki, čime godišnje štedimo na kamatama 50 milijuna eura.

Dok je naš kreditni rejting dva puta smanjivan između 2012. i 2015., prošle su godine sve tri vodeće svjetske rejting agencije poboljšale izglede našeg kreditnog rejtinga.

Fitch i S&P podigle su naš kreditni rejting za jednu razinu uz stabilne izglede, što je prvi put u posljednjih 15 godina.

Danas se nalazimo na korak do investicijskog rejtinga što je naš cilj u narednom razdoblju.
  Pojednostavili smo porezni sustav reformom koju provodimo od siječnja 2017. i porezno rasteretili građane i poduzetnike.

Porezni teret nastojimo ravnomjernije rasporediti na sve porezne obveznike kako bi sustav bio stabilniji i pravedniji.

Dvije najznačajnije nove mjere koje će od Nove godine dodatno rasteretiti građane su prepolovljenje stope PDV-a za svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće i dječje pelene te novo smanjenje opterećenja plaća.

Tim će se mjerama građane i poduzetnike porezno rasteretiti za 2,7 milijarde kuna, dok ukupno porezno rasterećenje u sva tri kruga porezne reforme iznosi čak 6,3 milijarde kuna.
  Radimo i na pitanju zapošljavanja.  

Samo u protekloj godini, broj zaposlenih povećan je za 71 tisuću i u prvom kvartalu iznosio je milijun i 616 tisuća, a Hrvatska bilježi jednu od najviših povećanja stope zaposlenosti u EU.

S 56,8% na početku mandata, u ovom bi kvartalu mogla doseći 63%, a do kraja mandata 68%.

I dalje imamo 130 tisuća nezaposlenih, no taj je broj najmanji od 1990-ih godina, i neusporedivo manji od preko 350 tisuća, koliko smo imali nezaposlenih prije svega 4 godine.

Na početku našeg mandata opća stopa nezaposlenosti bila je 13,4%, dok je danas na rekordno niskoj razini od 7,9%.

Smanjili smo i stopu nezaposlenosti mladih koja je u 2013. iznosila otprilike 49%, a danas je na 22%, i nastavlja padati.

U politike zapošljavanja uložili smo 4,5 milijarde kuna u prve dvije godine mandata od čega je većina iz Europskog socijalnog fonda, čime stimuliramo otvaranje novih radnih mjesta.

Jedan od njih je Projekt „Zaželi“ koji zapošljava preko 7.000 žena u ruralnim krajevima koje se brinu za 35.000 staračkih kućanstava.

Time reaktiviramo radnu snagu, ali i pružamo skrb našim starijim sugrađanima.

Prosječna plaća u mandatu ove Vlade porasla je za 710 kuna.

Povećali smo i minimalne plaće dva puta po 5%, što je više nego u prethodnih 9 godina.

Između 2011. i 2015. povećana je za svega 215 kuna, a samo u 2018. efektivno su povećane za 8,2%, odnosno za 270 kuna, na 3545 kuna bruto, jer od ove godine prekovremeni rad te rad nedjeljom i blagdanom više ne ulazi u minimalnu plaću, nego se dodatno plaća.
  Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja izbjegli smo negativne posljedice koje je slom Agrokora mogao nanijeti gospodarstvu Hrvatske i zemalja u regiji i time spasili 60 tisuća radnih mjesta.

Zakon je u međuvremenu priznat kao jedan od insolvencijskih zakona u članicama Europske unije, i pred sudovima u Engleskoj, Švicarskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Stabilizacijom poslovanja Agrokora otklonili smo i nepravedne trgovačke prakse koje su gušile male i srednje dobavljače.

To je strukturna promjena za cijelo hrvatsko gospodarstvo!

Uspješnom nagodbom, pokazalo se da je država sposobna odgovoriti na najveći izazov od hrvatske neovisnosti, a to je stabilizacija najveće kompanije u Hrvatskoj – Agrokora, te da smo sposobni upravljati i složenim procesom trenutno najvećeg restrukturiranja u Europi.

Bitno je još jednom naglasiti da su sva plaćanja dobavljača i ukupan trošak stabiliziranja urušenog poslovanja podmireni iz poslovanja i imovine same kompanije, bez trošenja novca poreznih obveznika.
 

Brodogradnja

Brodogradnja, jedna od važnijih industrijskih grana Hrvatske, suočava se s problemima kumuliranim tijekom prošlih godina.

Krajem 80-tih, Hrvatska je po brodograđevnoj proizvodnji bila treća na svijetu, a danas smo na devetoj poziciji globalno odnosno drugi u europskim razmjerima.

Međutim, istina je da je Hrvatska brodogradilištima podijelila oko 31,7 milijardi kuna državnih potpora u zadnjih 25 godina, a jamstvo Vlade od 716 milijuna kuna u siječnju omogućilo je i funkcioniranje Uljanika i 3. Maja, praktički, cijelu ovu kalendarsku godinu.

Ova Vlada je zainteresirana da hrvatska brodogradnja opstane, ali na načelima tržišne ekonomije u skladu s hrvatskim i europskim propisima.

Stoga je potrebno da u suradnji s upravama brodogradilišta, potencijalnim strateškim partnerima i Europskom komisijom pronađemo model restrukturiranja koji će omogućiti održivo poslovanje i proizvodnju i očuvati radna mjesta.

O tome svakodnevno predstavnici Vlade vode razgovore, uključujući i sada dok smo ovdje, u Hrvatskom saboru.  
  Pitanje reforme mirovinskog sustava goruće je pitanje koje se, međutim, godinama nije rješavalo, premda je situacija postajala sve ozbiljnija.

Od 38 milijardi kuna potrebnih za isplatu mirovina, samo 21 milijarda pokriva se iz doprinosa.

Preostalih 17 milijardi nadoknađuje se iz državnog proračuna.

Činjenica da 15% proračuna ide na mirovine pokazuje da sustav danas nije samoodrživ.

Da stvar bude složenija, imamo izrazito nepovoljan omjer umirovljenika i zaposlenih, 1 na samo 1,26, a naši umirovljenici u prosjeku imaju samo 30 godina radnog staža, za razliku od, primjerice, 38 u Njemačkoj.

U takvim okolnostima, mirovinskom reformom želimo omogućiti sadašnjim umirovljenicima da rade 4 sata i primaju punu mirovinu.

Predlažemo povećanje najnižih mirovina za 3% i rješenje statusa 248.000 umirovljenika koji – ako se ništa ne poduzme – neće imati ni za najnižu mirovinu.

Otvaramo perspektivu mlađim generacijama kroz jačanje drugog stupa, promovirat ćemo treći dobrovoljni stup, a osnivamo i državno mirovinsko osiguravajuće društvo kako bi naši umirovljenici imali veće mirovine.

Obećali smo povećanje mirovina za 5%, a u prve dvije godine mandata smo ih već povećali za 6,3%.

Do kraja mandata ćemo raditi na tome da mirovinski sustav učinimo održivim i pravednijim, a mirovine i dalje povećavamo.
  U globalnim uvjetima 4. industrijske revolucije, prevladavaju četiri riječi koje i za Hrvatsku znače mnogo: konkurentnost, inovacije, digitalizacija i investicije.

Konkurentno poduzetništvo i inovacije ključ su gospodarskog rasta, kojima su administracija i nedovoljna učinkovitost uprave nažalost često barijera.

Od početka mandata aktivno radimo na rasterećivanju gospodarstva i stvaranju pozitivne investicijske klime koja će pridonijeti gospodarskom rastu.

Samo u ovoj godini uštedjet ćemo gospodarstvu 625 milijuna kuna, čime opterećenje smanjujemo za 12 posto, a novim administrativnim rasterećenjem do kraja 2019. smanjit ćemo opterećenje poduzetnika za 30 posto.

Postupak javne nabave učinkovitiji je i transparentniji.

Više se ne odabire samo najniža ponuda, već ekonomski najisplativija, a uvodimo i elektronički račun u javnoj nabavi, što će ubrzati poslovne procese.

Boljim propisima i procjenom učinaka propisa na malo i srednje poduzetništvo olakšali smo poslovanje, uveli veću fleksibilnost i transparentnost, pojeftinili postupke, povećali pravnu sigurnost te osigurali kvalitetnije tržišno natjecanje.

Objedinjujemo inspekcijske službe u jedan Državni inspektorat, čime ćemo osigurati bolju koordiniranost i smanjiti broj inspekcija.

Uspostavit ćemo cjeloviti postupak javne nabave bez papira čime će se postići ušteda od 6% do 13% ukupnog iznosa javne nabave, odnosno od preko 2,6 milijardi kuna.

Cilj nam je kroz Strategiju digitalne transformacije i uvođenje različitih e-usluga poduzetnicima uštedjeti vrijeme i olakšati im poslovanje.

Unaprijedit ćemo i obrtništvo izmjenama i dopunama Zakona o obrtu i unaprijediti sustav obrazovanja na principu dualnog obrazovanja.
  Investicije igraju važnu ulogu u razvoju zemlje.

U 2017. privukli smo 1,84 milijarde eura investicija, najviše još od 2009. godine, a 2018. bit će rekordna s čak 2 milijarde eura stranih ulaganja, što je nikad dosegnut godišnji iznos.

Među njima je niz ulaganja u turizam, informacijske i komunikacijske tehnologije, proizvodnju i prometnu infrastrukturu.

Lakšim prijavama u posljednje dvije godine dodijelili smo gotovo 1800 potpora gospodarstvu u vrijednosti od 2,7 milijardi kuna koje bi trebale otvoriti ili sačuvati više od 8000 radnih mjesta.
  Za našu Vladu iznimno je bitan ravnomjerni regionalni razvoj svih područja domovine.

Ne možemo biti zadovoljni time da je prosječni dohodak po stanovniku jednog Slavonca dvaput manji nego jednog Zagrepčana.

Zato je snažna potpora manje razvijenim krajevima jedan je od prioriteta Vlade.

Povećali smo izdatke za regionalni razvoj u aktualnoj i prošloj godini na 700 milijuna kuna, što je tri puta više nego u razdoblju od 2012. do 2015.

Uspostavili smo jasan zakonski okvir za poticaj ravnomjernog regionalnog razvoja, a uz Strategiju regionalnog razvoja do kraja programskog razdoblja pripremamo i sveobuhvatnu Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030.

Uspostavljamo okvir za brži razvoj potpomognutih područja, brdsko-planinskih područja, otoka i Grada Vukovara, kao i stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima. Jednostavnije i bolje ugovaramo sredstva iz europskih fondova.

Nakon prve tri godine članstva u Europskoj uniji, koncem 2016. zatekli smo svega 9% ugovorenih sredstava od 10,7 milijardi eura koji su nam na raspolaganju.

Taj podatak govori za sebe.

Predanim radom u posljednje dvije godine podigli smo danas taj broj ugovorenih na 54%, a do kraja godine trebali bismo doseći 60%.

Samo za zapošljavanje, socijalno uključivanje, obrazovanje i reformu javne uprave  objavili smo natječaje iz Europskog socijalnog fonda u visini od čak 9 milijardi kuna.

Pokrenuli smo i poduzimamo konkretne napore u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kroz koji 18,8 milijardi kuna iz europskih fondova ulažemo u projekte na području pet slavonskih županija i uspostavljamo prioritete razvoja Istočne Hrvatske.

Demografske izazove i slabiji gospodarski rast u Slavoniji nastojimo nadomjestiti s do sada ugovorenih 7,8 milijardi kuna, odnosno 42% od predviđenog iznosa, a potpisan je i razvojni sporazum za pet slavonskih županija.  

Vjerujemo da će Projekt biti uspješan model za investicije i u drugim krajevima Hrvatske. Povezujemo Hrvatsku i izgrađujemo prometnu infrastrukturu.

Samo iz europskih fondova, ugovorili smo 14 milijardi kuna infrastrukturnih ulaganja.

Odlukom o gradnji Pelješkog mosta, uz 85-postotno sufinanciranje iz europskih fondova, stat ćemo na kraj prometnim gužvama i nakon 300 godina teritorijalne odvojenosti povezat ćemo jug Hrvatske.

Osim financijskog, nastavljamo i dalje s operativnim restrukturiranjem u cestarskim društvima.

Kao mediteranska pomorska država, strateški razvijamo pomorski sektor, pomorsko dobro i luke.

Prvi put stvorili smo uvjete za europsko financiranje projekata za razvoj lučke infrastrukture.

Nakon pomaka u cestovnom i pomorskom sektoru, vrijeme je da moderniziramo željezničku infrastrukturu koja je u lošem stanju i željeznice učinimo konkurentnima za prijevoz putnika i robe.

Zato smo pokrenuli veliki investicijski ciklus od preko 3 milijarde eura do 2030.

Bez novih investicija nema razvoja željeznica kao ekonomski i ekološki najpovoljnijeg kopnenog prijevoza.
 

Nakon parnog stroja, elektrifikacije i elektronike, u tijeku je 4. industrijska revolucija, koja se temelji na digitalizaciji, Internetu stvari, umjetnoj inteligenciji, nano-, bio- i neuro-tehnologijama.

Svijet u koji ulazimo za samo nekoliko godina bit će sasvim drugačiji od sadašnjeg.

Hrvatska se za to mora pripremiti – i integracijom u Digitalno tržište Europske unije i na državnoj razini.

Nacionalnim širokopojasnim planom programiramo izgradnju infrastrukture za ravnomjernije uvođenje novih tehnologija i dostupnost brzog Interneta diljem Hrvatske.

Zato mi je posebno drago da je Razvojno-istraživački centar Ericsson Nikole Tesle otvoren u Osijeku koji na taj način postaje jedno od europskih IT središta. S rastućim energetskim potrebama, pitanje energetske sigurnosti danas poprima sve veću geopolitičku dimenziju.

Kako bismo osigurali sigurnost opskrbe i energetsku neovisnost Hrvatske, tijekom posljednje dvije godine intenzivno radimo na pripremi projekta LNG-terminala na otoku Krku, uz poštivanje najviših ekoloških standarda.

Poseban zakon koji smo donijeli pomoći će da se projekt uspješno dovrši.

Obnavljamo više od 600 javnih zgrada diljem Hrvatske, a od iduće godine subvencioniramo obnovu i privatnih kuća, radi poticanja energetske učinkovitosti i građevinskog sektora.

U iduće dvije godine za to ćemo iskoristiti pet milijardi kuna.
 

Razvoj hrvatskog sela i poljoprivrede, kao važna sastavnica gospodarskog razvoja, jedan su od najvažnijih prioriteta Programa Vlade.

Radi podizanja konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednika i ribara te ravnomjernijeg razvoja naših ruralnih krajeva prošle godine isplaćeno je preko 4,5 milijarde kuna potpora, a ove godine, u okviru Programa ruralnog razvoja, ugovoreno je već 9,4 milijardi.

Pojednostavili smo i skratili procedure u ostvarivanju potpora.

Ključnim zakonskim propisima – o poljoprivrednom zemljištu, o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom – reformiramo poljoprivredni sektor.

Kao što smo i obećali, morsko ribarstvo i akvakultura stekle su status strateških gospodarskih djelatnosti.

Olakšali smo financiranje poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora s milijardu kuna kredita i jamstava.

U fokusu nam ostaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima želimo osigurati veću dostupnost novca iz europskih fondova.
  S prosječno preko 390 kilograma otpada po stanovniku, od presudne je važnosti uspostaviti moderan sustav gospodarenja otpadom koji od otpada stvara resurs.

Time ćemo zaštiti naš okoliš, ali i ostvariti velike uštede.

Stoga radimo na razvoju cirkularne ekonomije, na povećanju energetske sigurnosti i učinkovitosti, ali i učinkovitosti vodno-komunalnih gospodarstava.

Time pridonosimo i globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, u koju se svi trebamo uključiti.

Donesen je poseban zakon koji nam omogućava integralno upravljanje vodama i bolje očuvanje naših nacionalnih vodnih resursa.

Kapitalnim projektom zaštite od poplava Karlovačko-sisačkog kraja s 92 km novih nasipa i rekonstrukcije 42 km postojećih smanjit ćemo rizike od poplava.
  Turizam je važna gospodarska grana koja čini petinu hrvatskog BDP-a.

Nakon rekordne 2017., doživjet ćemo još bolju 2018. godinu.

Već sada imamo 6% više dolazaka i 4% više noćenja u odnosu na ovo razdoblje lani i mjesec dana ranije smo dosegli 100 milijuna noćenja.

Do kraja godine očekujemo 19,5 milijuna dolazaka, 106 milijuna noćenja i prihod iznad 12 milijardi eura.

Do kraja godine u turizam ćemo uložiti gotovo milijardu eura, što je 15% više nego 2017. i gotovo 40% više nego 2016.

Jačamo položaj Hrvatske kao avio-destinacije, što je dovelo do otvaranja 70 novih aviolinija čime postajemo dostupniji turistima iz udaljenijih država.
  U današnjem brzo mijenjajućem svijetu, obrazovanje i znanost javna su dobra posebno važna za postizanje osobnog, gospodarskog i društvenog razvoja.

Nužna i dugo očekivana reforma školstva počela se provoditi.

Osigurali smo pravni okvir i sredstva, a temeljem društvenog konsenzusa namjeravamo donijeti kurikularne dokumente koji će omogućiti učenicima stjecanje novih znanja, vještina i kompetencija.

Kurikulumi moraju istodobno učvrstiti identitet naše djece i mladih, kroz hrvatski jezik, naše vrijednosti, našu kulturu i povijest, te ih pripremiti za potrebe sve dinamičnijeg i zahtjevnijeg tržišta rada.

Stručno analiziramo i vrednujemo sve promjene koje uvodimo u sustav.

Digitaliziramo i tehnički opremamo škole, a informatiku smo uveli u 5. i 6. razred osnovnih škola kao obavezni predmet.

Unaprijedili smo strukovno obrazovanje i za strukovne škole osigurali milijardu kuna.

25 strukovnih škola podignuto je na razinu regionalnog centra kompetentnosti, što znači novu opremu u strukovnim školama, ulazak učenika u svijet rada te edukaciju učitelja.

Do kraja 2020. oko 67.000 studenata primit će stipendije u ukupnoj vrijednosti od pola milijarde kuna zbog nepovoljnog socioekonomskog položaja ili za studij u STEM području.

Radi unapređenja hrvatske znanosti osnovano je 13 znanstvenih centara izvrsnosti, kojima je dodijeljeno više od 370 milijuna kuna.

Stvorili smo nužne preduvjete za zapošljavanje 350 mladih znanstvenika, a time i za njihov ostanak u Hrvatskoj.

Osigurali smo milijardu kuna za znanstvenu opremu i infrastrukturu, što je najveće opremanje hrvatske znanosti u zadnjih 15 godina, a iz europskih fondova sveukupno smo povukli čak 2,8 milijardi kuna.
 

Na području kulture, njegovanje našeg kulturnog identiteta, zaštita baštine, podrška stvaralaštvu i kreativnim industrijama, promocija hrvatske kulture i umjetnosti u domovini i svijetu te međunarodna suradnja naše su trajne zadaće.

U tu svrhu povećali smo proračun Ministarstva kulture, koji sada iznosi gotovo jedan posto državnog proračuna, čemu je doprinijelo i bolje ugovaranje sredstava iz europskih fondova.

Usvojili smo tri cjelovita zakona: zakon o audiovizualnim djelatnostima za poticanje ulaganja u filmsku proizvodnju i izvoz filmskih usluga, uključujući i videoigre, rastućem tržištu, a paketom zakona o muzejima i arhivima i arhivskom gradivu, prilagođavamo se digitalnom vremenu i digitaliziramo
arhivsku građu i kulturnu baštinu.
  Poštovane zastupnice i zastupnici,

U središtu politike Vlade nalazi se stvaranje solidarnog i pravednijeg društva, a osobito jačanje obitelji kao njegove temeljne jedinice.
  Izrazito negativni demografski trendovi i starenje problem su cijele Europe, pa tako i Hrvatske.

U kontinuiranom negativnom trendu koji traje od Drugog svjetskog rata broj rođenih je pao s 95 na oko 37 tisuća godišnje, dok je broj umrlih ostao na razini od 50-ak tisuća.

Usto zemlja smo s tradicionalno velikim iseljavanjem, što dodatno pogoršava situaciju, osobito od kada se zahvaljujući slobodi kretanja hrvatski državljani mogu zaposliti diljem Europe.

Nema više kvota, nema više radnih dozvola. Ostala je još samo Austrija. Sve ostale države otvorile su tržište rada – i to je razlog iseljavanja.  

Svjesni da je demografska obnova ključna za budućnost Hrvatske, uspostavili smo prvo ministarstvo koje je posebno zaduženo za demografiju, kao i Vijeće za demografsku revitalizaciju.

Povećali smo potpore za rođenje djeteta za 50%, s 2.663 kuna na 3.991 kuna za drugih šest mjeseci i novčane naknade za nezaposlene roditelje s 1663 kuna na 2328 kuna mjesečno.

Proširili smo krug korisnika dječjeg doplatka na 92.000 roditelja i 150.000 djece, kao i pronatalitetnog dodatka od 500 kuna za treće i četvrto dijete, što je proširenje od 50% u odnosu na dosadašnji broj korisnika i prvo povećanje nakon desetljeća.

Gradimo ili obnavljamo preko 300 dječjih vrtića te omogućujemo dvosmjenski rad vrtića, u sve boljim uvjetima.

Za jačanje mladih i njihovih obitelji nastavljamo subvencionirati stambene kredite i gradimo stanove po programu društveno poticane stanogradnje (POS) diljem Hrvatske.

Samo lani je kroz mjeru subvencioniranja stambenih kredita 2320 mladih obitelji povoljnije došlo do svog doma, a posebno nas raduje da je u tim obiteljima rođeno 250 djece.

Preko 3000 zaprimljenih zahtjeva ove godine pokazuje izniman interes i pogođenost mjere.

U suradnji s partnerima iz javnog i privatnog sektora, planiramo uvesti obiteljsku karticu koja će obiteljima s više djece omogućiti pogodnosti i progresivne popuste, prema broju djece, na razne usluge koje nude partneri.

Cilj nam je također pojačati mjere povratka i akcijski plan koji bi hrvatskim iseljenicima olakšao povratak ili useljenje u Hrvatsku.

Međutim moramo imati na umu da su demografska pitanja jedna od najsloženijih i da na tom području nema instant-rješenja, već se pomaci mjere tek srednjoročno i dugoročno.

To je sveopće društveno pitanje, koje zahtijeva zajednički angažman.

I samo općom mobilizacijom i osviještenošću moći ćemo preokrenuti negativne demografske trendove.
  U tome su posebno važni mladi, nositelji novog razvojnog ciklusa u Hrvatskoj i najdinamičniji dio društva.

Svjesni smo njihovih problema i nesigurnog zaposlenja koje im se često nudi.

Projekte mladih financiramo s 6,3 milijuna kuna, a radi poboljšanja dijaloga o javnim politikama za mlade oformili smo i Vladin Savjet za mlade.

Želimo mladima stvoriti uvjete za bolji život kako bi ovdje ostali i gradili svoju budućnost.

Radi zaštite žrtava, žena, od obiteljskog nasilja, ratificirali smo Konvenciju Vijeća Europe za suzbijanje nasilja u obitelji i obiteljskog nasilja, poštujući pritom hrvatski ustavni poredak.

I unatoč kampanji, kojoj smo bili svjedoci, želim kazati da je naša interpretativna izjava, koja je ovdje prihvaćena u Hrvatskom saboru, među pravnim stručnjacima Vijeća Europe, ne samo pozdravljena i prihvaćena bez i najmanje rezerve, nego se smatra kao model za druge države članice da olakša
proces ratifikacije ove Konvencije. I da se stvari vrate na njenu bit, a to je sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Sprječavanje obiteljskog, vršnjačkog i svakog drugog oblika nasilja je civilizacijsko pitanje.

Vlada je odlučna poduzeti sve radi njihovog suzbijanja i primjerene zaštite žrtava, ali i najstrožeg kažnjavanja počinitelja.
  Osiguranje jednako dostupnih i kvalitetnih zdravstvenih usluga jedan je od prioriteta Programa Vlade, ali i poseban izazov u sustavu koji zahtijeva modernizaciju.

U tu svrhu provodimo funkcionalnu integraciju 12 bolnica koje će objediniti svoj rad.

1. Opća županijska bolnica Vinkovci i Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana,
2. Opća bolnica Ogulin i Opća bolnica Karlovac
3. Opća bolnica „dr.Josip Benčević“ Slavonski Brod i Opća bolnica Nova Gradiška
4. Klinički bolnički centar Osijek i Opća bolnica Našice
5. Opća bolnica Šibensko-kninske županije i Opća i veteranska bolnica 'Hrvatski ponos' Knin'
6. Opća županijska bolnica Požega i Opća bolnica Pakrac – u 2018.

Unaprjeđujemo sustav hitne pomoći kroz funkcionalno povezivanje županijskih zavoda za hitnu medicinu i objedinjenim hitnim bolničkim prijemom.

Preko prioritetnih lista čekanja, koje smo uveli za bolesti koje je potrebno čim prije obraditi i liječiti, tijekom 2018. naručeno je preko 14 tisuća bolesnika.

I u zdravstvu bolje koristimo europske fondove.

Do sada je ugovoreno preko 3 milijarde kuna projekata u zdravstvenoj infrastrukturi, hitnoj zdravstvenoj zaštiti i boljoj bolničkoj skrbi.

Financijskoj održivosti sustava doprinosi i objedinjeni postupak javne nabave koji provodimo.

Podržali smo izgradnju nove bolnice Kliničkog bolničkog centra Rijeka, izgradnju Opće bolnice Pula i planiramo izgradnju Nacionalne dječje bolnice.

Liječnici i ostali zdravstveni djelatnici temelj su zdravstvenog sustava zbog čega trebaju podršku države.

Financiramo specijalističko usavršavanje preko 200 specijalizanata na području primarne zdravstvene zaštite.

Priprema se Nacionalni plan protiv raka budući da je rak drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.

Razvijamo i programe borbe protiv droge.
  Važna zdravstvena prevencija i faktor borbe protiv ovisnosti je šport.

U protekloj godini povećali smo izdvajanja za šport za 23 posto, a udvostručili smo nagrade za vrhunska športska postignuća na natjecanjima.

Osim viceprvaka na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, hrvatski su športaši pokazali talent, upornost i uspješnost na raznim svjetskim i europskim smotrama.

Na tome im još jednom čestitam!

Prvim strateškim dokumentom na području športa unaprijedit ćemo njegovo financiranje.

  Vodimo brigu o najugroženijim skupinama jer je briga o najpotrebitijima važna zadaća svakog solidarnog društva, a preko pola milijuna naših sugrađana živi s određenom vrstom invaliditeta.

U sljedeće dvije godine, 15.000 osoba s invaliditetom imat će usluge osobne asistencije zahvaljujući sredstvima osiguranim preko Europskog socijalnog fonda.

Nakon dvadeset godina povećane su osobna invalidnina i doplatak za pomoć i njegu (za 20%) Zastupnice i zastupnici,

Jedan od problema koje smo zatekli je veliki broj blokiranih građana.

Broj od 325 tisuća građana u blokadi zbog 43 milijardi kuna duga sam je po sebi govorio o akutnosti dugogodišnjeg društvenog problema blokiranih kojemu smo odgovorno pristupili.

Vođeni načelom solidarnosti, donijeli smo paket zakona za rješavanje pitanja blokiranih kako bismo najugroženijim građanima pružili ruku spasa i omogućili novi početak.

Prvo smo proveli jednokratni otpis dugova i time deblokirali 6.248 građana u potpunosti.

Na takvo postupanje odlučile su se i određene lokalne jedinice te privatne kompanije, što pozdravljamo te se nadamo da će biti primjer i drugima.

Zatim smo omogućili obustavu provedbe ovrha koje su se pokazale nenaplativima.

Ovim mjerama, s ova dva zakona, broj od 325 tisuća blokiranih građana smanjen je na 274 tisuće, a iznos blokade je smanjen s više od 43 milijarde kuna na manje od 19 milijardi kuna.

Značajan doprinos očekujemo i od jednostavnijeg postupka stečaja potrošača koji bi trebao obuhvatiti oko 80.000 građana.

Smanjenje troškova, dodatna zaštita ovršenika, uvođenje elektroničke komunikacije i učinkovitija provedba postupka glavni su ciljevi novog Ovršnog zakona.

Između ostalog, isključujemo mogućnost deložacija u zimskom razdoblju, dodatno podižemo iznos zbog kojeg se ne može ovršiti nekretnina (s 20.000 na 40.000 kuna) i proširujemo krug primanja izuzetih od ovrhe.

Stvaramo moderniji sustav naplate koji će osigurati jeftinije, brže i djelotvornije namirenje vjerovnika uz pojačanu razinu zaštite ovršenika. Pitanje Domovinskog rata i pitanje hrvatskih branitelja izuzetno je važno za cijelo hrvatsko društvo, pa tako i za Vladu.

Posebnu pozornost dajemo našim braniteljima, koji su za Hrvatsku slobodu dali nemjerljiv doprinos, a često su prijašnjih godina bili nedovoljno uvaženi.  

Zbog toga smo osnažili odnos prema Domovinskom ratu. Uz zaštitu digniteta Domovinskog rata, čije značajnije operacije dostojanstveno obilježavamo, iskazujemo dužno poštovanje prema ulozi hrvatskih branitelja u obrani domovine, ostvarivanju njene samostalnosti i oslobađanju.

U dvije godine povećali smo proračun Ministarstva hrvatskih branitelja za 50 posto i donijeli novi jedinstveni Zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, kao što smo i obećali. Bitno nam je i rasvjetljavanje sudbine nestalih i kažnjavanje počinitelja ratnih zločina tijekom Domovinskog rata koji ne zastarijevaju.

Još početkom godine na inicijativu ove Vlade osnovana je posebna radna skupina u okviru Ravnateljstva policije sa zadaćom intenziviranja aktivnosti o tom bolnom pitanju, a posebno u vezi sa zločinima počinjenim u Vukovaru i na Ovčari.

Prvi smo također pokrenuli stručnu i argumentiranu raspravu o suočavanju s prošlošću, kroz nju želimo izgraditi kulturu sjećanja kojom se uvažavaju žrtve, osuđuju totalitarni režimi i individualizira krivnja.

Ulaganjem u obrazovanje o ovim temama spriječit će se revizionizam, negiranje, relativiziranje i omalovažavanje žrtava nedemokratskih sustava 20. stoljeća!

  Poštovane zastupnice i zastupnici,

Dopustite nekoliko riječi o ulozi Hrvatske u Europskoj uniji i svijetu.

Transnacionalni izazovi, povećan broj i vrsta sigurnosnih ugroza, danas zahtijevaju od svake države prilagodbu i preventivno djelovanje. Premda smo, kao i mnogi, suočeni s raznim pojavama kriminaliteta, Hrvatska je, globalno gledajući, sigurna zemlja, a ukupni kriminalitet u padu je za 5,2 posto.

Ipak, ulažemo u prevenciju i sigurnost te svakodnevnu borbu protiv svih kažnjivih ponašanja, osobito pri suzbijanju organiziranog, gospodarskog i kibernetičkog kriminaliteta.

Ulazak u Schengenski prostor strateški cilj Hrvatske koji će podići razinu zaštite naše granice.

Želimo do kraja godine ispuniti sve tehničke kriterije, kako bismo sljedeće godine bili spremni za ulazak u Schengen do 2020.

Pitanje migracija jedan je od glavnih izazova s kojima se Europa danas suočava.

Hrvatska ima najdužu van-schengensku granicu Europske unije i već sada imamo oko 6500 graničnih policajaca, gotovo jednako koliko i sve zemlje jugoistočne Europe zajedno, koji štite hrvatsku granicu od nezakonitih migracija.

Kako se nalazimo na jedinoj kopnenoj migrantskoj ruti, moramo biti spremni još djelotvornije štititi svoje granice.

Stoga ćemo nastaviti ulagati u poboljšanje standarda rada i života policijskih službenika, što je, nakon niza godina zapostavljanja, pokrenula ova Vlada. Gradimo oružane snage na tradiciji uspješne i pobjedničke Hrvatske vojske, koja je na krilima branitelja izvojevala pobjedu u Domovinskom ratu.

Povećan je obrambeni proračun čime poboljšavamo sposobnost Hrvatske vojske i dižemo međunarodni kredibilitet zemlje.

Nakon 15 godina, donesena je Strategija nacionalne sigurnosti i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti.

Razvijamo učinkovit sustav domovinske sigurnosti za koordinirano djelovanje različitih sudionika u svim izazovima – policije, vojske, tijela iz sustava civilne zaštite, sigurnosno-obavještajnog sustava, vatrogastva, diplomacije, gospodarstva i lokalne zajednice.

Vratili smo Hrvatsku vojsku u Sinj, Vukovar, Ploče, krajem godine ćemo vratiti u Varaždin, a kroz 2019. i 2020. u Pulu, čime smo povećali brzinu reakcije.

Donijeli smo povijesnu odluku o nabavci višenamjenskog borbenog aviona F-16 od Izraela, čime podižemo spremnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te osiguravamo sposobnost nadzora i zaštite nacionalnog zračnog prostora.

Stalno poboljšavamo i životne standarde, radne uvjete i obrazovanje pripadnika Hrvatske vojske kojima vraćamo oduzeta prava. Prije tri mjeseca obilježili smo petu obljetnicu članstva u Europskoj uniji.

U Europskom parlamentu i pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, budući da predsjedamo Odborom ministara Vijeća Europe,  kao i Srednjoeuropskom inicijativom, imao sam mogućnost predstaviti hrvatsku viziju Europe te sam tada istaknuo kako želimo biti dio kruga tješnje integriranih članica.

Intenzivno radimo na pripremama za naše predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici 2020., pripremajući se s Rumunjskom i Finskom, s kojima činimo trio, što je i prilika za doprinos daljnjem razvoju Unije.

Prioriteti našeg predsjedanja će biti usmjereni na rast, razvoj i zapošljavanje, zatim na energetsku i prometnu povezanost, sigurnost te politiku proširenja.

Zagovaramo proširenje Unije na jugoistočnu Europu, jer smatramo da europska integracija može samo učvrstiti mir, stabilnost i prosperitet u ovom dijelu svijeta.

20 godina nakon Zagrebačkog samita, u studenom 2000. Hrvatska želi tijekom predsjedanja Vijećem EU-a 2020. ponoviti takav sastanak na vrhu između članica Europske unije i zemalja jugoistočne Europe.

Trenutno predsjedamo Odborom ministara Vijeća Europe i Srednjoeuropskom inicijativom.

Na proljeće Hrvatska će biti domaćin vrlo važnog sastanka na vrhu Kina+16, koji je dio kineske politike „Jednoga pojasa, jednoga puta“, na kojem će sudjelovati kineski premijer i čelnici 16 srednjoeuropskih zemalja, i na kojemu očekujemo preko dvije tisuće sudionika.

Nakon nedavnog susreta s kancelarkom Merkel u Berlinu, idući tjedan bit ću u Parizu s predsjednikom Francuske Macronom, a to je prigoda da u tako kratkom roku s dvije najutjecajnije europske države, zajednički razmotrimo smjer i prijelomne trenutke koji će se zbivati za Europsku uniju u sljedećih godinu dana.

Također, posjetit ću Kinu početkom studenoga kako bismo zajednički pripremili i učvrstili suradnju uoči tog samita iduće godine.

Cijenjene zastupnice i zastupnici,

Želim se danas osvrnuti i na Bosnu i Hercegovinu, s kojom imamo vrlo snažne i bliske veze u čemu Hrvati, kao jednakopravan i konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini, imaju posebnu ulogu.

Vidimo da je na nedjeljnim izborima dezavuiran, po treći put, sam smisao Daytonskoga sporazuma, čije je temeljno načelo – jednakost konstitutivnih naroda, a koje je bilo preduvjet i za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine – prekršeno.

Kao jamac i potpisnik Daytonsko-pariškoga ugovora, Hrvatska je dužna štititi njegov duh i njegove ciljeve.

Temeljem rezultata vidimo da je orkestriranim djelovanjem izigrana stvarna politička volja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kojemu su u nedjelju Bošnjaci izabrali, na teritoriju Federacije kao jedinstvene izborne jedinice, Željka Komšića po treći put za nominalnog predstavnika u Predsjedništvu,
unatoč plebiscitarnoj podršci Hrvata Draganu Čoviću.

To što se dogodilo, loše je za stabilnost i budućnost cijele Bosne i Hercegovine, jer nepotrebno antagonizira Hrvate i Bošnjake.

Hrvati su 1992., zajedno s Bošnjacima, na referendumu glasali za neovisnost Bosne i Hercegovine, branili su je od Miloševićeve agresije, danas su oni ti koji je najviše vuku prema Europskoj uniji, uz snažnu i konsensualnu potporu svih političkih aktera u Hrvatskoj, a njima se zauzvrat na ovaj način šalje poruka da njihovi legitimni predstavnici nisu dobrodošli u najvišoj instituciji vlasti!

Ova situacija predstavlja ključan izazov i za Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali i za Hrvatsku da političkim akterima u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj međunarodnoj zajednici, ukaže na nužnost ispravljanja ovakvih zlorabljenja.
 
Kada je riječ o Sloveniji, nastavili smo dijalog oko rješavanja graničnog pitanja.

Ponudili smo rješenje koje bi bilo u uzajamnom interesu i ostajemo spremni da u dobrosusjedskom duhu s novom slovenskom vladom bilateralnim putem riješimo to pitanje.

Odnosi sa Srbijom opterećeni su ne samo otvorenim pitanja iz vremena osamostaljenja i agresije na Republiku Hrvatsku – poput pitanja nestalih, kulturnih dobara i regionalne jurisdikcije srbijanskog zakona – nego i retorikom kojom se Hrvatska nerijetko difamira u međunarodnoj zajednici na što odlučno odgovaramo u svim međunarodnim forumima.

Unatoč nametnutom ratu, Hrvatska je pobijedila i danas je članica Europske unije i NATO‑a.
           
Važno je da se što prije Srbija i njeno vodstvo uzmu to u obzir i usvoje europske vrijednosti.

Vodimo brigu o Hrvatima izvan Hrvatske, koje želimo povezati s domovinom, ali i osigurati im zaštitu u drugim državama, tamo gdje su oni manjina, temeljem načela reciprociteta i poštivanja potpisanih ugovora. Poštovane zastupnice i zastupnici,

Nakon pola mandata ove Vlade, smatram da je u društvu potrebno probuditi optimizam, samopouzdanje i povjerenje te ujediniti narod oko zajedničkih vrijednosti.

Kako bi individualni uspjesi dali obol zajedničkom uspjehu, štitimo nacionalne interese i učvršćujemo naš položaj i u Europi i svijetu. 
 
Želim na kraju istaknuti nekoliko prioriteta u vremenu koje je pred nama.

Prvo, nastavit ćemo osnaživati vladavinu prava i jačati neovisnost i učinkovitost pravosudnih institucija.

Nećemo se pokolebati u suzbijanju zlouporaba i jačanju učinkovitosti.

Zbog toga nastavljamo i s ubrzanom digitalizacijom javnih usluga.

Drugo, intenzivirat ćemo mjere demografske revitalizacije.

Država mora pružiti potporu svakoj obitelji da se odluči na onaj broj djece koji zaista želi.

Subvencionirat ćemo rješavanje stambenog pitanja, pružiti primjerenu novčanu i logističku potporu roditeljima, uvesti – kao što sam naglasio – obiteljsku karticu i osmisliti dodatne mjere za privlačenje Hrvata, koji žive van Hrvatske, u domovinu.

Treće, na gospodarskom planu, dodatno ćemo smanjiti administrativno i porezno opterećenje gospodarstva i građana koje će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta i investicija.

Poduzetnici, a osobito izvoznici, pokretači su Hrvatske i zato ćemo olakšati njihovo poslovanje, kako bi lakše mogli povisiti plaće radnicima i zaposlenicima.

Četvrto, do kraja mandata odgovorno ćemo voditi javne financije, smanjivati javni dug i doseći investicijski rejting, što je bilo nezamislivo prije otprilike dvije godine.

Peto, još bolje ćemo iskoristiti članstvo u Europskoj uniji, raditi na ulasku u Schengenski prostor i provođenju Strategije za uvođenje eura kao službene valute u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.

Posvetit ćemo se unaprjeđenju apsorpcije europskih fondova i pripremiti predsjedanje Vijećem Europske unije.

Šesto, temeljem Nacionalnog programa reformi, provest ćemo cijeli niz sektorskih reformi, prije svega reformu tri najveća državna sustava za koje su naši sugrađani najviše zainteresirani zbog njihovog obima i značaja – mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog.

Sedmo, dovršit ćemo strateške infrastrukturne projekte – kao što su LNG terminal na Krku i Pelješki most, a pripremit ćemo i veliku modernizaciju hrvatskih željeznica.

Zbog značaja za povezanost Hrvatske i vrijednosti sufinanciranja u iznosu od 2,7 milijarde kuna, kada se izgradi za tri godine, Pelješki most bit će najopipljiviji simbol hrvatskoga članstva u Europskoj uniji.
 
Svaka od mjera na kojima svakodnevno radimo trebala bi poboljšati pojedine aspekte života naših sugrađana, ali kao cjelina doista bi trebala mijenjati Hrvatsku i približiti je viziji uspješne i moderne države koja se prilagođava jako brzo mijenjajućim globalnim okolnostima.

I po dosadašnjem iskustvu znamo da je taj posao vrlo zahtjevan.

Ali bilo je zahtjevno i još teže izboriti se za neovisnost, za međunarodno priznanje, pobijediti nadmoćnog agresora u Domovinskom ratu, osloboditi i obnoviti zemlju, ispuniti kriterije za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u – bilo je to još zahtjevnije.  

Zato nećemo štedjeti truda ni energije.

A uvjeren sam da možemo uspjeti i stoga vas pozivam, i vas zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru, ali i cijelu hrvatsku javnost da nam se pridruži u mijenjanju Hrvatske nabolje!



Pisane vijesti