Rast i razvoj Hrvatske nastavljamo temeljiti na trokutu fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i investicija >
Objavljeno: 11.10.2018.
Rast i razvoj Hrvatske nastavljamo temeljiti na trokutu fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i investicija
"Na tom tragu i na tom pristupu koji se bazira na trokutu, nastavku fiskalne konsolidacije kao preduvjeta zdravoga gospodarskog rasta, strukturnim reformama i investicijama, vidjet ćemo kako našu želju da ljudi u Hrvatskoj žive bolje, možemo operacionalizirati u konkretne mjere", kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u završnom govoru u Hrvatskom saboru nakon rasprave o godišnjem Izvješću o radu Vlade.
Zahvalivši zastupnicama i zastupnicima Hrvatskoga sabora na raspravi, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je zajedno sa svim članicama i članovima Vlade hrvatskoj javnosti htio dati cjelovito izvješće o stanju u svim resorima te dotaknuti sva bitna politička i društvena pitanja.
Predsjednik Vlade je kazao da u Izvješću nema niti jedne rečenice koja je faktički netočna. Zahvalio je na komentarima klubovima zastupnika koji su konstruktivno podržali izvješće ukazujući na ono što bi moglo biti bolje i brže, ali i onima koji se s izvješćem ne slažu i koji smatraju da ni konkretni brojevi, mjere i zakoni ni sve što je Vlada učinila u protekle dvije godine, ne vrijedi baš ništa.
Nastavak fiskalne konsolidacije kao preduvjet zdravoga gospodarskog rasta
"Ako imate takav stav, neću ga odbijati s gnušanjem, već ću ga uvažiti i razmisliti zašto je to tako i to na način da vidimo što možemo poboljšati i kako našu želju da ljudi u Hrvatskoj žive bolje možemo operacionalizirati u konkretne mjere. Nastavljamo djelovati na pristupu koji se bazira na trokutu - nastavku fiskalne konsolidacije kao preduvjeta zdravoga gospodarskog rasta, strukturnim reformama i investicijama. To znači da ste odgovorni, da niste rasipni i da želite smanjiti godinama akumulirane dugove, povećati kreditni rejting, smanjiti kamate na zaduživanje države na međunarodnim financijskim tržištima pa onda, sukladno tome, smanjiti i stope kamata na kredite građana ili poduzetnika", podsjetio je Plenković.
Strukturne reforme radi unaprjeđenja sustava
Predsjednik Vlade kazao je da drugi dio trokuta čine strukturne reforme i da su one najbitnije.
"Čine li se one vama tako epohalnima da baš svaki zakonski prijedlog mora prebrisati sve što se radilo u zadnjih tridesetak godina ili ide za tim da unaprjeđuje, popravlja, prati europske, globalne trendove, nastoji financijski organizirati brojne, vrlo kompleksne sektore da budu održivi, bilo da je riječ o zdravstvu, mirovinskom sustavu, obrazovanju, pravosuđu, upravi, boljem poslovnom okruženju", naglasio je Plenković.
Dodao je da sve te strukturne reforme imaju za cilj napraviti promjene zbog kojih će biti bolje nego što je to danas, i koje su na tragu onoga što je Vlada obećala u svom programu.
Važna je potpora građana, ne možemo u svemu imati podršku oporbe
"Naša je zadaća da pridobijemo što širu potporu za ono što radimo, ponajprije hrvatskih građana i hrvatske javnosti. Ne možemo u svemu imati podršku oporbe. Naprotiv, sudeći prema nekim od vaših stavova i poruka koje ste danas poslali, ne bih ni volio da imam takvu potporu, jer bi to značilo da možda dijelimo neke teze i ideje koje ste iznijeli, koje su lakonske, paušalne, neprovjerene, krive i na bazi, čak niti dosjetki. Ali to je tako, to je dio demokracije i sa takvim načinom komuniciranja pa i o ovako krupnim temama ćemo se nositi i pokazati razliku tko je tko", ocijenio je predsjednik Vlade Plenković.
Dvije ključne teme – Uljanik i Agrokor
Vezano uz brodogradnju i pitanje Uljanika i 3. maja, premijer Plenković iznio je podatak da je državnim jamstvima koje Uljaniku samo u jednoj, 2015. godini, pred izbore dano 260 milijuna eura. Podsjetio je da je ove godine u siječnju, Vlada Uljaniku dala jamstvo u iznosu od 96 milijuna eura, ali uz uvjet da Uljanik napravi plan restrukturiranja i pronađe strateškog partnera.
"Zahvaljujući tih 96 milijuna eura, cijelu ovu godinu dana žive i radnici u Uljaniku i radnici u 3. maju. I Rijeka i Pula. Nisam imao niti sekunde dileme da je to prava odluka, niti mi je palo na pamet da to pitanje gledam kroz optiku decentralizacije, tko je gdje na vlasti i na koji način reagirati. To vam govorim zato što je naša odlučnost da nađemo održivo rješenje za brodogradnju u potpunosti točna i iskrena", naglasio je premijer i dodao da je na sastanku u Uljaniku s Upravom, s radnicima i sindikatima Vlada jasno rekla koja su tri scenarija na stolu te nije davala nikakve lažne nade.
U ovih 28 godina, u hrvatska je brodogradilišta investirana ukupno 31,5 milijarda kuna, što je, prema nekim izračunima iznos plaća svih ljudi u svim brodogradilištima za sve te godine.
"Vlada je dala ispruženu ruku, ali je strateškoga partnera pronašla Uprava, nije ga pronašla Vlada. Plan restrukturiranja radila je Uprava sa konzultantima koje su oni birali, nismo ih mi našli. Shvatili smo da ima i drugih koji su zainteresirani pomoći, kao potencijalni strateški partneri, bilo Uljaniku kao grupi, bilo samo 3. maju ili eventualno samo Uljaniku. I ti se razgovori vode, oni se vode jer tražimo rješenje", kazao je predsjednik Vlade.
Kazao je da tu nema nikakve druge namjere, niti je ikome na kraj pameti da pusti Uljanik u stečaj radi prenamjene pomorskoga dobra, kao što se moglo čuti u raspravi. Naveo je da će se rješenja tražiti i sljedećih dana i tjedana, jer ona nisu ni jednostavna. Pojasnio je to činjenicom da je kriza u brodogradilištima pogodila mnoge europske zemlje koje su također gradile brodove 80-ih godina i ranije, ali su ih globalno izmijenjene okolnosti natjerale na to da su tamo gdje su nekad bila brodogradilišta poput onih u Göteborgu ili Tallinu danas tehnološki parkovi i startup-i.
"Činjenica je da je Uljanik, pred članstvom u Europskoj uniji pružio ruku 3. maju, koji je bio u poteškoćama. Od svih naših brodogradilišta, Uljanik tada jedini nije bio u krizi. Ali očito, zadnjih nekoliko godina poslovanje nije pratilo trendove iz prethodnih godina i sada smo tu gdje jesmo - s izloženošću i državnih jamstava. Radi se o velikim novcima koje mi u konačnici kao Vlada, moramo gledati malo šire. Moramo gledati što to znači za porezne obveznike u Hrvatskoj i što to znači za druge grane gospodarstva u Hrvatskoj. Odgovor i rješenje koje Vlada traži zato mora biti održivo'', rekao je Plenković.
Uz problem Uljanika, predsjednik Vlade istaknuo je pitanje restrukturiranja Agrokora.
"Puno ste ga spominjali danas, spominjete ga uglavnom kroz ono što je DORH odbacio ili kroz druge insinuacije koje su već mjesecima u javnom prostoru. Međutim, ne spominjete bit. Ne spominjete 30.000 radnih mjesta, ljude koji nisu izgubili posao, ne spominjete male poljoprivrednike, OPG-ove koji su do u lipu dobili ono što im je kompanija dugovala. Ne spominjete male i srednje i velike dobavljače u Hrvatskoj, ozbiljne poslodavce koji ne samo da su dobili između 60% i 70% starih potraživanja, nego su se uspjeli i konsolidirati", poručio je predsjednik Vlade.
Dodao je da se krizom oko Agrokora pokušala zatresti i politička stabilnost, ali je Vlada pokazala da se može nositi s time i da nema te prepreke ili tog kratkoročnog političkog cilja koji bi bio važniji od općeg interesa hrvatskih ljudi, financijske i gospodarske stabilnosti i stabilnosti države.
,,Hoćemo li sada biti krivi zato što smo uspjeli? Ako je to cijena da budemo politički krivi jer smo ekonomski i financijski nešto učinili održivim i što će omogućiti oporavak svih koji su bili vezani na sustav, i pritom promijenili prakse djelovanja u hrvatskom gospodarstvu, prihvatit ću tu krivicu Ali ću, kad dođem kući i razmislim jesam li što učinio dobro, ili loše, s obzirom na to što su bile alternative, biti zadovoljan što sam učinio dobro. I da vjerujem u ono što sam učinio s ciljem da zaštitim hrvatski interes. Nikakav osobni interes, nikakav privatni interes, možda i nismo bliski prijatelji, ali poznajemo se dovoljno da to možete zaključiti", naglasio je predsjednik Vlade.
Rast investicija, element bez kojeg se ne može
Predsjednik Vlade potom je govorio o investicijama. Najavio je da će ove godine u Hrvatskoj biti više investicija na godišnjoj razini, nego ikada do sada te da one neće biti samo u turizmu, nego i u drugim sektorima.
"I tu leži odgovor poslovnog ozračja, ulagačke klime, pouzdanja sustava, funkcioniranje administracije, vertikale sa središnje razine preko gradova, općina, djelovanje svih tijela koja moraju pomoći onima koji žele ulagati u Hrvatskoj, a ne odmoći. Tu će se stvoriti nova radna mjesta, tu ćemo pokazati da nema korupcije, da su javne nabave transparentne, da administracija radi u opću korist svih hrvatskih ljudi. I zato ćemo inzistirati na tom trećem elementu", ustvrdio je predsjednik Vlade.
Vlada ispunjava svoj program
Izrazivši uvjerenje da je netom održana rasprava bila korisna za hrvatsku javnost i građane, predsjednik Vlade Plenković zahvalio je na svim kritikama i sugestijama te ponovio da će Vlada na ispunjavanju svoga programa raditi najbolje što može, sa svojim znanjem, trudom i uvjerenjem da radi najbolje za Hrvatsku.