Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je današnji razgovor s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu odličnim. „Vrlo temeljito smo analizirali bilateralne odnose, izrazili zadovoljstvo trgovinskom razmjenom, investicijama, političkim dijalogom, provedbom strateškoga partnerstva, usuglašavanjem stavova o brojnim međunarodnim pitanjima i pitanjima koja se tiču jugoistoka Europe“, sažeo je teme sastanka u izjavi za medije premijer Plenković.
Predsjednik Macron ovom je prigodom najavio svoj posjet Hrvatskoj 2019, što je prvi pravi bilateralni posjet jednog francuskog predsjednika našoj zemlji od posjeta predsjednika Jacquesa Chiraca 2000.
„Taj će posjet dodatno pridonijeti i vidljivosti i jačanju odnosa Hrvatske i Francuske“, poručio je predsjednik hrvatske Vlade.
Što se tiče stanja na jugoistoku Europe, predsjednik Vlade Plenković prije svega je pojasnio francuskom predsjedniku što se dogodilo na izborima nedavno održanim u Bosni i Hercegovini.
„Za nas je tema koja je najviše zabrinjavajuća izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, koji je ovaj puta Hrvat, ali izabran glasovima Bošnjaka. Smatramo da je to izigravanje temeljnih načela slova i duha Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma. Za budućnost je ključno pronaći rješenje za izborni zakon koji bi omogućavao legitiman izbor članova Predsjedništva“, kazao je premijer Plenković.
Predsjednik Macron razumio je da se radi o ozbiljnom problemu s kojim se treba pozabaviti, rekao je predsjednik Vlade Plenković.
Pouzdano čuvamo granicu od ilegalnih migracija
Razgovarali su i o temama vezanima za Europsko vijeće, o Brexitu, eurozoni, hrvatskim pripremama za ulazak u Schengen, pitanju sigurnosti i migracija.
Otvorili su i temu opće reforme Europskog sustava azila, kazao je predsjednik Vlade naglasivši kako današnji Schengen nakon migracijske krize, nije onaj isti Schengen od prije te krize. Smatra da na europskoj razini treba postići dogovor oko sedam zakonskih prijedloga koji su u proceduri, a osobito ona dva koja se tiču reforme Dublinske uredbe.
Naglasio je da su hrvatski napori u pogledu ispunjavanja kriterija kontinuirani te da je uloženo puno sredstava u jačanje vanjske granice i jačanje sposobnosti hrvatske policije.
Dodao je da činjenica da 6.500 hrvatskih policajaca svakodnevno čuva granicu i sprječava ilegalne migracije govori o pouzdanosti Hrvatske.
Hrvatska podržava proces proširenja EU na jugoistok Europe
Poručio je da treba nastaviti njegovati dogovor između Europske unije i Turske.
„Očekujem da će hrvatska ispuniti kriterije i da bismo mogli doći u fazu za političku odluku o Schengenu na razini Vijeća prije našega predsjedanja“, naglasio je predsjednik Vlade.
Razgovarali su i o ideji da se u 2020. u Zagrebu ponovo održi Zagrebački summit.
„Mislim da je dobro da tada na jedan realističan način vidimo što se može napraviti u razdoblju od četiri do pet godina jer se objektivno radi o tri skupine zemalja. Srbija i Crna gora, koje su uznapredovale, potom Makedonija i Albanija koje čekaju otvaranje pregovora nakon europskih izbora, te Bosna i Hercegovina i Kosovo koje su u kasnijoj fazi“, pojasnio je predsjednik Vlade.
„Naš je cilj da se dogovori jedan strukturirani pristup svih šest zemalja i da kao zainteresirana, najbliža susjeda podržimo taj proces“, rekao je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti
