Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je na početku današnje sjednice Vlade, u povodu dvije godine mandata, kako dosadašnja postignuća i izazovi u društvu trebaju biti poticaj za još intenzivniji rad svih u provođenju Programa Vlade za kvalitetniji život svih građana Hrvatske.
Govoreći o svom posjetu Francuskoj Republici, ocijenio ga je vrlo sadržajnim i jako dobrim za jačanje odnosa s jednom od najvećih i najutjecajnijih članica Europske unije i NATO-a, kao i za jačanje gospodarske razmjene koja iznosi milijardu eura godišnje i privlačenje francuskih investicija u Hrvatsku.
„Dogovorili smo dolazak predsjednika Macrona 2019. godine u Hrvatsku. To će biti prvi puta nakon što je u studenome 2000. tadašnji francuski predsjednik Chirac bio ovdje“, rekao je predsjednik Vlade.
Uz sastanak s francuskim poslodavcima, izdvojio je i sastanak s hrvatskim iseljenicima te predavanje na Sveučilištu Sorbonne, kao i izložbu fotografija Davora Rostuhara„Hrvatska puna boja“, koja je jučer otvorena u Parizu, a koja će pridonijeti promociji Hrvatske u Francuskoj.
Zahvaljujući mudrosti prvog predsjednika Tuđmana izbjegnute brojne žrtve
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na prosvjed koji je prošle subote održan u Vukovaru.
„Čuli smo poruku žrtava. Čuli smo potrebu za istraživanjem i procesuiranjem svih ratnih zločina koji su počinjeni u vrijeme Domovinskoga rata. Usprkos tome što se puno toga učinilo, taj posao treba nastaviti i pokušati istražiti sve ono što do sada nije napravljeno“, poručio je predsjednik Vlade.
Dodao je kako je važno za hrvatsku javnost prisjetiti se jedne od glavnih političkih ostavština prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, a to je proces mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja.
„Nakon vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja '95. godine, kada je pod kontrolu hrvatskog ustavno-pravnog poretka vraćen veći dio tada okupiranih područja, predsjednik Tuđman i tadašnja Vlada napravili su stratešku, mudru, pametnu i dobru procjenu, da je preostali okupirani dio Hrvatske, a to je hrvatsko Podunavlje, najbolje reintegrirati mirnim, diplomatskim putem. I to kroz tada od Ujedinjenih naroda postavljenu mirovnu misiju za istočnu Slavoniju, uz pomoć američkoga generala Kleina“, podsjetio je predsjednik Vlade.
Dodao je kako je ta mirna reintegracija podrazumijevala niz mjera, među kojima izgradnju povjerenja, vraćanje dijaloga i suživota, pa i Zakon o oprostu. Sve su to bile mjere koje su činile dio paketa mirne reintegracije kojom su, naglasio je predsjednik Vlade, izbjegnute brojne žrtve zahvaljujući mudrosti predsjednika Tuđmana.
Graditi na porukama mirne reintegracije, ne zaboravljajući žrtve
„Na nama je, posebno na Vladi, pa i vladajućoj stranci koja baštini njegovo naslijeđe da naglašavamo stratešku važnost tog postignuća za suživot, proces pomirbe i izgradnju povjerenja. Stvaranje društva u kojem nećemo zaboraviti zločine, pogotovo ratne zločine koji nisu pod Zakonom o oprostu, međutim isto tako moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti na način da gradimo povjerenje i omogućujemo suživot“, poručio je predsjednik Vlade naglasivši kako su to temeljne poruke mirne reintegracije koja je bila najuspješnija takva misija na teritoriju Europe.
„Na tim porukama trebamo graditi, a ne ih razgrađivati“, rekao je premijer Plenković i dodao: „Ali isto tako nikada nećemo zaboraviti žrtve niti dopustiti da se neki zločini do kraja ne istraže.“
Što se tiče velike vojne vježbe „Velebit 2018.“, zahvalio je ministru obrane i cijeloj Hrvatskoj vojsci, koji su u 72 sata demonstrirali visoki stupanj sposobnosti i integriranosti. Sutra će, dodao je, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga objaviti koliko je ta vježba koštala.
Nije prikupljen dovoljan broj potpisa za referendume, zainteresiranima uvid u neispravne potpise
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na Izvješće ministra uprave o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj.
„Prema informacijama koje je ministar danas na temelju rada APIS-a i Povjerenstva podnio Vladi, čini se da niti jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa“, kazao je premijer Plenković.
Dodao je da će Vlada ovu informaciju proslijediti danas Hrvatskome saboru koji je i zatražio prebrojavanje potpisa.
„Ali, isto tako, zadužit ćemo ministra Uprave da građanskim inicijativama, ali i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni nevažećima“, poručio je.
Mirovine već povećane za 6,39 posto, drugi i treći stup ostaju
Na kraju se osvrnuo na paket zakonskih prijedloga iz mirovinske reforme, koji su danas bili na sjednici Vlade.
„Nakon više mjeseci javne rasprave i brojnih konzultacija s različitim dionicima, usuglasili smo izmjene i dopune pet zakona te donošenje jednog novog zakona koji za cilj imaju učiniti hrvatski mirovinski sustav dugoročno održivim, dati našim ljudima veće mirovine, pokušati odgovoriti i demografskim izazovima i promjenama na tržištu rada i gospodarskim okolnostima“, naglasio je.
Posebno je važnim izdvojio da je već do sada, u dvije godine mandata, Vlade ostvarila i više nego što je u Programu predvidjela kada je riječ o povećanju mirovina. One su već do sada povećane za 6,39 posto, a u Vladinom je Programu bilo predviđeno 5 posto tijekom cijeloga mandata.
Dodao je kako će ovom reformom minimalne mirovine narasti za 3 posto i izbjeći će se scenarij prema kojem bi oni koji trebaju ići u mirovinu išli u nepovoljnijem položaju, odnosno riješit će se problem onih koji su do sada premalo mogli uplaćivati u drugi stup.
Naglasio je pritom da i drugi i treći stup ostaju, suprotno tezama koje se moglo čuti u javnosti u proteklom vremenu.
„Ove promjene trebaju omogućiti da ovaj sustav bude održiv i da doživi određena poboljšanja kada je riječ o ukupnom iznosu troška u državnom proračunu od sada pa sljedećih dvadesetak godina“, poručio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti
