Paket zakonskih izmjena kao dio reformske mjere smanjenja broja agencija i objedinjavanja rada inspekcija

U Banskim dvorima održana je 123. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljeno je 50 točaka dnevnog reda.

Na sjednici je usvojen Prijedlog zakona o udomiteljstvu te Prijedlog zakona o poljoprivredi, a Vlada je prihvatila i niz zakonskih izmjena koje se odnose na obavljanje inspekcijskih poslova s obzirom na ukidanje pojedinih agencija i ureda, kojima je cilj njihovo usklađivanje i objedinjavanje.

Poboljšanje uvjeta za udomitelje
 
Prijedlogom zakona o udomiteljstvu osigurava se mogućnost obavljanja standardnog udomiteljstva kao zanimanja nezaposlenim udomiteljima te osigurava specijalizirano udomiteljstvo za djecu kao zanimanje u svrhu zbrinjavanja djece s najtežim teškoćama i potrebom za najvećim stupnjem podrške korisnika ove usluge, uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja.
 
Zakonom bi i dalje bilo omogućeno obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva, povećala bi se naknada za rad i uložen trud u skrbi o korisnicima svim udomiteljima te bi se za one koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje plaćala naknada i doprinosi za obvezna osiguranja.
 
Obrazlažući Prijedlog zakona, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić istaknula je da stanje u udomiteljstvu nije bilo zadovoljavajuće zbog nedovoljnog broja udomiteljskih obitelji i njihove neravnomjerne rasprostranjenosti.
 
"Zbog toga nije bilo moguće intenzivirati proces deinstitucionalizacije djece iz ustanova socijalne skrbi, kao ni proces prevencije institucionalizacije. Očekuje se poboljšanje uvjeta za udomitelje i omogućavanje da ovu uslugu pružaju i mlađe nezaposlene osobe od onih koji su to činili do sada, budući da je više od polovice evidentiranih udomitelja u dobi iznad 55 godina", pojasnila je ministrica.
 
Dodatno se uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike
 
Prijedlog zakona o poljoprivredi poboljšava trenutni okvir za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike za programsko financijsko razdoblje 2014.-2015. godine, te se istodobno želi poboljšati trenutni pravni okvir kojim se u najširem smislu uređuje područje poljoprivrede i poljoprivredne politike.
 
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da je Zakonom o poljoprivredi Hrvatska kao punopravna članica Europske unije uključila pravnu stečevinu Europske unije u nacionalni pravni sustav. Dodao je da je stvoren okvir za oblikovanje nacionalne poljoprivredne politike objedinjavanjem određenog broja nacionalnih zakona, kao i za funkcioniranje zajedničke poljoprivredne politike.
 
Provedbom zakona, pojasnio je, uočene su poteškoće u implementaciji provedbenih i delegiranih  akata donesenih temeljem pojedinih uredbi Europske unije čija se provedba uređuje zakonom te su bile nužne izmjene koje su obuhvaćene novim normativnim rješenjem.
 
Dodatno se, nastavio je potpredsjednik Tolušić, uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike te daje jasniji okvir za provedbu mjera u odnosu na zakon. Uz osiguravanje provedbi 13 uredbi Europske unije to podrazumijeva i donošenje nacionalnih strateških i programskih dokumenata s utvrđenim nacionalnim ciljevima, prioritetima, mjerama i mehanizmima djelovanja u trenutnom programskom razdoblju.
 
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković govoreći o Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama zakona o nasljeđivanju kazao je da se prijedlog zakona u odnosu na prvo čitanje nije u bitnome promijenio, osim u nomotehničkom izričaju članka 4.
 
"Zakonom o nasljeđivanju propisano je da je sastavni dio rješenja o nasljeđivanju OIB, u odnosu na određene nositelje prava po tom rješenju. Ali, postoje situacije kada je OIB nemoguće dobiti, stoga izmjenom ovog zakona propisujemo da je tada moguće donijeti rješenje o nasljeđivanju bez OIB-a. Umjesto OIB-a, idu oni podaci koji su na raspolaganju", pojasnio je.
 
Radi izbjegavanja dvojbi u praksi, predlaže se propisati obvezu dostave pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju nadležnom zemljišnoknjižnom sudu jer takva obveza sada nije izrijekom propisana. Također, u cilju usklađivanja Zakona o nasljeđivanju s pravilima parničnog postupka koja se supsidijarno primjenjuju na ostavinski postupak, ukida se zahtjev za zaštitu zakonitosti kao izvanredni pravni lijek, budući da niti Zakonom o parničnom postupku nije propisan.
 
Suvremeniji zakonski okvir za korištenje psa pomagača
 
Vlada je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o korištenju psa pomagača. Važećim Zakonom o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča jedino su Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i mobilitet povjerene javne ovlasti donošenja rješenja o pravu slijepe osobe da sa psom vodičem koristi prijevozna sredstva javnog prijevoza i ima slobodan pristup na javna mjesta te da izdaje iskaznicu kojom dokazuje da slijepa osoba ima pravo utvrđeno spomenutim rješenjem. Također, jedino Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet ima mogućnost školovanja pasa vodiča i osposobljavanja slijepe osobe s psom vodičem.
 
"S vremenom su nastupile okolnosti koje su nadišle normativno rješenje iz Zakona o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča, radi čega se ukazala potreba uspostave suvremenog zakonskog okvira", naglasila je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.
 
Cilj zakona je uspostava zakonskog okvira koji bi definirao djelatnost korištenja psa pomagača i terapijskog psa, proširio krug pravnih osoba koje obavljaju djelatnost, proširio krug korisnika psa pomagača (uključiti i djecu s teškoćama u razvoju) te definirao proces školovanja pasa i osposobljavanja korisnika, korisnicima omogućio lakšu dostupnost u ostvarivanju usluge korištenja psa pomagača kroz bolju regionalnu zastupljenost pružatelja usluga, redefinirao vrste psa koji se koriste za pomoć, proširio prava korisnika psa pomagača, definirao prava drugih koji sudjeluju u postupku socijalizacije, školovanja psa ili edukacije osoba.
 
Bolja organizacija obavljanja poslova mjeriteljstva
 
Na današnjoj sjednici raspravljena su i četiri zakonska prijedloga vezana uz smanjenje broja agencija i zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.
 
Tako je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mjeriteljstvu, izvijestio da sukladno Zaključku o prihvaćanju Prijedloga smanjenja broja agencija zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, racionalizacije sustava pravnih osoba s javnim ovlastima od 2. kolovoza 2018. godine, Državni zavod za mjeriteljstvo kao nadležno tijelo zadužen je za provedbu svih aktivnosti vezanih za pripajanje Hrvatskog mjeriteljskog instituta Državnom zavodu za mjeriteljstvo.
 
Ministar Horvat pojasnio je da Državni zavod za mjeriteljstvo obavlja poslove zakonskog mjeriteljstva, a Hrvatski mjeriteljski institut poslove temeljnog znanstvenog mjeriteljstva, istaknuvši da će se ovim pripajanjem osigurati bolja organizacija obavljanja poslova mjeriteljstva, kvalitetnija suradnja te prepoznatljivost iste institucije na nacionalnoj razini
 
Uvrštavanje novih psihoaktivnih tvari
 
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga usklađuje se nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije kako bi se "nove psihoaktivne  tvari" obuhvatile definicijom droge.
 
Ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je da je definiranje pojma " tvari" neophodno radi pojave i vrlo brzog porasta broja novih psihoaktivnih tvari u Europskoj uniji i Hrvatskoj, koje nisu pod zakonskom kontrolom i predstavljaju prijetnju javnom zdravlju do trenutka njihovog stavljanja na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga.
 
S obzirom da se uglavnom radi o sintetskim kanabinoidima čija konzumacija može uzrokovati ozbiljne posljedice po zdravlje, čak i sa smrtnim ishodom, u cilju zaštite života i zdravlja ljudi, zakonskim izmjenama omogućava se ministru nadležnom za zdravstvo donošenje naredbe o zabrani uporabe nove psihoaktivne tvari, kao i postupanje nadležnih inspekcija.
 
Zakonskim izmjenama definira se "industrijska konoplja" kao konoplja koja se nalazi na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije sa sadržajem THC-a od 0,2%  i manjim te se proširuje nadležnost Ministarstva poljoprivrede nad uzgojem ove konoplje i u industrijske svrhe. Time se, pojasnio je ministar zdravstva, omogućava korištenje cijele biljke industrijske konoplje u građevinskoj, tekstilnoj i kozmetičkoj industriji te autoindustriji i industriji papira te proizvodnja goriva iz biomase, za razliku od dosadašnjeg stanja gdje se koriste sjemenke navedenih sorti i to isključivo u prehrambenoj industriji za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a preostali dio biljke se uništava.
 
Ministar je kazao da se ovim Prijedlogom zakona provodi i Zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, koji je Vlada donijela 2. kolovoza 2018. godine, u skladu s odrednicama Nacionalnog programa reformi 2018.
 
Također, predlažu se i odgovarajuće izmjene važećeg Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, prema kojima Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, a Hrvatski zavod za hitnu medicinu poslove Hrvatskog zavoda za telemedicinu.
 
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu te Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, ministar Milan Kujundžić kazao je da Zaključkom o smanjenu broja agencija fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, koji je Vlada donijela 2. kolovoza 2018. godine, te u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2018., utvrđeno je da od 1. siječnja 2019. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
 
S obzirom na navedeno preuzimanje poslova, pojasnio je ministar, nužne su odgovarajuće izmjene navedenih zakona i to u odredbama koje se odnose na djelokrug Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
 
Učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova
 
Ministar zdravstva Milan Kujundžić također je predstavio 14 zakonskih prijedloga koji se odnose obavljanje inspekcijskih poslova.
 
Riječ je, između ostalog, o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti od buke, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i nizu drugih.
 
Svim ovim zakonima, naveo je ministar Kujundžić, predlaže se provedba reforme određene Nacionalnim programom reformi za 2018. godine, kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnoga okruženja te s njima povezane mjere objedinjavanja gospodarskih inspekcija kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, odnosno u konkretnom slučaju poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.   
 
Pokrenut postupak nadometanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu
 
Govoreći o Odluci o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da se njome pokreće postupak nadmetanja za izdavanje dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu i određuju se istražni prostori za koje se nadmetanje provodi.
 
Postupak nadmetanja, dodao je, provodi se kao nastavak aktivnosti koje su započele 2016. godine u svrhu pronalaženja novih istražnih prospekata.
 
Ministar je rekao da se nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu provodi se za sedam istražnih prostora koji se nalaze na prostoru sjeverozapadne i središnje Hrvatske te u središnjoj Slavoniji.
 
"Po provedenom postupku nadmetanja za izdavanje dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika Vlada donosi odluku za svaki pojedini istražni prostor", zaključio je ministar Ćorić.
 
Zaprječivanje 13 novih lokacija na granici s BiH
 
Vlada je dopunila Odluku o zaprječivanju cestovnih komunikacija i putova na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom i Republikom Srbijom.
 
Kako je pojasnio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, Zakonom o nadzoru državne granice propisano je da se cestovne komunikacije i putovi u pograničnom području, a koji nisu u funkciji prelaženja državne granice, mogu zapriječiti odgovarajući preprekama radi onemogućavanja nezakonitog prelaska državne granice  izvan graničnog prijelaza.
 
Podsjetio je da je Vlada u travnju 2014. donijela Odluku o zaprječivanju cestovnih komunikacija i putova na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom i Republikom Srbijom.
 
"Uvidom u stanje koje je uslijedilo nakon donošenja te odluke, utvrđena je potreba za dodatnim zaprječavanjem 13 novih lokacija na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom. S nadležnim tijelima Bosne i Hercegovine usuglašen je prijedlog popisa cestovnih komunikacija i putova koji se trebaju zapriječiti odgovarajućim preprekama, velikim betonskim blokovima, ili kanalima koji će onemogućavati prolaz vozila, ovisno o procjeni nadležne policijske postaje odnosno uprave", kazao je ministar.
 
Sve je to, obrazložio je, potrebno zbog onemogućavanja nezakonitog prelaska državne granice izvan graničnog prijelaza te radi poboljšanja nadzora državne granice i suzbijanja svih oblika krijumčarenja na području koje pokrivaju četiri policijske uprave: sisačko-moslavačka, dubrovačko-neretvanska, ličko-senjska i zadarska.
 
Na kraju, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad izložbom "Tajni život baštine", povodom 70. obljetnice Hrvatskog restauratorskog zavoda, koja će se održati u Zagrebu, 4. prosinca 2018. godine



Pisane vijesti