U Banskim dvorima održana je 127. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljene su 21 točke dnevnog reda, među kojima i Konačni prijedlog zakona o Državnom inspektoratu te odluka o osnivanju Radne skupine za pripremu rada Državnog inspektorata.
U Sabor su upućeni i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača i Konačni prijedlog zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Također i izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju te Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Dodatno financiranje Projekata implementacije integriranog sustava zemljišne administracije.
Obrazlažući prijedlog zakona o Državnom inspektoratu ministar poduzetništva, gospodarstva i obrta Darko Horvat naglasio je da se ovim zakonom uređuju poslovi iz djelokruga Državnog inspektorata, ustrojstvo i upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti, ovlasti i postupanja inspektora u svrhu zaštite javnog i javno-zdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.
"Objedinjavaju se inspekcijski poslovi iz nadležnosti 17 inspekcija unutar osam ministarstava - tržišna, sanitarna, veterinarska, poljoprivredna, lovna, šumarska, fitosanitarna, turistička, rudarska, opreme pod tlakom, energetska, gospodarenja otrovnim kemikalijama, rada, građevinska, zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravna inspekcija", kazao je ministar Horvat, dodavši da se uvode značajne promjene u postupanju inspektora prema gospodarskim subjektima vezano za prekršajni postupak.
Pojasnio je da se uvodi mogućnost otklanjanja utvrđenih nepravilnosti u određenom roku bez sankcija, ukoliko one ne predstavljaju teži prekršaj kojim se ugrožava život, sigurnost i zdravlje ljudi, imovina veće vrijednosti, okoliš te ukoliko gospodarski subjekt u razdoblju od godine dana nije već počinio isti prekršaj.
Predloženi zakon temelji se na funkcionalnom načelu organizacije inspekcija, kroz obavljanje inspekcijskih poslova unutar organizacijski neovisnog tijela od drugih tijela državne uprave.
Ustrojavanjem Državnog inspektorata realizira se mjera iz Nacionalnog programa reformi 2018., koja predviđa objedinjavanje gospodarskih inspekcija radi funkcionalnijeg i učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova.
Radna skupina za operativno priprema rad inspektorata
Ujedno je donesena i Odluka o osnivanju Radne skupine za pripremu rada Državnog inspektorata. Ministar Horvat kazao je da će dionici Radne skupine biti predstavnici odnosno državni dužnosnici iz predmetnih resora inspekcija koje se ujedinjavaju.
Radna skupina će do stupanja na snagu Zakona o Državnom inspektoratu, 1. travnja 2019. godine, koordinirati i pripremiti sve potrebno za početak rada Državnog inspektorata.
Prijedlog o osnivanju radne skupine predsjednik Vlade Andrej Plenković je ocijenio razumnim, jer će omogućiti dovoljno vremena da se na operativan način pripremi funkcioniranje Državnog inspektorata.
"Na taj način će ova radna skupina učiniti sve da svi resori budu zaista i funkcionalno, a ne samo u smislu zakonskog okvira, spremni za početak rada nove institucije", naglasio je predsjednik Vlade.
Izmjene Zakona o zaštiti potrošača
Govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, ministar Horvat istaknuo je da se jasnije propisuje obvezno isticanje redovne i snižene cijene, što se odnosi samo na prodaju unutar poslovnih prostorija, dok se isto ne odnosi na oglašavanje, a sve radi potpune usklađenosti s Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi.
Predlaže se jasnije odrediti da samo jedinice lokalne samouprave imaju obvezu osnivanja savjetodavnih tijela koja odlučuje o pravima i obvezama potrošača javnih usluga.
Predložena je mogućnost osnivanja zajedničkog savjetodavnog tijela za pojedine jedinice lokalne samouprave, ukoliko isti trgovac pruža javnu uslugu na području više jedinica lokalne samouprave.
Propisuje se da udruge za zaštitu potrošača objavljuju na svojim mrežnim stranicama popis pravnih osoba s javnom ovlasti, jedinica lokalne samouprave i popis trgovaca - pružatelja javnih usluga, u radu čijih savjetodavnih tijela odnosno povjerenstva sudjeluju njihovi predstavnici.
"U cilju informiranosti potrošača predlaže se da Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora objavljuju na svojim web stranicama takve popise", kazao je.
Vezano uz sklapanje ugovora o uslugama na daljinu putem telefona, a obzirom na učestale pritužbe potrošača u pogledu ugovora sklopljenih temeljem posebnog zakona kojim se uređuju elektroničke komunikacije, predlaže se da se za predmetne ugovore propiše trenutak njihovog sklapanja kao i da se na predmetne ugovore sklopljene putem telefona primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti potrošača.
"Ugovor se smatra sklopljenim kad potrošač nakon primitka ponude, dostavi trgovcu potvrdu svoje suglasnosti o sklapanju ugovora, dakle potpis ili informaciju elektroničkom poštom", rekao je ministar poduzetništva, gospodarstva i obrta.
Za osobe koje obavljaju poslove savjetovanja, informiranja i izobrazbe potrošača temeljem javnog natječaja za koji su osigurana sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske propisuje se obveza polaganja stručnog ispita, bez naknade.
Zakon o žigu
Vlada je u Sabor uputila i Konačni prijedlog Zakona o žigu kojim se, među inim, ukida dosadašnja obveza da se znak koji se štiti kao žig mora grafički prikazati.
Ubuduće će se tako žig moći prikazati na bilo koji način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite žigom, čime se omogućava razvoj nekonvencionalne vrste žigova poput zvučnih, pokretnih i hologramskih.
Uspostavlja se i pravni okvir za zaštitu tradicionalnih izraza za vina, zajamčenih tradicionalnih specijaliteta, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti od neovlaštene registracije žigom, uvođenjem odgovarajućih tzv. apsolutnih razloga za odbijanje registracije žiga koji sadrže takve izraze.
Unaprjeđuje se sustav prijavljenih šteta
Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, ministar financija Zdravko Marić kazao je da se njime unaprjeđuje sustav prijavljenih šteta od prirodnih nepogoda u smislu ažurnosti, točnosti i transparentnosti izvještavanja na svim razinama povjerenstva za praćenje šteta od prirodnih nepogoda.
U odnosu na važeći zakon ograničena je dodjela sredstava za štete nastale na poljoprivredi i to za djelomičnu sanaciju šteta u poljoprivredi do 50% ukupno planiranih sredstava za tekuću godinu.
Naglašava se potreba za osiguranjem imovine, te se pomoć za štete ne dodjeljuje u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine.
Pomoć se dodjeljuje za legalno izgrađene građevine. Iznimno, pojasnio je ministar, sredstva pomoći se mogu se dodijeliti ukoliko je započet postupak legalizacije prije nastanka prirodne nepogode, kao i za štete nastale na stambenim objektima u vlasništvu fizičkih osoba koje su socijalno ugrožene.
"Novina je da se uspostavlja Registar šteta, koji će osigurati podatke po imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrstu štete, iznos štete te kao takvi predstavlja prvu bazu podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda", kazao je ministar.
19,7 milijuna za razvoj e-poslovanja i modernizaciju zemljišnih knjiga i katastra
Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Dodatno financiranje Projekata implementacije integriranog sustava zemljišne administracije.
Njime se potvrđuje Ugovor o zajmu za Dodatno financiranje Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (IISZA), u svrhu razvoja e-poslovanja i modernizacije sustava zemljišnih knjiga i katastra, odnosno daljnju reformu zemljišne administracije koja bi se provodila u naredne tri godine.
Zaključkom od 12. srpnja 2018. godine Vlada je prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje navedenog Ugovora o zajmu, koji je potpisan 20. rujna 2018. godine, a Konačnim prijedlogom zakona Hrvatski sabor potvrđuje navedeni Ugovor.
Ukupna procijenjena vrijednost Dodatnog financiranja IISZA projekta iznosi oko 19,7 milijuna eura, koji bi bili raspoređeni kroz već postojeće četiri komponente IISZA projekta: Razvoj zemljišnoknjižnog sustava, Modernizacija sustava prostornih informacija i katastra, Poboljšanje digitalnih usluga te Projektno upravljanje, poduka i informiranje javnosti.
Ministar Dražen Bošnjaković izvijestio je da će veći dio sredstava koje će koristiti Ministarstvo pravosuđa biti uloženo u izgradnju nove gruntovnice u Zagrebu te za uređenje arhivskog centra u Gospiću.
Donijeta je i Uredba o uvjetima i načinima upravljanja privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku, kojom se detaljno propisuju uvjeti i načini upravljanja privremeno oduzetim pokretninama, nekretninama, dionicama, udjelima i poslovnim udjelima, novcem i vrijednosnim papirima.
"Ova uredba popunjava petogodišnju pravnu prazninu, jer je Zakonom o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom iz 2013. godine bilo određeno da će Vlada donijeti takvu uredbu. Međutim, prethodna vlada takvu uredbu nikada nije donijela", rekao je ministar državne imovine Goran Marić.
Dva amandmana na prijedlog proračuna
Vlada je na sjednici podnijela i dva amandmana na originalni prijedlog proračuna za 2019. godinu, vezan uz Državni inspektorat i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).
Ministar financija Zdravko Marić je kazao da je prvi amandman podnesen s obzirom da se predlaže stupanje na snagu Zakona o državnom inspektoratu od 1. travnja iduće godine, a ne od 1. siječnja iduće godine, dok je iznos za plaće inspektora u originalnom prijedlogu proračuna predviđen za cijelu godinu.
Amandmanom se tako predlaže preraspodjela 74,2 milijuna kuna unutar financijskih planova proračunskih korisnika za 2019. na svim resorima na kojima su danas ti inspektori raspoređeni.
Drugi amandman odnosi se na financijski plan CERP-a, koji i nakon 1. siječnja 2019. ostaje izvanproračunski korisnik.
Tim planom predviđaju se ukupni prihodi CERP-a u 2019. od 52,7 milijuna kuna, nasuprot ovogodišnjem planu od 134,9 milijuna. Ukupni rashodi planiraju se, pak, u visini od 29,7 milijuna kuna u idućoj godini, dok su za ovu godinu u visini od 134,9 milijuna.
Izvor: Vlada / Hina
Pisane vijesti
