Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta najavljuje da će za dva mjeseca imati popis ozbiljnih investitora u Hrvatsku koje misle kontaktirati, najavljuje digitalizaciju u državnim službama, smanjenje barijera..
Predstavili ste akcijski plan administrativnog rasterećenja poslovanja, koji tek posredno financijski rasterećuje poslovanje. Imate li plan direktnih smanjenja troškova poslovanja?
Mjere koje smo za ovu godinu pripremili možda nemaju veliki fiskalni utjecaj kao proteklih godina, ali će pojednostaviti poslovanje, smanjiti broj radnih sati koji se ulažu u predaju dokumentacije, a i smanjiti potrebu obilaska lokalnih i državnih institucija te ukinuti veliki broj izvještaja potrebnih za različite registre unutar državne administracije. Ovaj plan uključuje i rezanje dijela naknada pa će biti i konkretnog smanjenja obveza. Ipak, akcijski plan nije izolirana priča, već dio jedinstvenog paketa reformi Ministarstva. Taj paket uključuje i objedinjavanje inspekcija u Državni inspektorat, Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, prijedlog deregulacije reguliranih djelatnosti i plan smanjenja parafiskalnih nameta u obliku neporeznih davanja. Važan nam je datum 1. travnja, kada bi ujedno u funkciji trebala biti aplikacija Start koja će omogućiti elektroničko pokretanje poslovanja unutar 48 sati ispunjavanjem samo jednog digitalnog obrasca.
Pronašli ste 3097 administrativnih procedura koje su uvedene za poduzetnike. Do sada ste ih ukinuli petstotinjak, ali koliko ih je zapravo suvišno?
Mjerenja pokazuju da smo u procesu pristupanja EU preuzimali razne obveze koje međuresorno nisu bile sinkronizirane pa je došlo do multipliciranja procedura. Lani smo uveli metodu, tzv. MSP test – test malog i srednjeg poduzetništva, kojom se onemogućuje kreiranje novih opterećenja, a istovremeno detektiramo mjere koje je još potrebno ukinuti, a započeli smo i s pripremama za izradu akcijskog plana za 2020. godinu. Ostaju nam neke obveze izvještavanja koje se preklapaju u resorima, ali ne možemo ih dokinuti dok se ne umreže svi podaci i stvori zajednički registar. Cilj nam je stvoriti sustav koji će omogućiti da informacija o poduzetniku ulazi s jednog mjesta, a da ga cijela državna uprava može koristiti. Poduzetniku je potrebna brza, jednostavna i fleksibilna usluga te brz put do rješenja i dozvola, uz što manje troškove. To možemo postići samo digitalizacijom.
Hoće li digitalizacija smanjiti potrebu za službenicima i koliko su oni osposobljeni za pristup koji najavljujete?
Svijet oko nas se mijenja, i to puno brže nego smo se spremni mijenjati mi sami. Želimo li veći napredak i rast standarda, moramo se prilagođavati novim izazovima koje digitalizacija donosi. Tko ne bude u stanju pratiti korak s modernim trendovima, zaostajat će za drugima. Zato su nam potrebni ljudi koji će raditi na razvoju novih aplikacija, nuditi nove ideje i unapređivati sustav. Važno je da pritom na digitalizaciju gledamo kao na pozitivnu promjenu koja nas sve zajedno više usmjerava na vlastitu edukaciju i konstantno usavršavanje. Oni koji se tome ne prilagode ili se ne prekvalificiraju za rad na drugim poslovima, morat će napustiti državnu upravu.
Najavili ste rezanje parafiskalnih nameta. Što se reže i kolike će biti uštede za poduzetnike?
Već u ovoj godini ukupne uštede za gospodarstvo trebale bi biti na razini od milijardu kuna kroz tri paralelna smjera. Najveći dio tog paketa odnosi se na već spomenuti akcijski plan, zatim pripremamo mjeru dereguliranja 11 dosad reguliranih djelatnosti, a jedan od vrlo važnih poteza bit će rezanje parafiskalnih nameta u obliku neporeznih davanja. Radimo na analizi opravdanosti pojedinih nameta koje poduzetnici plaćaju, a kojim se financiraju pojedine institucije i tijela, uskoro predstavljamo taj plan.
Kad će se osnovati Državni inspektorat? Hoće Andrija Mikulić biti glavni državni inspektor?
Početkom travnja krećemo s novom strukturom Državnog inspektorata koja će objediniti 17 inspekcija iz osam ministarstava i poprimiti jednu novu filozofiju rada. Mijenja se odnos prema poduzetnicima – inspektorat neće imati isključivo represivnu ulogu. Važno je da pritom odnos inspektora prema poduzetniku ima prvenstveno savjetodavnu ulogu. Zato će i državni inspektor morati biti osoba s bogatim radnim iskustvom i odgovarajućim obrazovanjem, a o njegovom imenu je još uvijek prerano govoriti.
Obećavate da nijedan poduzetnik neće platiti kaznu jer nema naljepnicu ispod knjige žalbe ili iznad vatrogasnog aparata?
Ako se identificira da nedostaje neka naljepnica ili se utvrdi neki manji prekršaj koji se može ispraviti već za vrijeme samog nadzora ili u propisanom roku, poduzetnika se neće kažnjavati. Ne mogu obećati da kaznu neće plaćati oni koji učestalo budu ponavljali prekršaje.
Na ljestvicama konkurentnosti zaostajemo za okruženjem. Zašto se volumen investicija ne oporavlja?
Godinama se samo čekalo da nam se investicija dogodi, bez posebnog plana kako i gdje. Trenutačno sastavljamo popis najpoželjnijih investitora koje će ljudi iz administracije kontaktirati i posjetiti kako bi im predstavili prednosti ulaganja u Hrvatsku. Podatak o gotovo dvije milijarde eura stranih ulaganja u prošloj godini nije loš. No puno je važnija struktura tih investicija, radna mjesta koja su njima otvorena te analiza jesmo li postigli efekte koje smo htjeli odobrenim poticajima. Hrvatska danas pruža brojne mogućnosti i kvalitetne uvjete za investitore. Ipak, prepreku često čine i lokalne vlasti čiji je zadatak također osigurati potrebne uvjete za ulaganja. Zato neće svi dijelovi Hrvatske biti jednako razvijeni jer konkurencija postoji čak i među općinama, što je dobro jer će svi biti primorani stvarati bolje uvjete. Dolazim iz kraja u kojem poduzetnici ne traže poticaje, nego infrastrukturu, brze dozvole i riješene imovinskopravne odnose. Kada lokalna jedinica te uvjete osigura, onda dolaze i ulaganja i razvijaju se tvornice u danima, a ne godinama. Nema smisla “gurati” isti model u sve dijelove Hrvatske jer imamo nekoliko mikroregija sa specifičnim ekonomskim uvjetima. Niti se model turizma iz Dalmacije može razvijati u Međimurju niti splitsko ili zadarsko zaleđe želi istu metaluršku industriju kao sjever Hrvatske.
Kada krećete u potragu za ulagačima?
Za otprilike dva mjeseca imat ćemo listu ulagača i industrija kakve želimo u Hrvatskoj i tada krećemo u ostvarivanje kontakata. Ja ne želim sjediti u svom uredu i primati investitore koje zanimaju špekulativna ulaganja ili koji nisu dobrodošli u drugim zemljama, već želim da se Hrvatska nametne kao poželjna investicijska i poduzetnička destinacija. Bez neposrednog kontakta s tvrtkama neće biti ni investicija s novim tehnologijama te uslugama i robama s dodanom vrijednošću. Imamo dobru infrastrukturu, 181 potpuno opremljenu poduzetničku zonu te visokokvalitetnu radnu snagu. Zato ne vidim razloga da potencijalni ulagači zaobilaze Hrvatsku, no važno je da se ovdje osjećaju dobrodošlo.
Kako napreduje potraga za partnerom za Uljanik grupu?
Siguran sam da ćemo dobiti barem dvije kvalitetne ponude, no ne želim prejudicirati u kakvoj će formi one biti. Dva brodograditelja već danas iskazuju interes za oba brodogradilišta. Očekujemo još jedan ulazak u data room, a nadam se i da će ukrajinski brodograditelj isto tako iskazati interes. Talijanski Fincantieri nije nikakva tajna, zainteresiran je za 3. maj i spreman je dio svojih kapaciteta prebaciti u riječki škver.
Hoće li se proces moći odigrati dovoljno brzo da se izbjegne stečaj Uljanik grupe?
Do 25. siječnja očekujemo ponude, a već dan kasnije proći će i 120 dana neprekidne blokade računa Uljanik brodogradilišta. Desetak dana kasnije, 6. veljače, održava se i ročište o pokretanju stečaja 3. maja tako da nam po zatvaranju data rooma slijedi vrlo intenzivno razdoblje. No vjerujem da se stečaj može izbjeći.
Očekujete li i dalje ponudu Danka Končara?
Više me ništa ne bi iznenadilo u ovom procesu, no kad bi se takva ponuda pojavila, ne očekujem da će se javiti samostalno, već eventualno s nekim od ozbiljnih partnera. Mislim da se predugo čekalo na njegovu reakciju, ali za to je odgovorna prije svega uprava Uljanik grupe. Na temelju razgovora s Končarom odlučili smo da on nije dugoročno rješenje.
Je li njegovim odlaskom propao plan o razvoju turističke zone u zoni Uljanika?
Kompenzacijske mjere bile su u planovima od prvog dana. Takav je plan osmislio od uprave odabrani strateški parter u sinergiji s lokalnim i područnim vlastima. Siguran sam da takva ideja još uvijek postoji i da je, ako ne javno, onda potajno podržavaju i Pula i Istarska županija. Koncesije za pomorsko dobro izdaje država, ali ako se uprava Uljanika, njihovi sindikati županijske i gradske vlasti dogovore o nekretninsko-turističkom projektu, ja nisam taj koji će biti protiv.
Razgovarala: Marina Šunjerga, Večernji list
Pisane vijesti
