Kao jedna od članica Europske unije Hrvatska je od ulaska u ovu europsku zajednicu uplatila u zajednički proračun 19,7 milijarda kuna. Hrvatska je u istom razdoblju iz EU primila 34,1 milijarda kuna, čime je ostvarila plus od 14,4 milijarda kuna, priopćili su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
"Sa sve bržom i kvalitetnijom apsorpcijom EU-ovih sredstava dostupnih kroz fondove Europske unije ta će razlika kontinuirano nastavljati rasti", poručuju iz Ministarstva.
Ističu da se trenutačno u Hrvatskoj više od 80 posto svih javnih investicija i 8306 privatnih poduzeća financira nepovratnim sredstvima EU-ovih fondova.
Trenutačno ugovoreno 66 posto alokacije i raspisano gotovo 85 posto natječaja
Iz Ministarstva napominju da je, kada je riječ o korištenju europskih fondova, Hrvatskoj na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura, a da je trenutno ugovoreno 66 posto alokacije, raspisano gotovo 85 posto natječaja, dok je korisnicima isplaćeno 21 posto dodijeljenih sredstava.
Naglašavaju da je u svrhu postizanja gospodarskog i socijalnog rasta te razvoja Hrvatske na svim razinama, omogućeno financiranje velikih infrastrukturnih projekata iz područja prometa, zdravstva, znanosti, poduzetništva, očuvanja okoliša.
Najvažniji projekti sufinancirani iz EU fondova
Tako izdvajaju izgradnju Pelješkog mosta, trenutno najvećeg i najvažnijeg projekta u Hrvatskoj, zatim razvoj Zračne luke Dubrovnik, nadogradnju i elektrifikaciju željezničke pruge Vinkovci-Vukovar, modernizaciju tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka, ulaganje, opremanje i rekonstrukciju bolnica i domova zdravlja, izgradnju računalnog i podatkovnog oblaka, projekt Istraživačko-edukacijskog centra za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja, izgradnju i obnovu studentskih domova, izgradnju poduzetničkih zona, projekt Centra za upravljanje posjećivanjem Nacionalnog parka Krka, Arheološki park Vučedol itd.
Pozitivni trendovi gospodarskih kretanja
"Opća gospodarska kretanja u Hrvatskoj od ulaska u Europsku uniju pokazuju pozitivan smjer, kao što je porast bruto domaćeg proizvoda, smanjenje nezaposlenosti, porast izvoza, pogotovo u EU, što je rezultat bescarinskog pristupa jedinstvenom tržištu od 500 milijuna stanovnika. Stabilno okruženje u okviru EU-a pogoduje i razvoju turizma kao iznimno značajne gospodarske grane.
U pogledu fiskalne politike, učinjen je velik iskorak te su ostvareni značajni napori na području javnih financija, a pritom su preokrenuti i trendovi koji su bili izrazito nepovoljni, uz brojne mogućnosti koje pružaju EU-ovi fondovi", zaključuje se u priopćenju Ministarstva.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti
