EU fondovi dodana su vrijednost razvoju Hrvatske
"Taj iznos bespovratnih sredstava Hrvatska ne bi mogla naći na bilo koji drugi način. Nema te druge međunarodne financijske institucije, banke ili prijatelja koji bi za naš razvoj i projekte dali takvu financijsku injekciju. Upravo to nam daje članstvo u Europskoj uniji", ocijenio je.
Dodao je da se danas, na pragu šeste godine članstva, sada već polako osjeća koliko to znači diljem Hrvatske, što pokazuju i brojni štandovi s prezentacijom projekata krajnjih korisnika u brojnim županijama.
Plenković je naveo primjer zagrebačkoga rotora za čiju je izgradnju vrijednu 330 milijuna kuna, 273 milijuna došlo iz fondova Europske unije, a 50 milijuna od hrvatske Vlade, u suradnji s Gradom Zagrebom.
"To je dodana vrijednost, ta modernizacija dokazuje koliko nam je bitno članstvo u Uniji i koliko ono poboljšava kvalitetu života u Hrvatskoj", naglasio je.
Projekt Centra dijeljenih usluga, financiran sa 85% europskih sredstava, dodatno će olakšati život građanima
Predsjednik Vlade najavio je da će se u ponedjeljak, zahvaljujući angažmanu ministra Kuščevića, potpisati vrijedan ugovor o tzv. Centru dijeljenih usluga koji će objediniti svu informatičku i informacijsku infrastrukturu države.
"Projekt koji se dugo radi, u vrijednosti od 360 miijuna kuna, omogućit će ono što je najvažnije - da država na svim razinama, gradovi, općine, ministarstva te agencije budu servis hrvatskim građanima kako bi njihov angažman u pogledu papira i birokracije bio što kraći i što jednostavniji", naveo je Plenković.
Naglasio je da je najvažnije da se pregovara o idućem proračunskom razdoblju, za sljedećih sedam godina, u kojem će Hrvatska imati na raspolaganju oko 10 milijardi eura.
Hrvatska u europskom vlaku razvoja, prosperiteta i perspektive
"I kada prođu ta dva ciklusa, dva proračunska razdoblja, od po sedam godina plus tri za realizaciju, moći ćemo se osvrnuti na vrijeme prije i poslije članstva u Europskoj uniji, kao što su to rezolutno kazali moji kolege, premijeri država članica iz Srednje i Istočne Europe, Malte i Cipra, Bugarske i Rumunjske, koji su ušli u uniju 2004. ili 2007. Njihova poruka je jasna: prije tog trenutka i 15 godina poslije, naše zemlje jednostavno nisu iste", podsjetio je predsjednik Vlade.
"Razlika je toliko velika u rastu BDP-a, u ulaganjima i ako samo zbrojimo kumulativni podatak od 365 milijardi eura koje je Europska unija dala ovim zemljama u 15 godina, onda vidimo u kakvom to vlaku razvoja, prosperiteta i perspektive, danas ponosno sjedi i Hrvatska."
Predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje da ćemo se, na tome tragu, svi zajedno što više identificirati sa našim novim, snažnim međunarodnim položajem koji ima i svoje financijske mehanizme.
"A kada znamo da 80% javnih investicija u Hrvatskoj dolazi upravo zahvaljujući Europskoj uniji, onda vidimo da je to ključ našega razvoja, kvalitetnijeg standarda i gospodarskog rasta. Vjerujem da će i ovdje danas u Zagrebu, kao što je bilo u Osijeku, kao što će biti u Rijeci i Splitu, biti nova prigoda da osvijestimo kolika je korist kvalitetnog i učinkovitog povlačenja europskih sredstava", poručio je Plenković.
Uz predsjednika Vlade na Danima otvorenih vrata fondova EU, sudjelovali su i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, ministar uprave Lovro Kuščević te ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
