Odgovarajući na pitanja novinara na marginama međunarodne konferencije "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi", koju zajednički organiziraju Hrvatska narodna banka i Međunarodni monetarni fond, ministar financija Zdravko Marić najavio je da će do kraja srpnja predstaviti novi set mjera za porezno rasterećenje rada.
Kazao je da će u novom setu mjera fokus biti na pronalasku dodatnog prostora, gdje bi se moglo rasteretiti oporezivanje rada, pri čemu napominje da su, kada je riječ o porezu na dohodak i porezu na dobit u dosadašnjim krugovima porezne reforme, polučeni najbolji povratni efekti na gospodarski rast.
Marić je napomenuo da osim mjera koje imaju dugoročni efekt, postoje i one koje imaju instantni efekt, a kako se u različitim sferama pokušavaju pronaći i one koje će značiti dodatnu stimulaciju za poslodavce, koja bi mogla dovesti do podizanja plaća radnicima.
Tako je iznio i primjer prošlogodišnjeg podizanja neoporezivog iznosa primitaka za prigodne nagrade, čime je za 471 tisuću zaposlenika isplaćeno 1,25 milijardi kuna.
Upitan hoće li se snižavati najniža stopa poreza na dohodak, Marić je kazao da gotovo 1,8 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj nije u škarama poreza na dohodak, pa se nikakva mjera u smislu snižavanja razreda i stopa ne može na njih reflektirati.
Na pitanje hoće li rasterećenje krenuti odmah ili će se čekati 2020., ministar financija je pojasnio da zakonske izmjene, ako do njih dođe, idu s prvim danom godine, dok one stvari koje se mogu rješavati podzakonskim aktima mogu biti i ranije.
Marić nije želio potvrditi pretpostavke novinara da se radi na rasterećenju vezanom za topli obrok. "Nemojte izdvajati topli obrok, gledajmo cjelinu, nešto će biti dobro i kvalitetno i donijeti efekte", poručio je Marić.
Nema jedinstvene mjere za rješavanje problema demografije i radne snage
Govoreći o temi današnje konferencije HNB-a i MMF-a, Marić je poručio da nema jedinstvenog rješenja i mjere koja će riješiti pitanje demografije i radne snage i njihove uloge u gospodarskom rastu.
Ističe da je potrebno već sada djelovati kada je riječ o trendovima u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe, pri čemu upozorava na procjenu MMF-a po kojoj demografski izazovi u zemljama regije mogu uzeti jedan postotni bod BDP-a godišnje.
Marić je kazao da ne treba promatrati isključivo demografsku sliku Hrvatske, već i ono što se događa u okruženju, poglavito u gospodarski razvijenijim zemljama, jer će ti trendovi diktirati i trendove kod nas.
Poručuje da se treba usredotočiti na ekonomska pitanja, jer jedini način na koji se može zadržati postojeće ljude, vratiti one koji su otišli, kao i privući neke druge, je putem zdravog gospodarstva i snažnog rasta te novih radnih mjesta, usklađenih s obrazovnim sustavom.
"Kada pričamo o demografiji, uvijek ću je vrlo usko staviti u korelaciju s gospodarskim rastom", zaključio je Marić.
Izvor: HINA / Vlada
Pisane vijesti |
Zdravko Marić
