Zvonimir Savić, premijerov posebni savjetnik za ekonomska pitanja za RTL televiziju govorio je o Vladinu planu prodaje udjela 90 tvrtki u kojima vlasništvo države ne prelazi četvrtinu ukupnog vlasništva te ostalima iz seta mjera na koje se hrvatska Vlada obvezala ulaskom u europski tečajni mehanizam u dogovoru s europskom Komisijom.
Na koji način će se prodavati tvrtke u kojima država ima svoje udjele i koliko toga uopće moramo prodati da bismo ispunili uvjete za ulazak u eurozonu?
-Kad govorimo o prodaji udjela u tvrtkama prvo moramo reći da je intenziviranje prodaje udjela jedna od 19 mjera koje je Hrvatska pripremila i dogovorila s Europskom komisijom koje moramo ispuniti kako bismo bili spremni za ulazak u eurozonu, odnosno europski tečajni mehanizam koji prethodi ulasku u eurozonu. Što se tiče samog dijela prodaje manjinskih udjela u poduzećima koja su spomenuta ono što je bitno naglasiti jest da do sredine iduće godine potrebno objaviti prodaju ili dati nalog za prodaju udjela najmanje 90 tvrtki. To se planira napraviti u tri vala, počevši na jesen. Riječ je o poduzećima koje se nalaze pod ingerencijom CERP-a. Što se tiče dinamike, ponavljam, 90 poduzeća, ona poduzeća u kojima je država manjinski vlasnik, manjinski udio do 25% do sredine iduće godine.
Analitičari kažu da će ustvari biti teško pronaći investitore za manje udjele. Je li to uistinu tako?
-Investitor mora pokazati interes i za sektor u kojem ta tvrtka djeluje i za kupnju udjela te tvrtke. U dobrom dijelu tvrtki taj udio je relativno malen pa to može utjecati i na smanjenje interesa pojedinog investitora. To je jedna bitna stvar. Međutim, postoji cijeli spektar poduzeća gdje investitori mogu pokazati svoj interes. Ono što se pokušava napraviti, i to CERP konstantno radi, dakle objava tih natječaja i informiranje potencijalnih investitora, potencijalnih poduzetnika za kupnju i ono što se također pokušalo učiniti i već je, napravljene su određene zakonske prilagodbe i promjene tako da zakonske prepreke ne bi bile otegotne. Primjerice, CERP već nakon prvog kruga objave poziva na prodaju određenog postotka poduzeća, nakon toga kruga već može krenuti izravan dogovor s potencijalnim kupcem, što, naravno, ne znači smanjenje cijene, nego su ti postupci ubrzani sa željom i nakanom da se država ustvari riješi određenog postotka i na takav način doprinosi efikasnijem poslovanju poduzeća odnosno pod vodstvom investitora.
Što je sa tvrtkama od strateškog i posebnog državnog interesa poput Croatia airlinesa, Hrvatskih autocesta, Jadrolinije i slično?
- Tvrtke od strateškog i posebnog interesa, kad govorimo o ovom procesu približavanja eurozoni, nisu mjera koju je nužno napraviti kako bi Hrvatska postala članica eurozone. Za takve tvrtke koje su od posebnog interesa, ispravna je procedura naći strateškog partnera koji bi ustvari uložio u tvrtke koje ste spomenuli i na takav način doprinijeli poslovanju. Dakle, u kontekstu približavanja eurozoni ni jedna od mjera ne definira ili ne uvjetuje prodaju ovih poduzeća koja ste vi spomenuli.
Premijer je obećao povratak Ine u hrvatsko vlasništvo. U kojoj je to fazi?
- Faza je sve intenzivnija. Ono što je od recentnih događaja bitno spomenuti, prije otprilike dva tjedna održan je Savjet za prodaju Ine, odnosno nakon toga je donesena odluka na tom savjetu o prihvaćanju savjetodavnih usluga, dakle konzultantske firme koje će savjetovati; na sjednici Vlade prije dva tjedna ta je odluka potvrđena. Savjetodavna kompanija će u idućih 6 mjeseci napraviti dubinsko snimanje Ine i u otprilike 6 mjeseci Molu ponuditi nekakav način otkupa, odnosno još konkretnije – ide se u fazu analize, donošenja odluka, načina kako bi se mogao od Mola otkupiti paket dionica i preporuka kako i na koji način eventualno te dionice ponuditi nekom zainteresiranom investitoru. Očekuje se da će taj proces biti završen u prvom kvartalu iduće godine. Dakle, u prvom kvartalu 2020. kad ćemo moći konkretno govoriti kakav bi to bio način otkupa i eventualno način prodaje nekom budućem i potencijalnom investitoru, odnosno strateškom partneru.
Ovo o čemu smo mi razgovarali je, i sami ste spomenuli, samo jedna od mjera za ulazak u eurozonu. Na što smo se od zvučnijeg još obvezali?
-Tako je. Ovo je samo jedna od naših prodaja dijela udjela u tvrtkama gdje država ima manjinsko vlasništvo, samo jedan dio. Hrvatska se početkom prošlog mjeseca, početkom 7. mjeseca, obvezala da će najkasnije do sredine iduće godine provesti cijeli niz mjera, točno 19 mjera. U to je uključeno 19 hrvatskih institucija. Mjere obuhvaćaju, recimo, mjere bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom, obuhvaćaju intenziviranje aktivnosti vezanih uz sprječavanje pranja novca. Imamo poboljšanje statistike odnosno poboljšanje prikupljanja, obrade i disiminacije statističkih podataka. Tu ulazi upravljanje državnom imovinom, ulazi depolitizacija državnih institucija, prvenstveno ministarstava. Tu ulazi i cijeli niz aktivnosti koje su vezane uz administrativno rasterećenje gospodarstva, fiskalno odnosno financijsko rasterećenje gospodarstva, dakle cijeli set mjera. Ono što je bitno spomenuti, tih 19 mjera moraju biti provedene do sredine iduće godine. U tome ćemo, siguran sam, i uspjeti.
Izvor: RTL / Vlada
Pisane vijesti
