Novi ministar državne imovine Mario Banožić zasjeo je u fotelju u Banskim dvorima nakon ostavke Gorana Marica. Mandat će mu biti kratak, tek je godinu dana do izbora, a što će se pokušati napraviti dotad, otkriva u intervjuu za Jutarnji list.
Nedavno ste se sastali sa županima, želite do kraja godine imati evidenciju njihovih zahtjeva za državne nekretnine. Koji je cilj toga i kako komentirate činjenicu da mnoge jedinice nakon darovanja za, primjerice, poduzetničke zone nisu u zadanom roku privele svrsi nekretnine?
U protekle tri godine potpisali smo 198 ugovora o darovanju s lokalnim jedinicama vrijednosti 695,2 milijuna kuna. Ministarstvo sada uspostavlja evidenciju svih ugovora kako bi se mogla raditi revizija. Mi smo u tim ugovorima imali odredbu da se daje rok od pet godina za privođenje svrsi. Međutim, često manje jedinice nisu mogle to ostvariti pa su im se rokovi produžavali. U Hrvatskoj postoji oko 1300 poslovnih zona, oko 450 je aktivnih, ali neke jedinice nemaju mogućnost financiranja dokumentacije. U suradnji s Ministarstvom fondova EU pokušat ćemo naći sredstva za tu namjenu. Isto tako, novim Zakonom o upravljanju državnom imovinom propisano je izdavanje isprava za upis vlasništva jedinica za sve nekretnine koje su u gruntovnici upisane kao vlasništvo RH i koje su se na dan 1. siječnja 2017. koristile kao škole, domovi zdravlja, bolnice, groblja, dječja igrališta, tržnice... Tražimo do kraja godine evidenciju svih nekretnina na njihovu području kako bismo im pomogli da ostvaruju svoje ciljeve. No, pravi problem su zapravo državne nekretnine gdje su neke jedinice upisale vlasništvo i poslije to prodavale. Takvih je predmeta jako puno i oni su sada na Općinskom državnom odvjetništvu.
Hoće li država prodavati udjele u nekim tvrtkama koje su od strateškog interesa?
Kroz godine se lista takvih društava kontinuirano smanjivala, a trenutno je 39 takvih pravnih osoba nominalne vrijednosti 44 milijarde kuna. Te su tvrtke s razlogom na popisu strateških jer imaju velik utjecaj na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, kao i ostvarenje javnih ciljeva. Prvi će put država propisati kriterije za definiranje takvih tvrtki koji će se kontinuirano preispitivati jer se interesi države i javnosti mijenjaju. Provodit će se daljnje aktivnosti u suradnji s nadležnim ministarstvima s ciljem koji će biti jasno definiran. Ministarstvo će raditi na poboljšanju korporativnog upravljanja kroz projekte financirane sredstvima fondova EU.
Ali vidimo da bi Croatia Airlines otišla u stečaj da država nije intervenirala s 250 milijuna kuna. Kada ćemo prestati s takvom politikom?
Jedno je pitanje vlasništva, a drugo upravljanja. Cilj je analizirati rad korporativnog upravljanja i odluka. Te tvrtke posluju s 3,5 milijardi kuna dobiti. Moramo se početi ponašati odgovorno, ali imajući u vidu da ostvarenje profita nije primarno u fokusu te da društva od posebnog interesa ostvaruju i ciljeve javne politike i strategije. Pravne osobe od posebnog interesa ostvarile su 19 posto veću dobit u 2018., odnosno 3,5 milijardi kuna. Ministarstvo radi na nekoliko reformi financiranih iz fondova EU koje za cilj imaju unapređenje korporativnog upravljanja.
Što mislite o mogućnosti javne ponude dionica HEP-a?
O tome bi se moglo razgovarati, ali uz ozbiljnu analizu i s jasnim krajnjim ciljem.
Mislite li da će se Ina stvarno vratiti pod okrilje države?
Da. Vlada s osnivanjem novog savjeta ozbiljno pokazuje tu namjeru. Traži se novi model.
Ali, tražimo ga tri godine.
To je proces. Pa i Ina je prodavana kroz nekoliko godina. Vjerujem da je to realno, i u ovom trenutku je to win-win situacija i za MOL i za Inu. Teško da će se to dogoditi u ovom mandatu, ali uvjeren sam da se do kraja mandata može pojaviti jasan model kako to napraviti.
Planirate li nekako komercijalizirati Brijune?
Najveća vrijednost Brijuna je njihova cjelovitost, a smatram da je rješenje upravo u tome: da se sačuva cjelovitost cijelog otočja i obale, njegovi sadržaji, te da se napravi model upravljanja. Bit će dobrodošli investitori koji budu poštovali sve zaštitne mjere i posebnosti Brijuna, a rješenje bi bilo u dugotrajnom najmu. Na tom tragu sam već i obavio neke razgovore s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. U suradnji s njima te s Parkom Brijuni radimo na modelu budućeg upravljanja. Nisam za parcijalnu komercijalizaciju jer onda gube svoj smisao.
Bili ste voditelj Odjela za stratešku komunikaciju izbornog stožera za izbor predsjednice 2014. Hoćete li sudjelovati i u ovoj kampanji? Vi ste Slavonac, hoće li najžešća bitka u Slavoniji biti s Miroslavom Škorom?
Da, imenovan sam direktorom operativnog stožera za Vukovarsko-srijemsku županiju i odradit ćemo kampanju koja će za predsjednicu biti dobra i pozitivna. Ne mislim da će najžešća borba u Slavoniji biti sa Škorom, jer iz komunikacije s ljudima vidim da ga oni kao pjevača doživljavaju pozitivno, ali ga ne doživljavaju kao osobu koja je dovoljno i ozbiljno aktivna u politici. Znamo i da je bio kandidat za razne pozicije i nije se iskazao, što znači da će predsjednica sigurno pobijediti u Slavoniji.
razgovarao Goran Penić
Jutarnji list, 7. listopada 2019.
Pisane vijesti |
Mario Banožić
