Zahvalivši gradonačelniku Penavi i županu Galiću na gostoprimstvu, predsjednik Vlade istaknuo je sve kvalitetniji napredak u realizaciji ciljeva zacrtanih još u predizbornom razdoblju ove Vlade za pet slavonskih županija.
"Od ukupno 18,5 milijardi kuna, trenutno je ugovoreno 11,34 milijarde, od čega je 4,5 milijardi već isplaćeno po konkretnim projektima", kazao je, dodajući da će sada, nakon sjednice, biti dodijeljena 22 ugovora i 9 odluka u ukupnoj vrijednosti od 690 milijuna kuna.
"Jako je važno da u idućoj financijskoj perspektivi Europske unije, na temelju podloge Teritorijalna strategija koju Ministarstvo regionalnoga razvoja radi u suradnji sa županijama, omogućimo još konkretnije operativne programe, kako bismo poruku ravnomjernog regionalnog razvoja onih dijelova Hrvatske kojima je potrebna financijska injekcija i dodatni investicijski zamašnjak zbog novih radnih mjesta, zbog demografske revitalizacije i ostanka naših ljudi u zemlji, učinili još boljom u desetljeću pred nama", ocijenio je Plenković.
Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, uz Europsku komisiju temeljito prati i podupire Svjetska banka
Izrazio je zadovoljstvo što ovaj projekt uz Europsku komisiju vrlo temeljito prate i podupiru i ljudi iz Svjetske banke.
"Za nas je to izrazito važno, pogotovo kroz aktivnosti Razvojnoga sporazuma. Očekujemo od svih župana, razvojnih agencija, saborskih zastupnika predstavnika sveučilišta i svih resora pun angažman u realizaciji i potpunoj apsorpciji svih sredstava u vremenu pred nama", kazao je.
Upitan o temama razgovora s vukovarskim gradonačelnikom Penavom, predsjednik Vlade odgovorio je da je sastanak obuhvatio cjelovite aktivnosti Vlade usmjerene na razvoj Vukovara.
"Prvu sjednicu Vlade izvan Zagreba održali smo ovdje 17. studenoga 2016. pa smo se osvrnuli na provedbu zaključaka s te sjednice kao i na brojne druge mjere poduzete prema Vukovaru, uključujući različite aktivnosti, poput povratka Hrvatske vojske, postrojbe interventne policije koja je sada u Vukovaru, kontinuiranog povećanja sredstava kroz Fond za razvoj Vukovara, niz aktivnosti u domeni prometa, stambenog zbrinjavanja, puno aktivnosti koje se odnose na gospodarstvo, i potporu poslovnim subjektima, kao i o nekoliko zakonskih rješenja koje smo nedavno uputili Hrvatskom saboru, poput proglašenja 18. studenog Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, prijedloga zakona o tome da se vukovarska bolnica proglasi Memorijalnom bolnicom, a grad Vukovar mjestom posebnoga pijeteta”, poručio je Plenković.
O Zakonu o razvoju grada Vukovara, intenzivno pregovaramo s Europskom komisijom
Naglasio je da Vlada nastavlja intenzivnu komunikaciju s Europskom komisijom o Zakonu o razvoju grada Vukovara, kojim bi s obzirom na okolnosti, ogromna ratna razaranja, velik broj žrtava, specifičnost Hrvatske unutar EU-a, a posebno Vukovara, omogućili svojevrsni pravni okvir koji ne bi bio suprotan pravnoj stečevinu Europske unije kad je riječ o državnim potporama, kako bi se privukla ulaganja i olakšalo poslovanje gospodarstvenicima.
"Kratko smo dotakli i pitanje procesuiranja ratnih zločina. Ponovili smo da su u mandatu ove Vlade i nadležna tijela policije i Državnog odvjetništva, učinile više nego godinama prije", ocijenio je.
Što se tiče niza aktivnosti koje Vlada poduzima, bilo kroz poreznu reformu ili kroz niz drugih olakšica koje daje Vukovaru, predsjednik Vlade kazao je da će ministru regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marku Paviću predložiti da u jednom brifingu predstavi sve ono što je Vlada u svom mandatu napravila za Vukovar, o čemu se razgovaralo i s gradonačelnikom Penavom.