Nakon današnjeg sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, premijer Andrej Plenković obratio se predstavnicima hrvatskih medija.
Novinarima je kazao da su danas održane konzultacije s Macronom o glavnim izazovima hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije.
"Sukladno uvodnim izjavama, temeljito smo razgovarali o daljnjim koracima za pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru, pripremama za zagrebački sastanak na vrhu, o pitanjima proširenja i onoga što slijedi idućih nekoliko tjedana, do 31. siječnja i Brexita. usvajanju pregovaračkog okvira za buduće odnose s Ujedinjenom Kraljevinom, pripremi Konferencije o budućnosti Europe, situaciji u Iranu, prioritetima hrvatskoga predsjedanja, bilateralnim odnosima, kao željom da predsjednik Macron ne dođe u Zagreb samo početkom svibnja, nego i da dođe u pravi bilateralni posjet", naveo je predsjednik Vlade, ocjenjujući upravo održane konzultacije izrazito korisnim i pravovremenima.
"One pokazuju najviši stupanj našeg aktivnog angažmana na početku predsjedanja, osobito događaja sljedećih osam dana, dolaska Charlesa Michela i cijele Komisije u Zagreb, sastanka s Vladom idući tjedan, nastupa na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta i konačno, odlaska u Berlin 16. siječnja na konzultacije s kancelarkom Merkel", najavio je Plenković.
Na novinarsko pitanje je li s Macronom govorio o ustavnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Plenković je odgovorio potvrdno.
Želimo pomoći BiH i da sva tri konstitutivna naroda budu u cijelosti ravnopravna
"Razgovarali smo i o formiranju Vijeća ministara u Bosni i Hercegovini 14 mjeseci nakon izbora. Naša je pozicija poznata, želimo pomoći Bosni i Hercegovini, njezinom europskom putu, kao i drugih država jugoistoka Europe. Isto tako, želimo da sva tri konstitutivna naroda budu u cijelosti ravnopravna, što zacijelo zahtijeva adekvatnu reformu izbornog zakonodavstva. To je pozicija Hrvatske već duže vremena i smatramo da ovakvu situaciju kakva je danas, treba popraviti, to je naš jedinstven stav.
O modificiranju metodologije pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju i prije zagrebačkog summita
Govorilo se i o drugim temama, poput otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te na koji način napraviti progres u modifikaciji metodologije pristupnih pregovora kako bi se omogućilo da se i prije sastanka na vrhu u Zagrebu, a nakon izvješća Komisije o novoj metodologiji pa onda i novog napretka u pojedinim sektorima i u Sjevernoj Makedoniji i u Albaniji, kreira ozračje u kojem bi i one druge zemlje koje su imale određenu rezervu, mogle pristati na napredak.
"To je bila bit našeg razgovora o ovoj temi. O Srbiji i Kosovu smo razgovarali načelno, imali smo puno drugih tema koje su bile važnije, a o tome ćemo razgovarati i u pripremama za Zagreb", naveo je Plenković.
U vezi s evakuacijom hrvatskih vojnika iz Iraka, nastavno na situaciju u Iranu, Plenković je kazao da je Hrvatska, s obzirom na politiku Vlade, u konzultacijama s partnerima, čekala da operacija završi.
Povlačenje pripadnika Hrvatske vojske iz Iraka
"U NATO misiji u Iraku u kojoj je Hrvatska od 2018. godine, sedam je hrvatskih časnika. To je operacija "Training", dakle, obrazovanje, a u novim okolnostima nema potrebe da cijela misija bude tamo. Novost je da je svih 14 časnika i dočasnika, upravo u vrijeme rotacije, prebačeno u Kuvajt. Prva ekipa koja je završila svoju misiju će se vratiti, dok će ostali, s drugim članovima misije, biti na stand-by i pričekati razvoj situacije u Iraku.
Hrvatska vodi trijalog o Višegodišnjem financijskom okviru kako bi išla istim putem napretka kao druge zemlje Srednje i Istočne Europe
N pitanje o Višegodšnjem financijskom okviru, s obzirom na specifične potrebe Hrvatske, predsjednik Vlade kazao je da je s Macronom razgovarao o dva aspekta financijskog okvira.
"Jedan je aspekt kako ne doći u vremenski tjesnac da se pregovori o višegodišnjem okviru zaključe na vrijeme. Nama je u interesu da to bude u vrijeme hrvatskoga predsjedanja. Ako to ne bude slučaj, ulazimo u zadnju šansu, njemačko predsjedanje.
Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve, znate i sami da je Europsko vijeće dalo mandat Charlesu Michelu da pregovara o tzv. negotiating boxu, pregovaračkoj kutiji, gdje će se, nakon bilateralnih konzultacija, razgovarati o konkretnim brojevima.
S naše strane, zadaća je da vodimo proces trijaloga prema Europskom parlamentu, s ostalim članicama u Vijeću i s Komisijom. Želimo da se uvaži činjenica da je Hrvatska zadnja zemlja članica koja je imala mogućnost svega jedne financijske perspektive apsorpcije i sredstava iz poljoprivredne politike i ruralnog razvoja i kohezijske politike. Naravno da ćemo se truditi da, bez obzira na ukupni volumen budućega proračuna za Hrvatsku, iznađemo rješenja koja su za nas korisna i dobra, i da idemo istim putem razvoja i napretka kao što su imale druge zemlje Srednje i Istočne Europe za ovu liniju koju često objašnjavam na Europskome vijeću i mislim da za to postoji logičko razumijevanje svih članica. Svima je jasno: ako ste u Uniji 60 godina ili sedam, niste bili u poziciji da se gospodarski snažite.
Hrvatska je odgovorna članica međunarodnih organizacija
Upitan utječe li eskalacija situacije u Iranu na razmišljanje o povlačenju hrvatskih vojnika i iz Afganistana, predsjednik Vlade podsjetio je da Hrvatska trenutno ima više od 300 pripadnika u različitim misijama
"Kad ste odgovorna članica međunarodne organizacije, kad sudjelujete u operacijama NATO-a, operacijama UN-a i međunarodnim koalicijama, onda u ovom konkretnom slučaju imate načelo in together – out together, zajedno negdje ući i zajedno izići. To je koncept koji pravi saveznici i partneri imaju.
M;i ćemo razmotriti i razmisliti o situaciji. Vezano za Iran, situacija je, nakon ovog što je bilo u Iraku, izrazito kompleksna, vode se razgovori i konzultacije na svim razinama i diplomatskim kanalima, i o tome smo i danas ovdje govorili.
Postići jedinstvenu poziciju članica Europske unije o problemima na Bliskom istoku
Interes Europske unije je da ima jedinstvenu poziciju, to je vrlo važno, drugo, da dođe do dezeskalacije, da se ipak zadrži stabilnost na prostoru Bliskog istoka, što je ključ cijelog tog prostora i šire, i zato želimo da se u dogovoru o iranskom nuklearnom programu postignut 2015. iz kojeg su izašle Sjedinjene Američke Države, svakako održi komunikacija s inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju i da oni nastave svoj posao, jer će svaka daljnja eskalacija u tom smislu izazivati probleme koji su potencijalno vrlo ozbiljnih razmjera.
To će na neki način biti tema u sigurnosnom i vanjskopolitičkom smislu koja će dominirati sljedećih mjeseci.
Pisane vijesti
