Povećanje produktivnosti i klimatske otpornosti poljoprivredne proizvodnje, jačanje konkurentnosti poslovnog okruženja i poljoprivredno-prehrambenog sustava te obnova ruralne ekonomije i poboljšanja životnog standarda u ruralnom prostoru tri su glavna strateška cilja u hrvatskoj poljoprivredi koju resorno ministarstvo radi u suradnji sa Svjetskom bankom.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže da se nakon dijagnostičke obrade i analize sektora te gotovog nacrta strateške vizije za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora krenulo i u izradu akcijskog plana koji bi krajem ove godine trebao rezultirati prijedlogom fokusiranih intervencija za idućih desetak godina, a istovremeno će poslužiti i kao podloga za programiranje Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) 2021. - 2027.
- Uspostavili smo prilično konstruktivan dijalog sa svim sektorima, poljoprivrednicima i različitim institucijama, što nam priznaju i brojni dosadašnji kritičari - kaže ministrica s kojom razgovaramo 0 novom ZPP-u, predsjedanju Hrvatske Vijećem EU, aktualnim aferama oko imovinskih kartica 1 dodjele poljoprivrednog zemljišta, velikim potporama, a maloj produktivnosti hrvatskog agrara...
Kako komentirate što vaši kolege u Vladi, pa i vaš prethodnik, posljednjih mjeseci masovno padaju na nekretninama?
Imovinske kartice moraju se ispunjavati odgovorno i pažljivo.
Jeste li vi svoju dobro ispunili?
Jesam, ali sam i ja napravila grešku i slala izmjenu. Nemam što lagati. Deset godina ispunjavam imovinsku karticu, no, eto, i meni se dogodila pogreška poput upisivanja članstva u upravnim vijećima u pogrešnu kolonu. Pritisak katkad rezultira takvim pogreškama i moguće je da će netko napisati kako ne znam ispuniti imovinsku karticu.
Može li se dogoditi da dužnosnici ne znaju koliko imaju nekretnina, kvadrata ili koliko vrijede? Budući predsjednik našalio se kako nitko nije dodao više, samo manje.
Nemojte biti u to sigurni. Ja sam u jednom trenutku stan od 69 kvadrata u Pločama precijenila na 600.000 kuna baš zato što znam da ću, ako ga podcijenim, a cijene nekretnina na tržištu naglo porastu, biti izložena potencijalnim problemima, a ako ga precijenim, neću. Sada ga nitko ne bi kupio za toliko.
Kako biste ocijenili prvih sedam mjeseci, otkako ste se u fotelji ministrice poljoprivrede?
Taj sud ipak bih ostavila javnosti, no ono što bih istaknula jest angažman na izradi strategije poljoprivrede i ruralnog prostora. Velike napore ulažemo i u digitalizaciju poljoprivrede, koja će se očitovati kroz izvještajno-upravljački sustav Ministarstva poljoprivrede, e-poljoprivrednu iskaznicu te druge manje aplikacije.
Bojite li se da do kraja ove godine nećete stići dovršiti sve što ste planirali vezano za strategiju jer su krajem godine i parlamentarni izbori?
Planirane aktivnosti provode se na vrijeme, s tim da su u konzultacijama sa sektorom dodane određene aktivnosti. Upravo ovih dana u tijeku je još jedna misija Svjetske banke, a odredili smo već i tri područja u kojima ćemo provesti pilot-projekte. Jedno je vezano za Sustav poljoprivrednog znanja i inovacija i inovacije, za još efikasniji rad savjetodavne službe, prijenos znanja i primjenu znanstvenih istraživanja, drugo za tzv. produktivna partnerstva, što podrazumijeva provedbeni mehanizam za razvoj ruralnih prostora i poljoprivrede koji cilja na jačanje suradnje svih dionika u proizvodnom lancu, stvarajući lokalna čvorišta proizvodnje hrane (food hubs) kroz investicije u fizičku, ali i virtualnu infrastrukturu. Treće je kružno planiranje proizvodnje, koje uzima u obzir biofizičke potencijale određenog područja kroz agroekološko zoniranje što, primjerice, smatram posebno važnim u kontekstu budućeg razvoja krških pašnjaka.
Jesu li pri izradi strategije konačno definirani sektori na koje će se Hrvatska više fokusirati kako bismo povećali vrijednost poljoprivredne proizvodnje koja je, prema statistikama, u odnosu na 2013. manja za oko 5 mlrd. kuna i posljednjih godina stagnira?
Smisao i svrha strategije nije u tome da se određene sektore forsira, a neke druge zanemaruje. Osnovni je cilj stvoriti uvjete za ubrzanje strukturne transformacije hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora povećanjem produktivnosti i stvaranjem dodane vrijednosti proizvodnje. U sustavu potpora imamo 110 tisuća poljoprivrednika, a svega 16 tisuća aktivnih To su oni čija se proizvodnja oporezuje i koji bi uskoro jedini mogli imati status poljoprivrednika takvom konceptu prilike ima za sve, ali rezultati koje želimo postići određenim ulaganjima i politikama moraju biti jasno artikulirani i kreirani na egzaktnim i utemeljenim pokazateljima. Najprije treba uzeti u obzir teritorijalnu dimenziju i regionalne razlike te osvijestiti prednosti koje u određenim područjima imamo, zatim voditi računa o održivom upravljanju resursima, modernizirati i diversificirati proizvodnju te olakšati svim vrstama proizvođača pristup strateškim tržišnim segmentima. Neovisno o izradi strategije, treba naglasiti da na određenim vrstama proizvodnje tijekom cijelog mandata temeljito radimo, svakako vodimo računa o proizvodnjama koje su najznačajnije po vrijednosnom i količinskom udjelu te proizvodnjama koje imaju najveću perspektivu rasta, dodanoj vrijednosti, boljoj mogućnosti trženja, potražnji na domaćem i vanjskim tržištima, agroklimatskim uvjetima. Analiziramo, primjerice, i važeći koncept proizvodnih plaćanja za koji smatramo da ima nedostataka te ćemo nacrt uskoro podijeliti sa sektorom. Ne želim raditi bez podrške većine.
Ministarstvo je za Tolušića zaratilo sa stočarima jer je potpore htjelo usmjeriti prema uvjetnom grlu, a ne količini hektara pod pašnjacima, s obzirom na to da se uvidom na terenu shvatilo da neki gotovo nemaju stoke, a brali su enormne svote - i za ekološku proizvodnju. Kakav je epilog?
Stav EK i nadležne regulative bio je da ne možemo vezivati izravne potpore za uvjetna grla na način kako smo predvidjeli pravilnikom iz 2017. pa smo ga opet izmijenili. No ono što možemo vezati za uvjetna grla, a nacionalna je stvar, pitanje je dodjele državne zemlje. Krški pašnjaci područje su kojim se počinjemo više i konkretnije baviti, iznimne važnosti, potencijala i vrijednosti u kontekstu bioraznolikosti, a preduvjet za ikakav razvoj ovog područja zakonito je korištenje zemlje, bez kojeg se ne može investirati, i oslobađanje mogućih površina za pašarenje. Inače, potpore koje su ostvarivane po hektaru ili po grlu na krškim pašnjacima višestruko su više od prosjeka; svakako, riječ je i o težim uvjetima gospodarenja koje trebamo i hoćemo cijeniti, međutim, jasno ću reći, prijavljivanje stotina hektara zemljišta bez ikakve pravne podloge nema nikakve veze s razvojem i stočarstvom te vitalizacijom krškog prostora.
Neki kažu da smo među zemljama koje imaju najveće potpore u EU, neki da imamo najmanje.
Detaljno smo analizirali potpore i nismo na dnu, nego u gornjoj polovici zemalja EU. Često se priča kako veliki udjel u alokaciji ide na najveće firme. On je doista veći od prosjeka EU. No puno je veća razlika u iznosu koji odlazi na najmanje poljoprivrednike. Analiza koju smo radili sa Svjetskom bankom pokazala je da čak 6% ukupne godišnje alokacije između 2,5 i 3 mlrd. kuna odlazi na izravna plaćanja po korisniku do 500 eura, 8% na one preko 500.000 eura, a 12,5% alokacije na potpore do 1250 eura. Jesmo zato da se održe proizvodno vezana plaćanja, ali uz promjene. Otvorit ćemo pitanje možemo li ijednu vrstu potpora, a potrudit ćemo se pronaći način, usmjeriti na produktivnije proizvođače, odnosno na one čije blago daje više mlijeka te svakako na one koji žive i privređuju u iseljenim prostorima s težim uvjetima gospodarenja.
Europsko udruženje poljoprivrednika Copa Cogeca dalo je amandman i prijedlog da da u uredbu o strateškim planovima u pojam aktivnog poljoprivrednika u EU uđu samo oni čija se proizvodnja oporezuje. Mi u sustavu potpora imamo oko 110.000 poljoprivrednika, a koliko ih je tako ''aktivnih''?
Svega njih 16.000, prema zadnjim podacima Ministarstva financija. Smatram da će se pri izradi definicije poljoprivrednika uzeti u obzir podaci o proizvodnji, činjenica je li riječ o prvom ili sekundarnom zanimanju, porezni kontekst... Složit ćemo se da je upitan efekt potpore od 500 eura godišnje, no nećemo raditi nagle rezove jer je naša proizvodnja osjetljiva i usitnjena i ne možemo si priuštiti da se odreknemo bilo koga na ruralnom prostoru.
Slažete li se s prijedlogom EK da se potpora ograniči na 100.000 eura po subjektu?
Naš je stav da ograničavanje potpore po hektaru treba ostaviti zemljama članicama na odlučivanje.
Koji su prioriteti u poljoprivredi za hrvatskog predsjedanja Unijom?
Što se tiče Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), donose se nove uredbe o budućim strateškim planovima koji će u sebi sadržavati intervencije za oba dosadašnja stupa - direktna plaćanja i ruralni razvoj, zatim tzv. financijska uredba te uredba o zajedničkoj organizaciji tržišta. Neka važna pitanja dio su pregovaračkog paketa i nisu u rukama Vijeća EU nadležnog za poljoprivredu i ribarstvo, kojim trenutačno predsjeda hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, već se vežu uz rasprave o ukupnom proračunu EU, tzv. višegodišnjem financijskom okviru. No kako reforma ZPP-a kasni, jako nam je važno riješiti i otvorena pitanja unutar Vijeća te otvoriti pregovore s Europskim parlamentom oko tzv. tranzicijske uredbe kojom će se osigurati neometano financiranje poljoprivrednika i drugih korisnika ZPP-a u 2021.
Kako bi se to moglo riješiti?
Uz pomoć uredbe o prijelaznim pravilima, zalažući se za načelo stara pravila - novi novac, pri čemu je pitanje konačne omotnice za prijelazno razdoblje opet dio pregovaračkog paketa, odnosno nije u našoj nadležnosti.
Je li 4% manje novca za izravna plaćanja te 15% manje za ruralni razvoj gotova priča u izradi novog ZPP-a EU od 2021. do 2027.?
EK je u prosincu 2019. izdao Komunikaciju o smjernicama novog klimatskog zakonodavstva, strategije bioraznolikosti te strategije Od polja do stola kojima se cilja na ugljično neutralno gospodarstvo do 2050. Stav Hrvatske je da se ne može implementirati politika Od polja do stola te razgovarati o 40-postotnom doprinošenju klimatskim i okolišnim ciljevima ako se proračun za ZPP smanji. Prvi prijedlog bio je 365 milijardi, 10 mlrd. u ukupnom proračunu EU manje nego u dosadašnjem razdoblju.
Neki u nas već dugo daju ''doprinos'' okolišu tako da ne siju i ne sade ništa, već samo održavaju puste hektare pod livadom, a dobivaju poticaje jer politika EU to dopušta. Prema zadnjim podacima, 38.000 ha je pod ugarom, a i ove ćemo godine završiti u deficitu većem od milijarde eura kad je u pitanju uvoz hrane.
Vrlo često spominjemo visoke standarde kvalitete, što je dobro, međutim nedovoljno se bavimo aspektom povećanja produktivnosti, prehrambene sigurnosti i konkurentnosti na inozemnim tržištima. Mislim da smo danas na 30% produktivnosti u odnosu na prosjek EU, a razlika u odnosu na stare države članice još je veća. Pitanje deficita, a prema posljednjim podacima on je opet u porastu za neke vrlo važne grane poljoprivrede, analiziramo u okviru izrade akcijskog plana te ćemo mjere predstaviti javnosti u drugoj polovici godine.
Na drugom smo mjestu ljestvice EU po rastu površina pod ekoproizvodnjom, od 2012. rasla je više od 230%. Zašto taj rast ne prati i proizvodnja?
Imamo odlične uvjete koji za malu zemlju poput Hrvatske mogu biti velika prednost, no treba vidjeti što smo dosad napravili, i ne samo u ekološkoj poljoprivredi, promijeniti procedure i jasno istaknuti koji su naši prioriteti koje treba kontrolirati efikasno i odlučno.
Kako komentirate dalji pad proizvodnje mlijeka?
Očito je riječ o najranjivijem dijelu hrvatske poljoprivrede, a sa sigurnosnog aspekta najvažnijem. Nije ni u voćarstvu sjajno, ali mislim da će naš novi ZPP, novi nacionalni strateški plan i jasne intervencije u tom dijelu sigurno učiniti napredak, uz obavezna ulaganja u primjenu novih tehnologija i u bolje pokazatelje u proizvodnji.
Isplaćuje se po 20 milijuna za mandarine, jabuke, junice... Dojam je da se sad samo gasi požar u određenim sektorima.
Moramo reagirati u mjeri u kojoj možemo na tržišne poremećaje koji nemaju utjecaja na strukturne pokazatelje. Ipak, pravilo je da ćemo ubuduće kod svakog programa analizirati učinke i dijeliti ih sa sektorom. Prva je vrsta potpora bila bezuvjetna, no drugu bi možda ipak trebalo povezati s nekim dodatnim koracima proizvođača koji se odnose na udruživanje. Neudruženi proizvođači su sitni i nekonkurentni i teško mogu pronaći tržište. Možemo im pomagati, no oni su privatnici i tako se prema njima moramo odnositi. Ima pomaka, prije nekoliko godina bile su 3-4, a sada je 17 proizvođačkih organizacija. Inicijativa istarskih pršutara je da se dopuste i vertikalne proizvođačke organizacije, primjerice pršutara i slavonskih svinjogojaca pa trenutačno radimo na izmjenama koje će to omogućiti.
Kako riješiti nezadovoljstvo i nejednake uvjete za poljoprivrednike koji proizlaze iz provedbe novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu? Iako je na snagu stupio početkom 2018., još ni hektar državne zemlje nije u zakupu.
Iako razumijem primjedbe dosadašnjih urednih posjednika te smo ih obećali vrlo skoro analizirati putem netom oformljenog povjerenstva, nemojmo zaboraviti da zakup zemljišta po ugovoru traje određeni broj godina i, ako po isteku trebamo dati bezuvjetno i apsolutno prioritet dosadašnjim korisnicima, zašto se onda nismo odlučili na prodaju? Smatram da je koncept koji je ovo Ministarstvo imalo posljednjih godina dobar kako bi se spriječilo iseljavanje i kako bismo ruralne zajednice održavali vitalnim. Ako bude trebalo, unijet ćemo neke promjene u zakon. No smatram da su prioriteti poput mladih domicilnih stočara dobri jer i novim ljudima treba dati zemlju i motivirati ih.
S druge strane, zemlje nema neograničeno...
Mislim da nema dovoljno pomaka po pitanju privatnog poljoprivrednog zemljišta. Danas gotovo da i nema financijskih instrumenata za kupnju privatne zemlje, a mladi ljudi traže kako je kupiti i pomoć u financiranju kupnje. Radimo na tome da omogućimo jednu financijsku liniju i za to.
Poput subvencioniranja stambenih kredita za mlade?
U razgovorima smo s određenim financijskim institucijama kako bismo obogatili ponudu financijskih instrumenata u tu svrhu.
Što je s moratorijem na prodaju poljoprivredne zemlje strancima koji istječe u srpnju?
Prije nekoliko mjeseci podnijeli smo zahtjev za odgodu. Proučili smo zahtjeve i nekih drugih zemalja, Slovačke, Mađarske, koje su to uspjele, surađivali s raznim institucijama, analizirali našu kupovnu moć, cijene zemljišta, udio zemljišta koji nije razminiran i mnoštvo drugih aktivnosti. Vjerujem da će zahtjev biti pozitivno riješen.
Što je sa sivim tržištem? Imamo navodno 200.000 janjadi godišnje koja nestane u sivoj zoni, oko 1,5 milijuna prasadi...
Rješavamo taj problem. Treba nam bolji sustav sljedivosti.
Ovih se dana u javnosti govori kako je Hrvatska, odnosno Ministarstvo poljoprivrede i APP pod istragom OLAF-a i EK zbog nepravilnosti i umjetno stvorenih uvjeta za potpore malim i mladim poljoprivrednicima. Je li to točno?
Nije. Nismo pod istragom ni za jednu od tih mjera, bilo bi lijepo kad bi mediji koji to objavljuju prethodno provjerili svoje navode. No svatko ima svoj pogled na istinoljubivost i čestitost u javnoj komunikaciji, svjesna sam toga. Dapače, u prvih mjesec dana predsjedanja odradili smo izvrstan posao u Bruxellesu i dobili pohvale kolega u Vijeću, ali i EK i Europskog parlamenta.
Kako ste zapravo ušli u politiku? Zašto vam je ona draža od posla u struci, financijskih analiza i regionalne ekonomije?
Politički angažman započela sam 2008. ulaskom u Gradski odbor HDZ-a Ploče, učlanivši se dvije godine prije. Prva namjera bila mi je voditi web-stranicu, političke tribine i inicirati projekte sukladno svom obrazovanju u investicijskom savjetovanju i analizi. To sam i radila, a 2009. prihvatila sam biti kandidatkinjom za zamjenicu župana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Nisam puno razmišljala, iskreno, mislila sam da ću moći uskladiti posao koji sam dotad radila s profesionalnim političkim obvezama. No to ne ide tako i svoj politički angažman uskladila sam s profesionalnim napredovanjem pišući projekte za EU fondove u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Konkretno, smatram da se bavim politikom, no nikad nisam izašla iz struke. Analiza učinkovitosti javnih davanja, poboljšanje procedura u korištenju fondova, smanjivanje administrativnih opterećenja - pa to je potpuno u skladu s mojim obrazovanjem i upravo to sad pokušavam raditi.
Kažu da ste najzaduženija ministrica u Vladi.
Deset godina sam dužnosnica. Došla sam iz realnog sektora i moja je imovinska kartica 2009. bila bogatija nego danas. Sve dužnosti koje sam prije naplaćivala, predavanja na fakultetima, konzultantske usluge, odjednom sam prestala raditi ili sam ih povremeno radila potpuno volonterski. Nisam ušla bogata u politiku i kao financijski analitičar ne vidim načina da se obogatim u politici, moje iskustvo govori da se tijekom obavljanja javnih dužnosti može i osiromašiti. Uvijek sam, naime, živjela na relaciji Dubrovnik - Zagreb - Ploče zbog čega imam veće troškove života, ali nisam nikad požalila zbog te odluke. To je moj izbor.
Mislite li da su žene podcijenjene u HDZ-ovoj Vladi?
Nikako, baš suprotno. Mislim da generalno u politici imamo izuzetno sposobne žene koje imaju odgovorne i izazovne zadatke u kontekstu upravljanja i predstavljanja države te da ih obavljaju izvrsno.
Razgovarala: Jolanda Rak Šajn
Večernji list, 8. veljače 2020.
Vijesti iz medija |
Marija Vučković
