Gospodarski rast pokrećemo na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih sredstava. Vlada nastavlja predano provoditi strukturne reforme na svim razinama', poručio je danas predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Bruto domaći proizvod Hrvatske u 2019. godini na godišnjoj razini povećan je za 2,9%, što predstavlja dinamičniji rast nego u 2018. godini (2,7%).
Ostvareni rast je bio gotovo dva puta brži od rasta na razini prosjeka EU-a (1,5%) što je omogućilo daljnje približavanje prosječnoj razini razvijenosti država članica EU-a. S ostvarenim rastom od 2,9% Hrvatska se, prema zadnjim procjenama Europske komisije za druge članice, našla na visokom desetom mjestu među članicama EU-a.
U strukturi BDP-a zabilježen je rast svih kategorija domaće i inozemne potražnje (osobna i državna potrošnja, investicije, robni izvoz i izvoz usluga). Dinamika rasta je u usporedbi s 2018. godinom najviše povećana kod investicija u fiksni kapital, dobrim dijelom zahvaljujući uspješnom korištenju europskih fondova.
Pojedinačno je najveći utjecaj na rast BDP-a imala osobna potrošnja na koju je utjecao nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada (broj osiguranika je povećan 2,4%), daljnji rast neto plaća (nominalni rast od 3,4%) te kreditne aktivnosti poslovnih banaka (ukupni kreditni plasmani stanovništvu su na kraju godine bili 6,9% veći nego na kraju 2018.).
Snažan doprinos rastu daje i izvoz roba i usluga. Robni izvoz je najviše rastao pod utjecajem povećanog izvoza farmaceutskih proizvoda, motornih vozila i dijelova, a bolje izvozne rezultate ostvarila je i brodogradnja, dok je na izvoz usluga najviše utjecala još jedna rekordna turistička sezona.
,,Rezultati Državnog zavoda za statistiku potvrda su da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko 3%, ali na zdravim temeljima. Uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko 3 postotna boda godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance, gospodarski rast pokrećemo na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih sredstava. Vlada RH nastavlja predano provoditi strukturne reforme na svim razinama'', poručio je ovom prigodom predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
Marić: Rast na zdravim osnovama, u skladu s projekcijama
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da su stope rasta BDP-a u skladu s Vladinim projekcijama, da su ostvarene na zdravim temeljima te kako treba nastojati da one budu i veće.
"Možemo biti zadovoljni, 2,9 postotna godišnja stopa rasta ostvarena je na dobrim i zdravim osnovama, a svi skupa moramo raditi kako bismo je, ne samo održali, nego i podignuli na još više razine. To se vidi i iz recentnog izvještaja Europske komisije po zemljama, gdje se između ostaloga ukazuje koje bi mjere trebalo poduzeti i koja strukturna područja unaprijediti, kako bismo ne samo održali, nego i podigli stopu rasta", rekao je Marić.
Konzistentne, vjerodostojne i kredibilne projekcije
Dodao je da je stopa rasta u 2019. od 2,9 posto gotovo identična originalnoj Vladinoj procjeni od 2,8 posto.
"Dobro je da imamo konzistentne, vjerodostojne i kredibilne projekcije", rekao je Marić.
Po podacima DZS-a, u četvrtom tromjesečju prošle godine BDP je realno porastao za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je poraslo 2,9 posto.
Marić kaže da je, što se tiče četvrtog tromjesečja, osobna potrošnja rasla blago iznad Vladinih očekivanja, a investicijska potrošnja blago ispod.
Po podacima DZS-a, potrošnja kućanstava u četvrtom lanjskom tromjesečju porasla je za 4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, a po stopi od 4 posto porasle su i bruto investicije u fiksni kapital.
Poticanje domaćeg izvoza
Izvoz roba i usluga porastao je 5,6 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba porastao 2,1 posto, dok je izvoz usluga skočio za 12,1 posto. Istodobno je uvoz roba i usluga porastao za 0,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 0,8 posto, dok je uvoz usluga pao za 3,1 posto.
Marić kaže kako je "upečatljiv" rast izvoza roba i usluga od 5,6 posto, poglavito rast izvoza usluga od 12 posto, no da "upada u oči" i pad uvoza usluga.
"Općenito, kad se gledaju uvoz i izvoz roba i usluga, trebamo staviti velik naglasak na poticanje domaće komponente s izvoznom orijentacijom i smanjivanje uvozne ovisnosti gospodarstva", kaže Marić.
Za situacije poput koronavirusa predviđena proračunska zaliha
Upitan kako planira zaštititi javne financije ud utjecaj koronavirusa i je li to uopće moguće u godini u kojoj je moguć veliki pad turizma, koji čini između 17 i 20 posto BDP-a, Marić je uz odgovorio da je najvažnije zaštititi zdravlje građana i njihove živote, a da je nemoguće procijeniti kolike će biti i koliko dugo će se osjećati gospodarske posljedice koronavirusa.
Rekao je da je za takve situacije predviđena proračunska zaliha koja je za ovu godinu planirana u iznosu od sto milijuna kuna, a postoje i određene stavke kod drugih resora, uključujući Ministarstvo zdravstva.
Tu je, kaže Marić, i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti koji u slučaju pogoršanja okolnosti daje zakonsko uporište za određene korekcije.
"Najvažnije za reći našim građanima je da smo stabilizirali javne financije i učinili ih održivima i možemo sigurno s te strane biti mirni da ćemo i ovakve vrste okolnosti adekvatno i uspješno otkloniti odnosno anulirati", poručio je Marić.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
