Plenković s glavnim tajnikom NATO-a: Hrvatska je vrijedan partner koji pridonosi globalnoj sigurnosti >
Objavljeno: 04.03.2020.
Plenković s glavnim tajnikom NATO-a: Hrvatska je vrijedan partner koji pridonosi globalnoj sigurnosti
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Banskim dvorima s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
U izjavama za medije, premijer Plenković izvijestio je da je glavni tajnik stigao u Hrvatsku na neformalni sastanak ministara obrane Europske unije koji se održava danas i sutra, a nakon toga se, dodao je, nastavlja sastanak ministara vanjskih poslova koji će biti pretvoren i u formalni sastanak na kojem će se raspravljati o najaktualnijim sigurnosnim izazovima i krizama.
Predsjednik Vlade kazao je da se na sastanku s glavnim tajnikom NATO-a razgovaralo o aktivnostima Hrvatske u okviru Sjevernoatlantskog saveza, podsjetivši da je naša zemlja u jedanaestoj godini članstva u NATO-u.
Naglasio je da je Hrvatska odgovorna saveznica koja daje doprinos brojnim međunarodnim misijama. "Ukupno je oko 440 pripadnika Hrvatske vojske u različitim misijama, bilo da su one NATO-ove, međunarodna savezništva ili EU misije. To znači da u odnosu na broj naših pripadnika Hrvatske vojske imamo značajan doprinos globalnom miru i sigurnosti", istaknuo je Plenković.
Treba sprječavati nezakonite migracije
Posebna tema razgovora bila je i aktualna situacija koja se tiče potencijalne migracijske krize. Premijer je podsjetio da je jučer, zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, a na poziv grčkoga premijera Kyriakosa Mitsotakisa, obišao grčko-tursku kopnenu granicu.
Kazao je da je s glavnim tajnikom prodiskutirao i tu okolnost te su se složili da u cijelosti na razini Europske unije, ali i brojnih članica EU-a i NATO-a postoji čvrst stav da treba sprječavati nezakonite migracije. "I ne instrumentalizirati ljude koji su i ovako već u teškom položaju kao izbjeglice ili migranti na teritoriju Turske te ih dovoditi u situaciju da misle da su granice otvorene te na taj način izazivati dodatne humanitarne poteškoće i krize", ustvrdio je Plenković.
Za Hrvatsku koja ima iskustva s onim velikim valom iz 2015. i 2016. bitno je da se spriječi takva situacija te ćemo u suradnji s drugim članicama i u suradnji s Europskom unijom i NATO-om nastojati da se spriječi novi migracijski val, poručio je premijer.
Dodao je kako je druga tema bila posvećena situaciji u Afganistanu nakon sporazuma koji je potpisan prije nekoliko dana, kao i o pripremama NATO-a za fazno smanjivanje snaga u operaciji Odlučna potpora.
"Sukladno tome ćemo prilagođavati prisutnost hrvatskih snaga u vremenu koje je pred nama u ovoj operaciji", rekao je Plenković.
Bilo je riječi i o budućoj suradnji Europske unije i NATO-a te o konferenciji koja će se održati u lipnju u Hrvatskoj, a na koju će u ime NATO-a doći i zamjenik glavnog tajnika. Najavio je i konferenciju o vojnoj mobilnosti koja će se održati početkom svibnja u Bruxellesu.
Plenković o migracijskoj krizi: Razmatramo sve opcije
Odgovarajući na pitanja novinara vezano uz potencijalnu migracijsku krizu, premijer je odgovorio da se u ovom trenutku razmatraju svi scenariji.
"Bitno je da budemo pripravni za eventualno intenziviranje. Sve će ovisiti o tome hoće li grčka i bugarska granica ostati "nepropusna", jer ako grčka i bugarska granica bude nepropusne, onda "velikih prijetnji nema", smatra Plenković .
Policija je ta koja čuva granicu te će Vlada biti odgovorna i vidjeti na koji način, bude li potrebno, eventualno pripadnici HV-a mogu pomoći u tom procesu, kazao je premijer.
Za sada je sve to, kao što je jučer kazao ministar obrane, "u fazi planova i rezervnih varijanti", rekao je Plenković.
Stoltenberg: Pozdravljamo izdvajanja za obranu na 2 posto
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg istaknuo je da je Hrvatska vrijedan partner saveza i da na različite načine pridonosi operacijama NATO-a.
Pozdravio je napore koje Hrvatska ulaže u povećanje izdvajanja za obranu na 2 posto BDP-a te je pohvalio ulogu pripadnika HV-a u misijama u Poljskoj, Litvi, Afganistanu, Iraku i Kosovu.
Glavni tajnik NATO-a osvrnuo se na krizu u Siriji i njezin utjecaj na NATO i zemlje EU-a. Situaciju u toj zemlji opisao je kao "uvelike složenu, izazovnu i nestalnu" te osudio "neselektivno bombardiranje" snaga sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i Rusije.
"Oni su pogoršali užasne patnje civila te se također povećao broj izbjeglica prema Turskoj u kojoj se sada nalazi gotovo četiri milijuna izbjeglica", rekao je Stoltenberg, potvrdivši da Grčka također osjeća posljedice takvog razvoja događaja.
"Grčka nosi teški teret na svojim leđima", kazao je Stoltenberg i dodao da su migracije zajednički problem te traže i zajednička rješenja.
Smatra da je raspoređivanje brodovlja NATO-a u Egejskom moru i dalje vrlo važno, ali da se međunarodna zajednica mora pozabaviti glavnim uzrokom krize.
"Mora se pronaći političko rješenje za krizu u Siriji kako bi Asadov režim i Rusija obustavili ofenzivu, kako bi se poštovalo međunarodno pravo i dala potpora naporima UN-a u potrazi za miroljubivim rješenjem", ocijenio je Stoltenberg.
Upozorio je na sve "agresivnije" djelovanje Rusije, posebice podsjetivši na pripajanje dijelova teritorija Gruzije i Ukrajine.
"Rusija je posegnula za vojnom silom prema svojim susjedima, kako u Gruziji tako i Ukrajini. To je prvi puta od Drugog svjetskog rata da je jedna zemlja otela dijelove teritorija druge zemlje primjenom sile", rekao je Stoltenberg.
Upitan za komentar tvrdnje da Turska koristi migrante u geopolitičke svrhe, Stoltenberg se ogradio izjavama u kojima je osudio sirijsko-rusku ofenzivu u sirijskoj pokrajini Idlib i pozvao dvije zemlje da je smjesta obustave. Pritom je nanizao optužbe za kršenje međunarodnog prava.
