Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanosti otvorenja i završnoj konferenciji Projekta "Izgradnja Studenskog doma u Požegi".
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar državne imovine Mario Banožić i ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović.
„Drago mi je da mogu proglasiti ovaj Studentski dom doktora Franje Tuđmana, prvog hrvatskoga predsjednika, otvorenim“, kazao je premijer na početku obraćanja.
Istaknuo je da taj projekt, vrijedan 32 milijuna kuna koji je u stopostotnom iznosu financiran europskim sredstvima, predstavlja „jedan od simbola našeg projekta „Slavonija, Baranja i Srijem“, kojim smo 2016. kazali da sada i odmah želimo investirati u Slavoniju“.
„Želimo poslati poruku ravnomjernog regionalnog razvoja“, nastavio je i naveo da je, od ukupno 18,5 milijardi kuna koje su predviđene u sedmogodišnjoj omotnici EU koja dolazi kraju ove godine, ali će se provoditi još tri godine, do sada ugovoreno 12,8 milijardi kuna.
„Jedan od konkretnih projekata je ovaj studentski dom“, kazao je predsjednik Vlade i dodao da veleučilište broji 800 studenata, a budući dom će biti za više od 110 studenata, sagrađen po najmodernijim standardima i sa svim pripadajućim sadržajima. Dom će studentima koji će u njemu boraviti, a osobito onima koji su slabijeg imovinskog stanja, omogućiti kvalitetan život i fokusiranje na njihov studentske obveze, „na znanje, obrazovanje i pripremu za tržište rada, za konkurentnost na hrvatskom, europskom i širem međunarodnom tržištu“.
Premijer Plenković istaknuo je da su u mandatu ove Vlade povećana izdvajanja u resoru znanosti i obrazovanja za više od 35 posto i sada su 18.5 milijardi kuna:
„Nikada nije bilo više ulaganja u znanost i obrazovanje, jer prepoznajemo ključne trendove u Europi i svijetu, lovljenje koraka s 4. industrijskom revolucijom, ulaganja u mlade, u obrazovanje i znanje“, rekao je i nastavio: „Samo ona društva i države koje naprave kvalitetan spoj obrazovnog sustava s konkretnim zanimanjima potrebnim na tržištu rada u privatnom, poslovnom i institucionalnom pogledu omogućuju brzi i kvalitetan napredak“.
„Vlada je za Požeško-slavonsku županiju učinila podosta iskoraka“, rekao je premijer Plenković i naveo da je jedan od najvažnijih fiskalna decentralizacija.
Fiskalnom decentralizacijom prihodi Požeško-slavonske županije povećani za 96,4 posto
„Našim zakonom o financiranju lokalne i područne samouprave prihodi županije, gradova i općina, a imate 5 gradova i 5 općina, su kad usporedimo 2017. i 2019. godinu, povećani za 96,4 posto“, kazao je premijer i dodao:
„Vi svi imate 100 milijuna kuna više prihoda nego ranije i temeljem tih prihoda jako dobro znate koliko ste postali snažniji akter, partner, pa u konačnici i provoditelj vaših političkih prioriteta s kojima izlazite na lokalne izbore“.
„Ta poruka jedna je od onih koje će trajno ostati kada je riječ o politici decentralizacije naše Vlade, ne samo funkcionalne, nego ove fiskalno-projektne decentralizacije“, zaključio je.
Predsjednik Vlade kazao je i da, kad usporedimo listopad 2016. i današnje vrijeme, u Županiji ugovoreno 1,3 milijarde kuna europskih projekata: „To je investicija u dodatni razvoj cijele županije“.
Naglasio je i daje Vlada u koronakrizi stala iza radnika, poslodavaca i privatnog sektora, kao nikada ni jedna vlada ranije: „I vi ste zahvaljujući našim mjerama broju od 1.286 poslodavaca omogućili za 9.316 radnika da se isplate plaće u iznosu od 73 milijuna kuna“, rekao je i dodao da je za svih 5 slavonskih županija od ožujka, travnja i svibnja za 12.500 poslodavaca, za preko 77 tisuća radnika za sada isplaćeno 643 milijuna kuna.
„To je poruka Vlade koja stoji uz svoje građane, radnike, koja stoji uz privatni sektor i u onim okolnostima koje su izvanredne, pokazuje snagu države i ulogu države za svoje građane“, naglasio je premijer Plenković i dodao da će Vlada na tom tragu voditi politiku i u budućnosti.
Mjere o obaveznoj samoizolaciji pri ulasku iz BiH su kratkoročne
Premijer se osvrnuo na priopćenje Stranke demokratske akcije, jedne od vladajućih u BiH, u kojem se kaže da je odluka hrvatskih vlasti da uvede karantenu za državljane BiH ishitrena i kratkovidna, kazavši da se radi o kratkoročnoj mjeri.
"Nije sad da mi ne želimo komunikaciju, trgovinu, otvorene granice. Obrnuto, mi to želimo, nama je to u interesu, ali ako u nekom trenutku osjetite da je intenzitet (zaraze) veći, naravno da morate imati mehanizme da se zaštitimo", rekao je Plenković u Požegi. "U krajnjoj liniji to je jedina metoda dok nema lijeka i dok nema cjepiva", kazao je.
"Ako vidimo da se situacija poboljšava, mjere možemo promijeniti kad god hoćemo", zaključio je predsjednik Vlade.
Stranica
