Ćorić: Vjerujem da će pad BDP-a biti nešto manji u odnosu na ranije projekcije

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade, Ćorić je rekao da su brojke u gospodarstvu dobre, no nisu na razini prošle godine. Tako se bilježi pad zaposlenosti u odnosu na isto razdoblje lani, no i činjenica je, kaže Ćorić, da je u srpnju u odnosu na lipanj došlo do povećanja zaposlenosti.
 
Po najnovijim podacima DZS-a, krajem srpnja u Hrvatskoj je bilo gotovo 1,53 milijuna zaposlenih osoba, što je za 1,1 posto više nego u lipnju, ali i 4,6 posto manje nego krajem lanjskog srpnja, dok je stopa registrirane nezaposlenosti bila 9 posto.
 
"To ukazuje na to da je turistička sezona u Hrvatskoj na višoj razini od očekivane te da je generirana određena razina potrebe za radnom snagom", ustvrdio je Ćorić, dodajući da veseli da smo u proteklim mjesecima zabilježili znatno veći turistički promet no što je bilo planirano.
 
Ćorić tako vjeruje da će pad BDP-a tijekom 2020. biti nešto manji od projekcija od prije nekoliko mjeseci o padu BDP-a za 9,4 posto. Kaže da će tome doprinijeti i neki drugi podaci koji će biti objavljeni u nadolazećem razdoblju, a koji bi trebali pokazati da nisu svi sektori hrvatskog gospodarstva bili jednako pogođeni koronakrizom.
 
Sektori prometa i turizma pogođeni su najviše, neki drugi znatno manje, a neki čak i ne, kaže Ćorić.
 
Hrvatska se uspješno prilagodila novim okolnostima
 
Nakon prvotnog šoka, ministar gospodarstva ocjenjuje da se Hrvatska vrlo uspješno prilagodila novim okolnostima vezanima uz pandemiju koronavirusa, dodavši da se u konačnici morala otvoriti prema svjetskim gospodarskim tokovima.
 
"Otvaranje prema turističkoj sezoni i realizacija što je moguće većeg prometa u turizmu je nešto što je visoko korelirano s BDP-om, zaposlenošću i svim ostalim ključnim varijablama. Upravo stoga balansiranje je bilo nešto što je bilo neizbježno i u konačnici, barem po rezultatima kojima trenutno raspolažemo, jako dobro odrađeno", ustvrdio je Ćorić.
 
Apostrofira da je balans bio potreban, a s obzirom na to da je u proteklim tjednima broj ljudi u Hrvatskoj bio za gotovo četvrtinu viši no prije ljetne sezone, ni povećanje broja zaraženih nije neočekivano, rekao je.
 
Trend rasta plaća
 
Ćorića veseli što je u proteklom razdoblju došlo do povećanja bruto i neto plaća u Hrvatskoj, pa kaže da je rast standarda hrvatskih građana, uz vrlo niske stope rasta, evidentan. "To je put kojim moramo ići u narednom razdoblju", rekao je Ćorić.
 
Naime, nakon nekoliko mjeseci pada, prema današnjim podacima DZS-a, nakon svibnja, u lipnju se nastavio trend rasta plaća na mjesečnoj razini i godišnjoj razini, pa je tako prosječna neto plaća iznosila 6.774 kune, što je u odnosu na svibanj realno više za 1,7 posto, a na lanjski lipanj za 3,1 posto.
 
Nastavak mjera pomoći za pogođene sektore
 
Ćorić napominje da će se nastaviti s mjerama pomoći prema sektorima pogođenima krizom, kao i onima koji će to i dalje biti, ovisno o razvoju situacije.
 
Kaže da je mjera isplate četiri tisuće kuna za plaće dočekana pozitivno od strane realnog sektora te kako je ona polučila rezultat, s obzirom da je smanjenje zaposlenosti u Hrvatskoj, u odnosu na većinu članica zemalja EU-a, minimalno.
 
S obzirom na mogućnosti i pitanje likvidnosti, Ćorić se slaže s konstatacijom da sve ima rok trajanja, no kaže da je uz zdravlje građana, u najvećem fokusu Vlade gospodarstvo, pa tako na listi prioriteta ovakve mjere pomoći gospodarstvu moraju biti jako visoko.
 
Jednom kad se koronakriza okonča, zasigurno će doći do oporavka hrvatskog i svjetskog gospodarstva. U kontekstu ukupnog financijskog paketa, koji se odnosi na pomoć oporavku te sredstva u okviru novog europskog proračuna, Ćorić smatra da Hrvatska ima jako dobru poziciju te se tu mogu tražiti rješenja za ispunjenje predizbornih obećanja.
 
"Protekle četiri godine rezultirale su s više od 100 tisuća više novih radnih mjesta u Hrvatskoj, nema nikakvih razloga, ukoliko ova sredstva, i u konačnici naš gospodarski rast budemo temeljili na održivosti, da do toga i ne dođe", odgovorio je Ćorić na pitanja novinara kako u ovom okolnostima ispuniti obećanja o sto tisuća radnih mjesta i rastu prosječnih plaća.
 

Izvor: Hina / Vlada