Napravit će se maksimum da školska godina započne u što boljim i primjerenijim okolnostima >
Objavljeno: 07.09.2020.
Napravit će se maksimum da školska godina započne u što boljim i primjerenijim okolnostima
Vlada je danas na sjednici raspravila 14 točaka dnevnog reda, među kojima su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama i Odluka o načinu izvođenja nastave u osnovnim i srednjim školama kao i na visokim učilištima te obavljanju rada u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja u uvjetima epidemije COVID-19. Također, dana su i državna jamstva MKM Yachtsu iz Rijeke i ULJANIK Brodogradnji 1856.
Prilagođavanje novonastalim okolnostima
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o aktualnoj situaciji s koronavirusom rekavši kako trenutno imamo 2634 aktivna slučaja, a zdravstveni sustav prilagođava se novoj situaciji.
„Na 192. dan epidemije u Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 11.094 pozitivnih osoba i 2634 trenutno oboljelih. U zadnja 24 sata zabilježeno je 369 novih slučajeva zaraze, 269 pacijenata je na bolničkom liječenju, od kojih je 15 na respiratoru. Jučer je na bolničko liječenje primljeno novih 33 bolesnika“, kazao je Beroš.
Ukupno je testirano 179.838 osoba, a trenutno je 170 aktivnih zaraza među zdravstvenim djelatnicima, dok je u samoizolaciji njih 701.
Beroš je napomenuo da bolnički sustav i dalje funkcionira u okviru mogućnosti na optimalan način te se kontinuirano prilagođava novonastalim okolnostima.
Uslijed popunjenih kapaciteta Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ pacijente kojima je potrebna bolnička skrb prema planu se zaprima u KB-u Dubrava, gdje je od ranije ustrojen primarni respiratorno-intenzivisitički centar.
„Važno je napomenuti da bolnice ulažu dodatne napore da i ostale pacijente, koji nisu oboljeli od Covida-19, adekvatno zbrinjavaju pridržavajući se svih mjera zaštite djelatnika bolnice i samih pacijenata“, kazao je Beroš.
Preporuke zavodima, domovima zdravlja, pedijatrima i liječnicima
Podsjetio je da su objavljene preporuke HZJZ-a vezane uz rad škola te izrađen prijedlog preporuka za rad visokoškolskih ustanova i studentskih domova, koji je dostavljen Ministarstvu znanosti i obrazovanja na usuglašavanje.
Zavodima za javno zdravstvo, domovima zdravlja, pedijatrima i liječnicima obiteljske medicine upućene su nove, objedinjene i revidirane preporuke oko testiranja, retestiranja, mjerama samoizolacije i izolacije kod sumnje na zarazu.
Također je upućen zahtjev za stalnim unapređenjem aktivnosti oko suzbijanja epidemije koje uključuju evaluaciju potreba jačanja kadrovskih kapaciteta, potreba novih mjesta za testiranja i evaluaciju nabave novih uređaja za testiranje.
Od ukupnog broja aktivnih slučajeva 10 posto je hospitalizirano, u odnosu na broj hospitaliziranih 5,6 posto je na respiratoru, što je 0,57 posto od ukupnog broja aktivnih slučajeva, navodi Beroš.
I dalje su na snazi mjere održavanja kontinuiranog razmaka, higijene i dezinfekcije.
„Uoči početka nove školske godine pozivam roditelje, bake, djedove, skrbnike, učitelje i profesore da s djecom redovito razgovaraju o važnosti pridržavanja epidemioloških mjera te im svjedoče i vlastitim primjerom“, poručio je Beroš.
Božinović: Poslovnim subjektima i ugostiteljima 1442 upozorenja
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da je Stožer civilne zaštite u razdoblju od prošle sjednice Vlade donio 12 odluka, od kojih je 11 o uvođenju nužnih epidemioloških mjera na prijedlog županijskih stožera Zadarske, Međimurske, Dubrovačko-neretvanske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske, Šibensko-kninske, Varaždinske, Splitsko-dalmatinske, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije.
"Uvažavajući određene specifičnosti u prijedlozima županijskih stožera te mjere se uglavnom odnose na ograničavanje broja osoba na svadbenim i privatnim svečanostima i proslavama, zabranu posjeta domovima za starije, bolesnicima te drugim ustanovama socijalne skrbi, održavanja sportskih natjecanja bez prisustva gledatelja i obvezno korištenje maske u zatvorenim prostorima", naveo je Božinović.
Kazao je da je donesena i odluka o produženju privremene zabrane prelaska graničnih prijelaza Republike Hrvatske za sve građane država koje nisu članice Europske unije do 15. rujna.
Sutra sastanak Ravnateljstva civilne zaštite s načelnicima županijskih stožera
Potpredsjednik Božinović je također najavio da će se sutra u organizaciji Ravnateljstva civilne zaštite održati koordinativni sastanak s načelnicima županijskih stožera civilne zaštite i pročelnicima područnih ureda radi razmjene informacija o trenutačnoj epidemiološkoj situaciji.
U proteklom razdoblju, izvijestio je Božinović, izvršena su 28.024 obilaska poslovnih subjekata, otvorenih javnih prostora i ugostiteljskih objekata i izdano 1442 upozorenja, što je povećanje u odnosu na prethodno razdoblje.
Rekao je i da su putem županijskih centara u proteklom tjednu prijavljena 303 okupljanja s više od sto sudionika zbog čega je izdano 47 upozorenja.
"S obzirom na povećane potrebe provedbe aktivnosti te uspostave Covid ambulanti, Ravnateljstvo civilne zaštite osiguralo je kontejnere za medicinske ustanove s područja Zagreba, Vinkovaca, Nove Gradiške i Gospića te četiri šatora za potrebe KBC-a Split i Opće bolnica Šibenik", kazao je Božinović.
Kako bi se rasteretile epidemiološke službe od 1. rujna ponovno je u funkciji broj 113 koji građani mogu zvati u slučaju sumnje na koronavirus te dobiti potrebne informacije.
Izmjene Zakona o koncesijama
Vlada je Saboru poslala Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da se predlaže izmjena definicije gospodarskog subjekta, preciziraju se odredbe o sukobu interesa osoba uključenih u davanje koncesija te svima koji mogu utjecati na postupak davanja koncesija.
„Preciznije se određuju ostali razlozi isključenja gospodarskog subjekta, odnosno slučaj u kojem davatelj koncesije može isključiti gospodarski subjekt iz postupka davanja koncesije“, izvijestio je.
Dodatno se jasnije, kazao je, propisuju ostali razlozi isključenja gospodarskog subjekta, detaljnije se određuje način izračuna nove procjene vrijednosti koncesije prilikom izmjene ugovora o koncesiji te se dorađuju odredbe o založnom pravu.
„Izvršene su manje intervencije vezane uz mogućnost podugovaranja koje je propisano liberalnije od odredbi važećeg zakona“, dodao je.
Također je izvijestio da je napravljena dorada u dijelu koji se odnosi na način obračuna koncesijske naknade, što je provedeno u suglasju s Državnim odvjetništvom.
„U osnovicu se obračuna koncesijske naknade uključuju prihodi podkoncesionara i podugovaratelja“, napomenuo je.
Tri modela nastave
Prihvaćena je Odluka o načinu izvođenja nastave u osnovnim i srednjim školama kao i na visokim učilištima te obavljanju rada u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja u uvjetima epidemije COVID-19. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs naglasio je da su predviđena tri modela izvođenja nastave.
Model A je odvijanje nastave u školi, Model B je mješoviti oblik nastave (u školi i na daljinu), a Model C je nastava na daljinu.
„Model B je kombinirana varijanta u kojoj škole sukladno svojim mogućnostima i infrastrukturi mogu organizirati nastavu na način da one škole koje imaju samo jednu smjenu, a takvih je 60 posto, podijele učenike od 1. do 4. razreda ujutro, a od 5. do 8. razreda popodne, s čime se smanjuje broj učenika u samoj školi. Ostale škole, koje ne mogu osigurati propisanu distancu i nošenje maski, mogu izdvojiti učenike da je dio u školi, a dio online", rekao je Fuchs.
Pridržavanje mjera higijene i distance
Cilj nam je, uz pridržavanje mjera higijene i distance, što više smanjiti koncentraciju đaka u školi, dodao je.
„Model C primjenjuje se u slučaju da epidemiološka situacija bude takva da Vlada proglasi lockdown i on predviđa nastavu online“, naveo je ministar dodavši kako je jednako tako i na visokom učilištima.
„Vlada naređuje da su sve visokoškolske ustanove dužne ispoštivati epidemiološke mjere, kao i svi ostali građani, ali su slobodne organizirati rad sukladno akademskoj slobodi“, dodao je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da su upute pravovremeno donesene te vjeruje da će biti napravljen maksimum da školska godina započne u što boljim i primjerenijim okolnostima.
Operativni program nacionalnih manjina sastavni dio Programa Vlade
Potpredsjednik Vlade Boris Milošević predstavio je Odluku o izradi operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2020. – 2024.,koji će postati sastavni dio Programa Vlade.
"Ovim Prijedlogom odluke pristupa se izradi navedenih operativnih programa, kojima će se odrediti mehanizmi osiguranja zaštite prava nacionalnih manjina te podrške djelovanju njihovih tijela, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim posebnim propisima", kazao je Milošević.
Izradu operativnih programa koordinira potpredsjednik Vlade Milošević, a uz tijela državne uprave u izradu su uključeni i svi zastupnici nacionalnih manjina.
Prijevremeni izbori za zamjenika župana Šibensko-kninske županije 18. listopada
Vlada je donijela Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za zamjenika župana Šibensko-kninske županije iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica izvijestio je da je Anja Šimpraga, zamjenica župana Šibensko-kninske županije iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine, podnijela ostavku te joj je 22. srpnja 2020. prestao mandat po sili zakona.
Prijevremeni izbori za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova pripadnika nacionalnih manjina održavaju se u roku od 90 dana od dana prestanka mandata zamjenika.
Za dan provedbe izbora određuje se nedjelja, 18. listopada 2020.
Državna jamstva MKM Yachtsu i ULJANIK Brodogradnji 1856
Vlada je dala državno jamstvo u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu za kreditno zaduženje za izgradnju broda Nov. 101 čiju je gradnju ugovorilo društvo MKM Yachts d.o.o., Rijeka.
Također, dano je i državno jamstvo za kreditno zaduženje društvu ULJANIK Brodogradnja 1856 d.o.o. kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka za pokretanje proizvodnje.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić podsjetio je da je Vlada u lipnju iskazala spremnost za uključivanje u izdavanje državnih jamstava MKM Yachts-u.
Vlada je odobrila Ministarstvu financija izdavanje državnog jamstva za osiguranje financiranja izgradnje putničkog broda čiju je gradnju ugovorilo društvo MKM Yachts, u korist HBOR-a, odnosno drugih banaka u zemlji i inozemstvu, u iznosu od 80,1 milijuna eura, uvećanih za troškove i kamatu. To predstavlja 80 posto ukupnog kreditnog zaduženja društva MKM Yachts od 100,7 milijuna eura. Trup broda Novogradnja 101 kao podugovaratelj gradit će 3. maj brodogradilište Rijeka.
Što se tiče drugog jamstva, ono se također naslanja na zaključak Vlade od 18. lipnja ove godine kojim se iskazuje spremnost uključivanja u proces davanja državnih jamstava i za društvo Uljanik brodogradnje 1856.
Tom se odlukom također predlaže da Ministarstvo financija u ime Vlade izda državno jamstvo Uljanik brodogradnji 1856 kod HBOR-a odnosno drugih banaka za pokretanje proizvodnje, a s ciljem daljnjeg razvoja brodograđevne industrije, do iznosa od 32,5 milijuna kuna uvećanog za troškove i kamatu.
Ministar Ćorić je podsjetio na odluku iz ožujka o davanju suglasnosti na prijenos koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene brodogradilište Uljanik, s društva Uljanik d.d. u stečaju na novog ovlaštenika - Uljanik brodogradnja 1856.
Preuzimanjem koncesije, kazao je Ćorić, ostvario se jedan od preduvjeta za nastavak brodograđevne industrije u Puli.
"Sredstva iz kreditnog zaduženja osiguranog kreditnim jamstvom koristit će se isključivo u svrhu pokretanja proizvodnje i poslovanja društva a što će u konačnici stvoriti pozitivan financijski efekt za brodograđevnu industriju u RH", zaključio je ministar.
Ugovori o nabavi vojne opreme s hrvatskim tvrtkama
Ministar obrane Mario Banožić predstavio je Godišnje izvješće o obrani za 2019. koje pokazuje da je s krajem prošle godine u MORH-u radilo 17.108 osoba (14.962 djelatnih vojnih osoba i 2146 državnih službenika i namještenika), a u djelatnu službu primljeno je 969 vojnih osoba.
Obrambeni proračun lani je iznosio 4,767 milijardi kuna, a u odnosu na proračun iz 2016. godine to je uvećanje za 694 milijuna kuna, naveo je Banožić.
"Povećanje obrambenog proračuna pridonijelo je poboljšanju standarda osoblja, opremanju i modernizaciji te unaprjeđenju razvoja novih sposobnosti Hrvatske vojske", ustvrdio je.
U prošloj godini potpisani su i ugovori o nabavi vojne opreme sa 34 hrvatske tvrtke čime se, naglasio je ministar, pridonijelo hrvatskom gospodarstvu te pokazalo da Hrvatska vojska "nije samo potrošač nego i generator razvoja i promotor hrvatskih proizvoda".
Vezano uz proces nabave višenamjenskog borbenog aviona, ministar Banožić je izrazio uvjerenje da će se nakon otvaranja ponuda i procesa evaluacije i validacije donijeti najbolja odluka o nabavi.
Novi članovi Međuresornog povjerenstva za nabavu borbenog aviona
Vlada je izmijenila Odluku o osnivanju Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona.
"Zbog određenih kadrovskih promjena predlaže se izmjena članova Povjerenstva. Predložili smo da u njemu bude i predsjednik Odbora za obranu Hrvatskoga sabora Franko Vidović, međutim on se zahvalio i njegov je stav da će o nabavi raspravljati kad ona dođe pred Odbor, dakle nije pristao biti u Povjerenstvu", izvijestio je ministar Banožić.
Novoimenovani članovi su glavni državni rizničar Ante Matijević, Petar Mihatov iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova te glavni tajnik Ministarstva obrane Petar Barać i zapovjednik HRZ-a Michael Križanec.
Povjerenstvom supredsjedaju predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj.
Članovi Povjerenstva su i potpredsjednik saborskog Odbora za obranu Anđelko Stričak, ravnatelj SOA-e Daniel Markić, ravnatelj VSOA-e Ivica Kinder, predstojnica Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Maja Čavlović, posebni savjetnik predsjednika Vlade Robert Kopal, glavna tajnica Vlade Ivona Ferenčić, Zvonimir Novak iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, brigadir Davor Tretinjak iz MORH-a te zapovjednik 93. krila HRZ-a, brigadir Željko Ninić.
Na sjednici je prihvaćeno i pokroviteljstvo nad 12. dodjelom nagrada Zlatna bilanca.
