Čvrsto stojim iza Stožera civilne zaštite. Zakon o obnovi Zagreba želimo donijeti što je konsenzualnije moguće >
Objavljeno: 09.09.2020.
Čvrsto stojim iza Stožera civilne zaštite. Zakon o obnovi Zagreba želimo donijeti što je konsenzualnije moguće
U prvoj ovosezonskoj emisiji "A sada Vlada" Hrvatskoga radija gostovao je predsjednik Vlade Andrej Plenković gdje je govorio o aktualnim političkim temama.
Na početku se osvrnuo na situaciju s koronavirusom.
"Iza nas su dva jako dinamična mjeseca. Cilj je bio ići na izbore na početku srpnja jer smo bili jako uspješni u svezi suzbijanja epidemije. Vrlo smo brzo osigurali stabilnost parlamentarne većine i Vlade. Još sam 2016. govorio o poruci stabilnosti", istaknuo je premijer.
Pojasnio je da je Hrvatska tijekom proljeća imala puno manje zaraženih, a veću smrtnost, dok sada ima puno više zaraženih, a manju smrtnost.
"To što sam izjavio "kalkulirani rizik" na CNN-u je logična izjava. Što je alternativa tome? Zatvaranje gospodarstva, karantena i praktički nemogućnost gospodarstvu da diše, ljudima da dišu i da pokušamo živjeti u ovim okolnostima", rekao je.
Dodao je da je ove sezone u Hrvatskoj boravilo 7 milijuna turista te smo došli na 50 posto prošle sezone koja je bila rekordna.
Zadovoljan sam radom Stožera
"Mjere koje Stožer civilne zaštite poduzima imaju za cilj smanjiti broj zaraženih. Apeliram na odgovornost svih sugrađana, što smo odgovorniji, zaraze će biti manje", poručio je.
Ocijenio je i rad Stožera civilne zaštite.
Kazao je da je Stožer institucija Vlade Republike Hrvatske. "Ono je ustrojeno od strane Vlade, temeljem zakona i propisa koje je donio Sabor. Oni su tu da rade na zaštiti zdravlja građana", dodao je Plenković.
Izrazio je zadovoljstvo radom Stožera. "Mislim da su odradili sjajan posao. Nakon one faze "superheroja" od jednog kruga ljudi se krenulo propitivati kredibilnost rada Stožera. Tu će biti vrlo jasan. Ako vam predsjednik Republike kaže da je korona otprilike karijes, zamislite onda što će ovi što su došli na Festival slobode misliti. To je dio iste priče", ustvrdio je premijer.
Rekao je da ima ljudi koji žele minirati kredibilitet stožera. "Kada gledamo globalno, njihov je rad bio jako, jako dobar i sve je rađeno u konzultacijama s Vladom. To još jednom ponavljam i čvrsto stojim iza toga, stojim iza njihovog pravnog utemeljenja, odluka koje su donijeli", istaknuo je Plenković.
Što se tiče brojeva oboljelih od koronavirusa, očekuje da će se brojevi smanjiti, dodajući da je važna i disciplina sugrađana.
Kad cjepivo bude dostupno hrvatski građani će ga imati na raspolaganju
Po pitanju cjepiva i natjecanja velikih sila, postavlja se pitanje hoće li Hrvatska osigurati cjepivo za svoje građane.
"Naravno da da. Mi smo izrazito proeuropska Vlada, razumijemo što je moderni suverenizam, za razliku od ovih što sada pričaju o suverenizmu. Pitanja suverenizma je HDZ i predsjednik Tuđman, mi smo to riješili prije 30 godina. Mi smo pokazali snagu države, bilo u zdravstvenom smislu ili ekonomskom", istaknuo je predsjednik Vlade, dodavši da nisu dopustili da im Covid-19 dovede do velike nezaposlenosti u Hrvatskoj.
U trenutku kada se neko cjepivo znanstveno verificira, Hrvatska će biti u istom položaju sa svim članicama Europske unije.
Rekao je da je Unija rezervirala 300 milijuna doza cjepiva. "Bit ćemo u istom položaju kao Njemačka ili Francuska. Hrvatska Vlada je ozbiljna i donosimo odluke na korist hrvatskim građanima", poručio je Plenković.
Na pitanje hoće li država građanima platiti cjepivo ili će oni morati sami, premijer je kazao da taj proces traje i kada cjepivo bude dostupno hrvatski građani će ga imati na raspolaganju.
"Evo imamo jutros vijest da AstraZeneca isto verificira. Kada sve skupa bude jasno, ići ćemo prema tome da bude što jeftinije i da bude i besplatno, ali to u ovom trenutku nismo još detalje razmatrali. Ono što je važno, kada bude dostupno, naši će ga građani imati na raspolaganju", naglasio je.
Proračun može izdržati, nema potrebe za panikom
Na pitanje koliki je prostor u proračunu odnosno koliko još može izdržati u krizi, Plenković je kazao kako izdržati može i da nema panike te kako u javnom prostoru i medijima valja prestati sa stvaranjem panike.
"Jučer smo imali raspravu na skupu izvoznika. Ne samo moja, nego i poruka ministara i guvernera jest da se ne kreira nešto čega nema. Imali smo najveću ekonomsku krizu u zadnjih sto godina koju smo riješili tako da imamo praktički istu zaposlenost, odnosno nezaposlenost kao prije krize, a turistička sezona je izvučena na najbolji mogući način", rekao je premijer.
Dodao je da će pad BDP-a vjerojatno biti manji od prvih projekcija tijekom proljeća, a očekuje njegov rast u idućoj godini.
Vlada se po njegovim riječima "dobro izborila" i za 22 milijarde eura iz europskih sredstava iz novog sedmogodišnjeg proračuna.
"Sve smo preduvjete napravili. Nastavljamo pomagati ugrožene djelatnosti s 4.000 kuna, mikropoduzetnike sa 2.000 kuna, a tu je i mjera za skraćeno radno vrijeme 2.000 kuna po radniku. To će nas otprilike stajati oko 800 milijuna kuna do kraja godine. Vlada donosi odluku na vrijeme, šalje poruku sigurnosti i predvidljivosti privatnom sektoru. Za proračun smo riješili sve kako treba, išli na domaća i međunarodna financijska tržišta, a kontaktirali smo i međunarodne financijske institucije i osigurali ono što nam nedostaje", rekao je Plenković.
Po njemu, Hrvatska je na sadašnju krizu otpornija nego na onu iz 2008. i 2009. godine.
"Prema tome, bez panike. Radimo vrlo ozbiljno i odgovorno, a na poduzetnicima je da na ovakvom okviru rade najbolje što mogu. Mi ćemo osigurati stabilnost, a na njima je da se bore. Bore se poduzetnici i u drugim zemljama, a mi smo našim nacionalnim mjerama bili brži nego neke druge veće članice EU koje su čekale europska rješenja", naglasio je premijer.
Komentirajući napise prema kojima smo potkapacitirani za povlačenje EU-ova novca, istaknuo je da je lako to problematizirati kada se netko drugi izbori za 22 milijarde eura.
Dodao je da je Hrvatska iz aktualne financijske perspektive 2014. - 2020. ugovorila 101 posto, a isplaćeno je više od 40 posto raspoloživih sredstava, a taj se novac može trošiti još tri godine.
"Nije ista apsorpcijska sposobnost 2013. i 2020. godine, sada su mehanizmi brži, ljudi su uhodaniji, projekti su bolji i stvari idu puno konkretnije", rekao je Plenković.
Kazao je kako osobno vodi grupu ministara koja ima zadaću pripremiti naš program oporavka i otpornosti, temeljen na smjernicama EU-a.
Moglo bi se prihvatiti 30-tak amandmana na Zakon o obnovi nakon potresa
Vezano uz Zakon o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, koji će biti i na današnjem užem kabinetu Vlade, premijer je rekao da bi se moglo prihvatiti 30-tak amandmana na prijedlog zakona.
Podsjetio je da su štete od potresa veće od 11 milijardi eura. "Kada sada gledate koliko je amandmana, pokazalo se da smo u pravu što nismo žurili. Obnova jezgre grada Zagreba je vrlo kompleksna i zahtjevna. Mi smo odlučili da država tu bude akter. Da nađemo financijska sredstva kroz proračun, kroz međunarodna sredstva", dodao je.
Istaknuo je i da je u Ministarstvo "sjelo" 89,9 milijuna eura što je najveći avans ikad plaćen iz europskog Fonda solidarnosti.
"Ukupan iznos bit će po mom sudu veći od 500 milijuna eura", rekao je premijer. Dodao je i da o tom pitanju razgovaraju sa Svjetskom bankom, Razvojnom bankom Vijeća Europe i drugim međunarodnim financijskim institucijama, a i HABOR će imati za to posebne programe.
Poručio je i kako taj zakon žele donijeti što je "konsenzualnije moguće" jer će obnova trajati dugo i uključivat će Grad Zagreb, brojne stručnjake i dr.
"Na užem kabinetu ćemo prihvatiti sve ono za što smatramo da proces buduće obnove može biti učinkovitiji i transparentniji. To su osnovna dva načela koja su u mojoj logici kao predsjednika vlade i ministara glavni kriterij za trijažu tih amandmana neovisno o tome koja ih politička stranka predlaže", naglasio je Plenković.
Istaknuo je da obnova Zagreba i okolice mora biti čvrsta, protupotresna. Poručio je i kako je cijela logika konstrukcijske obnove zgrada da - ako se dogodi neki novi potres, one ostanu "na nogama" i da ljudi budu zdravi.
Premijer je upitan i kada će formulirati tko će biti HDZ-ov kandidat u Zagrebu na lokalnim izborima sljedećega proljeća.
Kazao je da će HDZ imati kandidate za sva četiri velika grada. "U ovome trenutku nemamo ime za Zagreb, imamo nekoliko kandidata koje ćemo testirati i o kojima ćemo raspravljati. HDZ će naravno imati svog kandidata, izbori su u svibnju i imamo dovoljno vremena za to", poručio je.
Tomislav Ćorić je ozbiljan čovjek, ne treba mu nikakav zaštitnik
Što se tiče afera oko Josipe Rimac u kojoj se sada spominje i ministar Tomislav Ćorić, premijer je kazao da je on ozbiljan čovjek, profesor na Ekonomskom fakultetu i drugi put ministar u Vladi.
"Ne treba njemu nikakav zaštitnik, on ima svoje ime i prezime, svoj rad, stručni akademski i politički put. Ja ne vjerujem u nikakvu teoriju zaštitnika, smatram da se nitko nije niti rodio u stranci niti s poznanstvom s nekim šefom stranke", ustvrdio je predsjednik Vlade.
Istaknuo je da je prava borba protiv korupcije kada DORH, USKOK te policija neovisno i samostalno, sukladno zakonu rade svoj posao te iskorjenjuju negativne fenomene u društvu.
"Ovaj slučaj koji ste spomenuli pokazuje da je u Hrvatskoj to upravo tako. Nema nekih nedodirljivih", poručio je.
Premijer se osvrnuo i na slučaj ministra Vilija Beroša i Dijane Zadravec.
"Stvari su takve da institucije koje su za to nadležne, donose odluke. Ja iza toga čvrsto stojim. Zato i postoji, u konačnici, zakonski okvir", kazao je.
Što se tiče konkretnih projekata u bližoj budućnosti, predsjednik Vlade je spomenuo da se mora riješiti pitanje prometne infrastrukture, a tu je najvažnija željeznica.
"Tu su i nove tehnologije, robotika, vodik, obnovljivi izvori energije, sve što nas može učiniti konkurentnijima. Tu je i pitanje reindustrijalizacije. U konačnici najbitniji je i nastavak reforme obrazovanja. To je po meni najbitnija formula za razvoj neke zemlje", zaključio je premijer Plenković.
