Vlada se kontinuirano zalaže za borbu protiv korupcije; svatko kome se utvrdi krivnja za ta će djela i odgovarati >
Objavljeno: 17.09.2020.
Vlada se kontinuirano zalaže za borbu protiv korupcije; svatko kome se utvrdi krivnja za ta će djela i odgovarati
Komentirajući uhićenja i izvide u Janafu, premijer Plenković izrazio je podršku DORH-u, USKOK-u i PNUSKOK-u u svim njihovim aktivnostima te poručio da će svatko kome se utvrdi krivnja za ta djela i odgovarati. Osvrnuo se i na odluke Ustavnog suda o zakonima koji su doneseni nakon proglašenja epidemije te ocijenio dobrim što je tim odlukama cijela ta priča zaključena.
Otvarajući današnju, 10. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.
Govoreći o akciji policije i DORH-a te uhićenjima koja su u tijeku ovoga jutra, premijer Plenković još je jednom vrlo jasno naglasio da je zadaća svih tijela, osobito pravosudnih tijela, DORH-a, USKOK-a, PNUSKOK-a i policije, da nepristrano i samostalno rade svoj posao i da temeljito istraže sve one za koje postoji sumnja da su sudjelovali u određenim koruptivnim aktivnostima.
"Poruka borbe protiv korupcije je stalna i kontinuirana. Naš prošli i ovaj mandat dokazuje da se naša Vlada zalaže za borbu protiv korupcije i to konkretnim aktivnostima. I upravo stoga dajemo podršku i DORH-u i USKOK-u i PNUSKOK-u u svim aktivnostima, koji su, ponavljam, neovisni, samostalni i lišeni bilo kakvoga utjecaja i pritiska na njihov rad", poručio je predsjednik Vlade.
Naglasivši da će svatko za kojeg se u određenom procesu utvrdi da je kriv, odgovarati za to djelo, premijer Plenković kazao je da u ovom trenutku više informacija o navedenim akcijama nema te dalje neće komentirati dok se ozbiljnije ne upozna s njihovim sadržajem.
"No, načelan i principijelan stav je vrlo čvrst i vrlo jasan i iza toga stojimo i tako ćemo voditi našu politiku", istaknuo je.
Jučer je aktualnim prijepodnevom počela redovita sjednica novog saziva Hrvatskoga sabora.
Premijer Plenković kazao je da su članovi Vlade imali prigodu odgovoriti na sva pitanja koja su bila od interesa saborskih zastupnika te da će kroz mandat biti još puno takvih "sučeljavanja".
"Politička arena znači debata, znači sučeljavanje mišljenja, nekada i konfliktno, ali to je smisao političke utakmice i demokracije. Naša pozicija je tu vrlo jasna: branimo i provodimo svoju politiku i to ćemo čvrsto zastupati i na aktualnom prijepodnevu", kazao je predsjednik Vlade i dodao kako od novih zastupnika očekuje da s vremenom malo očvrsnu.
Odlukama Ustavnoga suda potvrđeno da su zakoni doneseni nakon proglašenja epidemije u skladu s Ustavom
Osvrnuo se i na odluku Ustavnoga suda vezanu za zakone koji su doneseni nakon proglašenja epidemije bolesti COVID-a 19, kojom je potvrđeno da su sva četiri zakona u pitanju bila u skladu s Ustavom, kao i odluke Stožera civilne zaštite.
"Sve što smo radili, radili smo temeljem članka 16 Ustava Republike Hrvatske. Pronašli smo i pravu mjeru i legitiman interes da zaštitimo zdravlje hrvatskih građana, jer to je ono što nas je u svemu ovome vodilo. Mislim da smo kombinacijom rada stožera i aktivnostima epidemiološke struke pronašli najbolja rješenja", naglasio je premijer Plenković.
Dodao je da su i sve druge države diljem Europe i svijeta donosile slične ili istovjetne mjere kao i Hrvatska te da je dobro da je na taj način odlukama Ustavnoga suda zaključena cijela ta priča.
Od ostalih aktivnosti izdvojio je posjet državnoga tajnika Svete Stolice Pietra Parolina s kojim je prije dva dana razgovarao u Splitu.
Potvrđeni su vrlo kvalitetni i dobri odnosi Hrvatske i Svete Stolice.
Premijer Plenković istaknuo je da je činjenica da je nadbiskup Ante Jozić zaređen jučer u Solinu te da će postati nuncij u Bjelorusiji prvenstveno veliko priznanje njemu osobno, ali i na ponos Hrvatskoj.
Podrška procesu povratka Hrvata u BiH
Predsjednik Vlade početkom tjedna boravio je u Mostaru, gdje je razgovarao sa zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganom Čovićem o situaciji u BiH, suradnji te položaju Hrvata.
U Mostaru je premijer Plenković sudjelovao i na ustoličenju novog mostarsko-duvanjskog biskupa Petra Palića.
Jučer je u Zagrebu boravio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a s premijerom Plenkovićem razgovarao je o pitanjima koja su važna za suradnju Hrvatske i BiH, a osobito o prometnoj infrastrukturi, mostovima, pitanjima gospodarske suradnje, pitanju Rafinerije Brod kao i trasi autocesta na teritoriju BiH.
Premijer Plenković kazao je da je jedan od konkretnih postignuća s toga sastanka dogovor da trase autocesta na teritoriju RS-a neće ugrožavati kuće Hrvata koji žive na tom području.
"Isto tako, izrazili smo i naše htijenje i želju i podršku u procesu povratka Hrvata u Bosnu i Hercegovinu na područje RS-a, što smatramo da je naša trajna zadaća", dodao je predsjednik Vlade.
Sutra u Gospiću 8. sastanak Vlade sa svim županima
Na kraju uvodnoga obraćanja premijer Plenković najavio je da će se sutra u Gospiću održati sastanak Vlade sa svim županima o tri teme koje su od velikog značaja za njih.
Prva je pitanje porezne reforme, druga je priprema izmjena zakona o izboru dužnosnika na razini lokalne i područne samouprave, a treća predstavljanje okvira pripreme Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, u cilju apsorpcije sredstava iz instrumenta EU iduće generacije i Višegodišnjeg financijskog okvira.
Hrvatska podržava koordinirani pristup mjerama na razini Europske unije
Ministar zdravstva Vili Beroš je govoreći o aktualnom stanju vezanom za koronavirus Hrvatskoj izvijestio da je u tijeku stručna epidemiološka rasprava o mogućem skraćenju izolacije za zaražene na deset dana, dok će samoizolacija i dalje trajati 14 dana.
"Sukladno najnovijim znanstvenim spoznajama, zaraznost se značajno smanjuje nakon sedmog dana bolesti pa se predlaže da se osobe u izolaciji otpuštaju nakon desetog dana, ako u zadnja 24 sata nemaju simptome. Izuzetak su osobe koje imaju teže oblike bolesti, pneumoniju, gdje otpust ovisi o kliničkoj procjeni. U tijeku je stručna epidemiološka rasprava o mogućim procjenama tih smjernica u Hrvatskoj", rekao je Beroš.
Najveće infektološke klinike bilježe pad broja hospitaliziranih
Samoizolacija će zasad ostati 14 dana, iako se i to područje pažljivo prati te će u budućnosti biti predmet rasprava.
Beroš je izvijestio da dvije najveće infektološke klinike u Hrvatskoj, zagrebačka i splitska, unatrag tjedan dana bilježe pad broja hospitaliziranih, dok je na razini Hrvatske postotak hospitaliziranih u odnosu na tjedan ranije dva posto veći.
Od početka epidemije postotak umrlih u odnosu na broj zaraženih u Hrvatskoj je 1,68, dok je u svijetu prosjek 3,6. Također, u proteklih tjedan dana broj aktivnih slučajeva se smanjio za gotovo 18 posto.
U Hrvatskoj je trenutno 2108 aktivnih slučajeva. Danas imamo ukupno 300 hospitaliziranih, što je u odnosu na tjedan dana ranije 20 manje, dok su na respiratoru 24 osobe. Srednja dob zaraženih je 42,1 godina.
U zadnjih tjedan dana zabilježena je zaraza kod 72 zdravstvena djelatnika, a 545 ih je u samoizolaciji.
Na osnovu zahtjeva županijskih stožera Ministarstvo zdravstva donijelo je odluku po kojoj se Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na moru i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Thalassoterapia iz Crikvenice određuju ustanovama za privremeno pružanje zdravstvene skrbi oboljelima od Covida-19.
Provode se i privremene preraspodjele zdravstvenih radnika iz matičnih ustanova u one gdje postoji potreba, kako bi se svim pacijentima osiguralo optimalno pružanje zdravstvene skrbi.
U bolničkom sustavu nastoje se adekvatno zbrinuti i svi ostali
"U bolničkom sustavu ulažu se iznimno veliki napori kako bi se, uz zbrinjavanje bolesnika s koronavirusom, adekvatno zbrinuli i svi ostali, a to su hitni, žurni, prioritetni, onkološki pacijenti, vunerabilne skupine te teški kronični pacijenti", napomenuo je Beroš.
Kratkoročni učinci epidemije na zdravlje stanovništva su pod kontrolom te se poduzimaju koraci za suzbijanje dugoročnih posljedica na najmanju moguću mjeru.
"Posebna briga posvećena je onkološkim pacijentima u aspektima ranog otkrivanja bolesti, dostupnosti liječenja i smanjivanju smrtnosti", rekao je.
Ponovno su pokrenuti preventivni pregledi za otkrivanje raka dojke i debelog crijeva, a terapija se provodi kontinuirano i bez odgode. Prošlog tjedna pokrenut je ponovno i program ranog otkrivanja slabovidnosti.
Nove odluke o epidemiološkim mjerama
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da je Nacionalni stožer civilne zaštite od zadnje sjednice Vlade donio ukupno šest novih odluka o uvođenju epidemioloških mjera koje se primarno odnose na posjete korisnicima ustanova socijalne skrbi.
„Nove odluke donesene su na prijedlog županijskih stožera Zagrebačke, Virovitičko-podravske, Dubrovačko-neretvanske, Krapinsko-zagorske i Šibensko-kninske županije“, rekao je Božinović.
Te odluke primarno se odnose na posjete korisnicima ustanova socijalne skrbi na otvorenom prostoru u trajanju od 30 minuta, uz obvezno nošenje maski za korisnike i posjetitelje.
Dopušteni su posjeti jedne osobe nepokretnim osobama u zatvorenim prostorima u trajanju od 15 minuta, a zabranjeni su posjete i izlasci korisnika ustanova socijalne skrbi, osim ako je izlazak uvjetovan medicinskim razlozima ili zbog pohađanja nastave izvan prostora pružatelja usluge smještaja.
U tjedan dana obavljeno 27.650 nadzora
Također, Stožer je donio odluku o produženju privremene zabrane prelaska preko hrvatskih graničnih prijelaza do 30. rujna, a odnosi se na građane zemalja koje nisu članice EU-a.
S obzirom na pojačane nadzore nad provedbom odluka Stožera, inspektori Ravnateljstva civilne zaštite u suradnji s policijskim službenicima i timovi lokalnih stožera od 11. do 16. rujna obavili su ukupno 27.650 nadzora poslovnih subjekata, trgovina, javnih otvorenih prostora, ugostiteljskih objekata te javnih okupljanja i izdali su 1392 upozorenja.
Najčešće se radilo o neposjedovanju i nekorištenju zaštitne opreme, maski i rukavica te nepridržavanju distance.
U sustavu socijalne skrbi proveden je nadzor 1145 objekata, a nepravilnosti su utvrđene u 277. Zbog nepridržavanja propisanih mjera inspektori su podnijeli pet prekršajnih naloga, i to na tri koncerta i u dva noćna kluba.
Hrvatska podržava ujednačavanje prikupljanja i interpretacije podataka
Također, naveo je Božinović, stručnjaci MUP-a uključeni su u definiranje i usuglašavanje stavova Hrvatske vezano za preporuke Vijeća EU-a o koordiniranom pristupu ograničenjima slobodnog kretanja zbog pandemije koronavirusa, koje je Komisija usvojila početkom rujna.
Njima se potiče da su sve mjere koje poduzimaju države članice radi ograničavanja slobode kretanja zbog pandemije, koordinirane i jasno komunicirane na razini EU-a jer se nacionalni kriteriji za uvođenje mjera trenutačno jako razlikuju između država članica.
"Što se tiče stava Hrvatske prema preporukama, smatramo to pozitivnim iskorakom", rekao je Božinović.
Dodao je da Hrvatska podržava ujednačavanje prikupljanja i interpretacije podataka, smatrajući ključnim zadržavanje regionalnog pristupa određivanja tzv. semafora, odnosno boja rizičnih područja, usklađivanje kriterija testiranja i prikazivanja podataka testiranja, transparentno i pravovremeno dijeljenje informacija među državama članicama, regionalni pristup donošenju odluka o putnim restrikcijama i usklađeni pristup izvješćivanju javnosti.
"Sve su to preporuke s ciljem da se sva ograničenja temeljnog prava na slobodno kretanje unutar EU uspostave samo tamo gdje je to nužno potrebno i to na koordiniran, proporcionalan i nediskriminirajući način, kako bi se uklonili rizici po javno zdravlje", kazao je Božinović.
Izmjene Zakona o akvakulturi
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković obrazložila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi. Izvijestila je da se ovim izmjenama i dopunama preuzima pravna stečevina Europske unije o uzgoju tuna i akvakulture.
„Propisuju se nove odredbe vezane za utvrđivanje najvećeg kapaciteta uzgoja, odnosno ulazne količine, divljih tuna od 2 497 tona te izlaznog kapaciteta koji izlazi iz uzgajališta od 7 880 tona“, kazala je.
S obzirom na povećani broj uzgajivača tuna u Hrvatskoj ovim zakonom propisana je osnova za donošenje pravilnika vezano uz kapacitet uzgoja tuna i ulaznu količinu ulovljenih divljih tuna te način njihova raspolaganja.
Propisuje se nova odredba o označavanju uzgojnih instalacija za uzgoj tuna radi omogućavanja sljedivosti.
„Isto tako, propisuje se nova odredba odnosno formiranje registra plovnih objekata u akvakulturi“, rekla je Vučković.
Osnivanje Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe
Prihvaćen je Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Majda Burić istaknula je da je Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe savjetodavno tijelo Vlade.
„Sastavljeno je od predstavnika Vlade, umirovljenika i starijih osoba koje raspravlja o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba te donosi zaključke i podnosi mišljenja Vladi“, kazala je.
Sporazumom se uređuju sastav, ovlasti, djelokrug i način rada Vijeća na nacionalnoj razini, kao najvišeg oblika socijalnog dijaloga i savjetovanja o svim važnim pitanjima od bitnog interesa za umirovljenike.
„Vijeće je sastavljeno od 12 predstavnika i to četiri predstavnika Vlade, šest predstavnika umirovljenika i starijih osoba koji su potpisnici Sporazuma te po jednog predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje“, izvijestila je državna tajnica Burić.
Kontinuirana potpora Hrvatima u Bosni i Hercegovini
Donesena je Odluka o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kazao je da Hrvatska, u skladu sa svojom ustavnom obvezom, kontinuirano pruža potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
„Na taj način štiti njihova prava kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda u Bosni i Hercegovini čime ujedno potvrđuje odgovornu politiku Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, kao susjednoj, prijateljskoj i suverenoj državi“, izdvojio je Milas.
U skladu s takvom politikom, dodao je, provodi se program financiranja projekata posebnog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u područjima kulture, znanosti, obrazovanja i zdravstva te svim drugim područjima čime se stvaraju uvjeti za ostanak, razvoj, jačanje položaja i bolju kvalitetu života Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U proračunu Republike Hrvatske osigurana su financijska sredstva u iznosu od 21.500.000,00 kuna te je imenovano međuresorno Povjerenstvo za koordinaciju potpore i financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu.
Povjerenstvo je, kazao je Milas, nakon provedenog javnog natječaja i razmatranja pristiglih prijava donijelo Zaključak o raspodjeli sredstava za financiranje 102 projekta iz područja kulture, obrazovanja, znanosti i zdravstva.
„Kriteriji kojima se Povjerenstvo vodilo prilikom donošenja Zaključka bili su davanje potpore većim strateškim i razvojnim projektima koji imaju dugoročni učinak na opstojnost i bolji položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, projekti koji imaju potencijal za direktno ili indirektno otvaranje radnih mjesta i potpora programa koji imaju veze s lokalnom zajednicom“, istaknuo je.
Jačanje sposobnosti za odgovor na sukobe i krize
Prihvaćena je Odluka o sudjelovanju Republike Hrvatske u simulacijskoj vježbi Europske unije EU Integrated Resolve 2020 (EU IR20) koja će se u Bruxellesu i glavnim gradovima država članica EU održati od 21. rujna do 4. prosinca i neće zahtijevati stvarno raspoređivanje sigurnosnih snaga.
"Riječ je o fiktivnom scenariju čiji je cilj jačanje sposobnosti EU i država članica za odgovor na sukobe i krize u okviru procesa zajedničke sigurnosne i obrambene politike, posebno u okružju hibridnih prijetnji, a s ciljem jačanja partnerskih odnosa", rekla je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić.
Suglasnost na izmjenu Statuta Hrvatske izvještajne novinske agencije
Vlada je dala i suglasnost na izmjenu Statuta Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) kojima se nacionalnoj novinskoj agenciji omogućava snimanje iz zraka.
"Kako Hina zapravo gotovo 50 posto svojih prihoda ostvaruje iz komercijalne djelatnosti, ovo će sigurno pomoći njihovom poslovanju", rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek.
Prihvaćeno je pokroviteljstvo Vlade nad 35. salonom mladih.„Radi se o najvećoj i najstarijoj izložbenoj manifestaciji vizualnih umjetnika do 35 godina“, istaknula je ministrica Obuljen-Koržinek.
