Mjere koje smo usvojili počele su djelovati. Pokažimo da smo snažni onda kada je to najpotrebnije

Predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje da možemo izbjeći daljnje pooštravanje mjera ako budemo odgovorni. "O svakome od nas ovisi hoćemo li spasiti stotine života, stotine tisuće radnih mjesta i hoćemo li zadržati gospodarsku aktivnost", kazao je, pozvavši pritom sve građane na maksimalnu odgovornost i solidarnost.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku današnje sjednice Vlade osvrnuo se na trenutnu epidemiološku situaciju, kazavši da broj oboljelih od koronavirusa ubrzava u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta.

Izvijestio je da Hrvatska danas ima rekordnih 2776 zaraženih te da raste i broj preminulih i svaki je dan dvoznamenkasti.

Premijer je rekao da brojne europske zemlje koje su u goroj situaciji od Hrvatske uvode strože restriktivne mjere. Mi smo također, dodao je, uveli strože restrikcije kako bismo ograničili javna okupljanja i smanjili brzinu širenja zaraze u stanovništvu.

"Premda brojevi očekivano i dalje rastu, imamo naznaka da su mjere koje smo usvojili počele djelovati. Bude li tako, za dva do tri tjedna možemo očekivati vrhunac epidemije. Naravno, tu postoji jako puno nepoznanica i teško je sa sigurnošću davati procijene koje bi bile sasvim pouzdane. No, imamo razloga vjerovati u učinkovitost mjera koje su usvojene", poručio je Plenković.  

Sada je najvažnije da se svi pridržavamo mjera

Predsjednik Vlade kazao je da raste i broj hospitaliziranih. "To smo predvidjeli i osigurali dovoljan broj kreveta. Sada je najvažnije da se svi pridržavamo mjera koje su donesene jer u protivnom neće doći do usporavanja i epidemija će se nastaviti širiti. To naravno nitko ne želi, a osobito Vlada", naglasio je.

Poručio je da sada ovisi o svakome od nas hoćemo li se pokazati uspješnima kao u prvom proljetnom valu, izrazivši uvjerenje da možemo izbjeći daljnje pooštravanje mjera ako budemo odgovorni.

"O svakome od nas ovisi hoćemo li spasiti stotine života, stotine tisuće radnih mjesta i hoćemo li zadržati gospodarsku aktivnost", kazao je premijer, pozvavši pritom sve građane na maksimalnu odgovornost i solidarnost.

"Ovo je trenutak kada svi zajedno odlučujemo hoćemo li uspjeti", rekao je Plenković, istaknuvši da se Hrvatska u povijesti znala uspješno nositi s velikim izazovima.

"Pokažimo se još jednom na visini zadatka. Pokažimo da smo kao nacija solidarni, da mislimo jedni na druge, a ne samo na sebe. To svakodnevno pokazuju naši liječnici, medicinske sestre koji rade u izrazito teškim uvjetima i daju sve da bi spasili živote ne bojeći se izlagati vlastiti. Na tome mi smo im zahvalni", naglasio je.

Imam povjerenja u odgovornost hrvatskih ljudi

Premijer smatra da je odgovornost najmanje što možemo učiniti kao društvo, a to znači da smanjimo druženja, osobito privatna i obiteljska, držimo distancu, nosimo maske u zatvorenim prostorima i tamo gdje ne možemo održati distancu te da redovito prozračujemo zatvorene prostore i vodimo računa o higijeni.

"Nisu to velike žrtve, a time štitimo živote i radna mjesta. Imam povjerenja u odgovornost hrvatskih ljudi. Pokažimo da smo snažni onda kada je to najpotrebnije. Uvjeren sam u ime cijele Vlade da Hrvatska to može", poručio je Plenković.

Kazao je i da se zbog epidemioloških preporuka sjednica Vlade ponovno održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na oporavak gospodarstva

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na rebalans Državnog proračunana za 2020. i prijedlog proračuna za 2021. godinu.

Smatra dobrim da ekonomski pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na oporavak gospodarstva nakon početnog ekonomskog udara kao posljedice Covida 19.

"Prema dostupnim informacijama za domaće gospodarstvo i za međunarodno okruženje predviđa se da će u 2020. godini gospodarski pad iznositi osam posto. To je manje od onih procjena o kojima smo govorili tijekom proljeća", naveo je Plenković.

Podsjetio je da je prije izbijanja pandemije koronavirusa fiskalna politika Vade, u funkciji gospodarskog rasta, bila usmjerena na daljnje jačanje fiskalne održivosti koja se ogleda u ostvarenju proračunskih viškova i to nekoliko godina zaredom, i snažnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u.

Rekao je da je Vlada vrlo brzo postala svjesna da će pandemija kornavirusa dovesti do značajnih negativnih socijalno-gospodarskih posljedica i stoga je iskoristila stvoreni fiskalni prostor za potporu u svrhu održavanja zaposlenosti i gospodarske aktivnosti.

"U odnosu na projekcije iz svibnja ove godine uspjeli imati bolju turističku sezonu koja se na kraju pokazala iznad svih očekivanja. Stoga smo imali i bolju situaciju kada je riječ o proračunskim prihodima. Ovo je posljedica naših kvalitetnih i pravodobnih epidemioloških reakcija i kvalitetne pripreme sezone koja je omogućila bolje treće tromjesečje", istaknuo je premijer.

Naveo je i pojačan priljev sredstava iz EU-ovih fondova i to u okviru pomoći koja se odnosi na financiranje posljedica kornavirusa.

"No, nastavak pandmeije od nas zahtjeva daljinu snažnu potporu gospodarstvu, zdravstvu, a osobito najranjivijim skupinama društva", poručio je premijer.

Stoga ovim rebalansom proračuna, naglasio je, saniramo sektor zdravstva, povećamo izdvajanja za mirovine i nezaposlene te prava iz sustava socijalne skrbi.

Nastavljamo i s odlučnom potporom gospodarstvenicima, posebice u sektorima koji su snažno pogođeni pandemijom, kao i poljoprivrednicima, naveo je.

U svrhu osiguranja kontinuiteta i sigurnosti u opskrbi prirodnim plinom dodatna sredstva kroz ovaj rebalans izdvajaju se i za prvu fazu projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku

Slijedom naših obaveza temeljem članstva u Europskoj uniji, rekao je, izdvajamo određena sredstva za doprinos proračunu Europske unije, kao i sufinanciranje projekata na središnjoj, ali i lokalnoj razini.

"Od rashoda koji se financiraju od izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države prvenstveno valja spomenuti povećana izdvajanja EU sredstava za očuvanje radnih mjesta i za skraćivanje radnog vremena  te dodatna sredstva za prvu fazu obnovu zgrada oštećenih potresom koji je pogodio Zagreb i okolicu", kazao je Plenković.  

Prema ESA 2010 metodologiji imat ćemo manjak od 29,5 milijardi kuna ili osam posto BDP-a, naveo je premijer.

Hrvatskoj na raspolaganju u idućih sedam do deset godina 24,2 milijarde eura

Proračun za iduću godinu, rekao je premijer, početak je povratka na putanju javnih financija prije korona krize koju je obilježilo smanjenja udjela javnog duga u BDP-u i proračunski suficit.

Za iduću godinu, podsjetio je, Vlada predviđa oporavak BDP-a po realnoj stopi od pet posto, godinu kasnije 3,4, a 2023. godine 3,1 posto.

"Mi smo u ovu fiskalnu projekciju uključili i korištenje sredstva iz novog instrumenta "EU nove generacije" iz kojeg imamo 6 milijardi eura bespovratnih sredstva i 3,6 milijardi eura zajmova", rekao je premijer.   

Istaknuo je i da je Hrvatskoj na raspolaganju iz europskih sredstva u idućih sedam do deset godina 24,2 milijarde eura.

Osniva se Fond za obnovu

Predsjednik Vlade najavio je da će danas biti potpisani ugovori o osnivanju Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije nakon potresa sa županima i gradonačelnicima.

"Drago mi je da je prijedlog ugovora dobio široku podršku i u Skupštini Grada Zagreba i u dvjema skupštinama ovih županija. Danas Vladi će biti usvojen prvi program mjera, što je posebno važno", rekao je premijer i  zahvalio svim stručnjacima koji su dali doprinos da se program mjera realizira. 

Premijer je kazao da će Vlada danas imenovati i privremenog ravnatelja Fonda. Avans na sredstva kroz Fond solidarnosti već su isplaćena.

Minimalna neto plaća za 2021. godinu 3.400 kuna

Predsjednik Vlade je kazao da će, nakon razgovora i analiza sa socijalnim partnerima, Vlada donijeti uredbu koja se odnosi na konačni iznos visine minimalne plaće za 2021. godinu. Ona će iznositi ukupno u bruto iznosu 4.250 kuna, odnosno u neto iznosu 3.400 kuna, što je za 187 kuna više u bruto iznosu, odnosno 150 kuna više u neto iznosu. To je povećanje za 4,61 posto, pojasnio je premijer.

Rekao je da će minimalna plaća od 1. siječnja iduće godine biti veća za 1.130 kuna bruto odnosno 904 kune neto u odnosu na 2016. godinu.

"Time je kroz četiri godine minimalna plaća porasla za 36,21 posto. Ovakvo povećanje je najveće do sada u vremenu bilo koje vlade kada je riječ o minimalnoj plaći", kazao je Plenković.

Veledrogerijama 1,84 milijarde kuna, rokovi plaćanja unutar 180 dana

Predsjednik Vlade spomenuo je i sastanak s veledrogeijama. Izvijestio je da će, uz već isplaćenih 300 milijuna kuna, Vlada kroz rebalans predvidjeti dodatnih 1,34 milijarde kuna, dodatnih 200 milijuna kuna za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za plaćanje lijekova ljekarnama.

Kada se sve to zajedno zbroji, riječ je o 1,84 milijarde kuna, čime bi se rokovi plaćanja sveli na 180 dana. 

"Smisao ovakve odluke, s obzirom na obaveze koje postoje po brojim bolnicama, je da se svedemo na obaveze koje su ostale samo unutar zadnjih 180 dana", zaključio je premijer Plenković.


 

Pisane vijesti