Dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) odnosi se i na plan razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, koji je vrijedan 5,5 milijardi kuna, istaknuo je u petak ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je prometni dio NPOO-a predstavio u Lučkoj upravi Rijeka.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan je ukupno 47 milijardi kuna, ima pet komponenti, od kojih je komponenta gospodarstvo vrijedna 26,2 milijarde kuna. U sklopu gospodarstva, pokomponenta je i razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, za što je predviđeno 5,5 milijarda kuna, podsjetio je Butković.
Plan, kako je istaknuo, previđa nastavak značajnih ulaganja u modernizaciju prometne infrastrukture s ciljem razvoja održivog prometa i poticanja razvoja pametnih rješenja, a obuhvaćene su reforme željezničkog, cestovnog i zračnog sektora, kao i reforma pomorstva i unutarnjih plovnih putova.
Nastaviti snažni investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu
„Spremni smo napraviti sve ove reforme, dokumentacijski provesti sve ove projekte, a to je prilika da nastavimo ovaj snažni investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu, koji danas iznosi nešto više od 25 milijarda kuna. S programom za otpornost nastavljamo snažan investicijski ciklus koji će do 2030. kada sve zbrojimo, biti preko 30 milijarda kuna, najviše u željeznicu, ali i sve druge projekte“, kazao je Butković.
Najavio je i kako će kroz provedbu reformi do 2026. godine biti donesene izmjene i dopune Zakona o cestama, kojima će se stvoriti uvjeti za interoperabilnost elektroničkih sustava za naplatu cestarine i povećanje cestovne sigurnosti.
Naime, jedan od najznačajnijih očekivanih rezultata provedenih reformi je i uspostava novog sustava elektroničke naplate cestarine.
Beskontaktni sustav naplate na svim dionicama autocesta
Odgovarajući na novinarske upite Butković je kazao da su Hrvatske autoceste sada u dosta ozbiljnoj fazi da se, nakon odobrenja koje uključuje i financiranje, krene u raspisivanje natječaja za novi beskontaktni sustav naplate na svim dionicama autocesta, što uključuje dionice Hrvatskih autocesta ali i Bina Istru i autocestu Zagreb-Macelj.
„Ne može prejudicirati kada će biti natječaj, s obzirom da postoje i žalbeni postupci i drugo, ali procjenjuje da će natječaj za implementaciju novog sustava ići u rujnu ili listopadu. Tek će se vidjeti, ali će vjerojatno biti riječ o elektroničkoj vinjeti“, rekao je Butković.
Objasnio je kako plan predviđa i donošenje novih zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, o plovidbi i lukama unutarnjih voda, kao i o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, čime će se osigurati jednoobraznost u provedbi zakonskih obveza upravljanja javnim lukama.
Predviđeno je da će se do 2026. uspostaviti sklapanje PSO (ugovor o javnim uslugama) ugovora o javnom cestovnom prijevozu, donijeti pisma sektorskih politika za pomorstvo i unutarnje plovne putove te za željeznički sektor, kao i sklopiti prvi višegodišnji ugovor o upravljanju željezničkom infrastrukturom.
Planira se izgradnja ili rekonstrukcija željezničke infrastrukture, modernizacija morskih luka, nabava nova tri putnička broda i tri katamarana, novih skela, tramvaja, autobusa, nove fotonaponske elektrane, a bit će konstruirano novo vozilo pete razine autonomije, pobrojao je ministar.
Od projekata u Primorsko-goranskoj županiji izdvojio je planiranje izgradnje novih komunalnih luka i rekonstrukcije te naveo trajektnu luku Mišnjak, rekonstrukciju i sanaciju obala u lukama Rab, Susak, Martinšćica, izgradnju primarnog lukobrana u Novom Vinodolskom i druge projekte, ukupno vrijedne oko 200 milijuna kuna.
Po njegovim riječima, od ukupno 5,5 milijarda kuna planiranih za prometni sustav, na privatni sektor ide 2,8 milijarde kuna, pri čemu je najvažniji projekt za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture, sufinaciranje kupnje vozila na alternativna goriva.
Na upit o uvođenju dužobalne brodske linije, rekao je kako je planirana u nekim dokumentima, ali da završetkom Pelješkog mosta i cesta ekonomski interes za tu liniju sada nije opravdan te je rano govoriti hoće li se država odlučiti sufinancirati je kao turističku.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
