U odnosu na prošli tjedan u Hrvatskoj bilježimo pad novozaraženih od covida-19 za 36 posto, a zbog smanjenog opterećenja zdravstvenog sustava demobilizira se stacionar Arena, izvijestili su ministri zdravstva Vili Beroš i unutarnjih poslova Davor Božinović.
Ministar zdravstva Vili Beroš je na 58. sjednici Vlade rekao kako je dosad protiv covida-19 cijepljeno 33 posto odraslog stanovništva, odnosno svaka treća odrasla osoba, te da u odnosu na prošli tjedan bilježimo pad novozaraženih za 36 posto.
"Nastavlja se smanjivati broj novozaraženih, a broj hospitaliziranih smanjio se za gotovo 18 posto", istaknuo je Beroš.
Ministarstvo zdravstva dostavilo je zavodima za javno zdravstvo uputu za otvaranje novih termina za cijepljenje radi naručivanja svih zainteresiranih, pa je Beroš pozvao građane da osiguraju svoj termin za cijepljenje putem uobičajenih kanala za prijavu.
Istaknuo je da imamo povećan intenzitet cijepljenja na svih cjepnim mjestima, kao i sve veći broj zaposlenika u tvrtkama esencijalnih industrija i ostalim prioritetnim zanimanjima.
Pohvalio je odličan rad mobilnih timova HZJZ-a te odaziv na cijepljenje zaposlenika u tvrtkama prehrambene i farmaceutske industrije s područja Koprivničko-križevačke županije.
Demobilizacija Arene, oprema vraćena u zdravstvene ustanove
Božinović je izvijestio kako je od posljednje sjednice Vlade Nacionalni stožer civilne zaštite donio sedam odluka, četiri na nacionalnoj razini i tri na prijedlog županijskih stožera.
Izdvojio je produženje mjera za Grad Zagreb do 31. svibnja te ublaženje mjera u Zagrebačkoj županiji koje se odnosi na produljen rad ugostiteljskih objekata, kasina, automat klubova i uplatnih mjesta. Mjere su ublažene i u Istarskoj županiji, a odnose se na rad pučkih otvorenih učilišta i autoškola.
Zbog povoljnije epidemiološke situacije i smanjenog opterećenja zdravstvenog sustava Ravnateljstvo Civilne zaštite je naložilo demobilizaciju stacionara Arena, koji je imao ulogu tercijarnog centra za srednje i lakše oboljele osobe s covidom-19.
Medicinska oprema je vraćena u zdravstvene ustanove, a ostala oprema bit će prebačena u logistički centar Civilne zaštite u Jastrebarskom, rekao je Božinović.
Također je izvijestio da je proveden 17.821 nadzor te je utvrđeno 208 kršenja mjera samoizolacije i jedno kazneno djelo zbog širenja i prenošenja zarazne bolesti.
U saborsku proceduru poslane izmjene zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, kojim se taj zakonski tekst usklađuje i s izmjenama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, a koji je stupio na snagu u travnju ove godine.
Tako se proširuje djelokrug rada Agencije i na poslove vezano za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda za energetske svrhe i podzemno skladištenje plina te trgovinu na veliko naftnim derivatima. Također, djelatnost se proširuje i na sudjelovanje Agencije u postupku izmjena i dopuna prostornih planova te kao predlagatelja za osnivanje razvojnog društva Vladi.
Izmjenama se predlaže proširiti i sastav Upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike u kojem bi, uz državne dužnosnike tijela državne uprave nadležnih za poslove energetike, financija i prostornog uređenja, bila i dva člana iz reda rukovodećih državnih službenika sa odgovarajućim stručnim znanjima iz područja energetike i gospodarstva ili iz reda znanstvene i stručne javnosti iz područja energetike i gospodarstva.
Izmjenama su produženi i rokovi u kojima Agencija treba Vladi podnijeti izvješće o svom radu za prethodnu godinu te izvješće o izvršavanju ugovora vezano za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Ocjenjujući da su dosadašnji rokovi prekratki, Vlada predlaže da se rok za podnošenje izvješća pomakne s 15. veljače na 30. travnja.
Osnovana radna skupina za suradnju s Infobipom oko umjetne inteligencije
Donesena je Odluka o osnivanju Radne skupine sa zadaćom definiranja okvira suradnje s tvrtkom Infobip d.o.o. na području razvoja umjetne inteligencije.
Predsjedavajući radne skupine je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, dok su članovi ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić te posebna savjetnica predsjednika Vlade i koordinatorica radne skupine Ivana Vukov.
"Zadaće radne skupine su definirati okvir suradnje s Infobipom na području umjetne inteligencije radi ubrzanja digitalne transformacije u gospodarstvu, obrazovanju, znanosti, turizmu i javnoj upravi te stvaranja preduvjeta za pozicioniranje Hrvatske kao središta razvoja umjetne inteligencije u EU", naglasio je ministar Ćorić.
Dodao je da se o svemu ta radna skupina treba usuglasiti i s Infobipom te izvijestiti Vladu o postignutim dogovorima i predložiti daljnje mjere, a prema potrebi u rad te skupne može se uključiti i predstavnike drugih nadležnih tijela i institucija, drugih organizacija i tvrtki koje mogu dati doprinos ispunjenju zadaća, kao i vanjski suradnici.
Naznačeno je i da članovi radne skupine, predstavnici drugih tijela i institucija te vanjski suradnici nemaju pravo na naknadu za rad u toj skupini.
Do suradnje s Infobipom došlo je na inicijativu te vodnjanske i jedne od najjačih domaćih IT tvrtki, prepoznatoj i u svijetu, a s obzirom da se umjetna inteligencija ili AI smatra ključnom za digitalnu transformaciju društva i postala je i prioritet EU.
U obrazloženju Vlade za se uz ostalo navodi da će se tom suradnjom promicati široka primjena naprednih tehnologija (AI-umjetna inteligencija/AR-proširena stvarnost/ML-strojno učenje/IoT-Internet stvari) te ubrzati digitalna transformacija društva i gospodarstva.
Umjetna inteligencija bit će u središtu aktivnosti kao i razvoj naprednih digitalnih vještina kroz stvaranje novih studijskih i srednjoškolskih kurikuluma, a očekuje se da potakne i razvoj sljedeće generacije digitalnih tehnologija, digitalizaciju malih i srednjih poduzeća i javne uprave te unaprijedi digitalne kapacitete u obrazovnim sustavima.
Infobip raspolaže modularnom softverskom platformom koja omogućuje stvaranje rješenja na predefiniranim visokotehnološkim i specijaliziranim modulima baziranima na AI, IoT, AR i ML tehnologiji koja se može primjenjivati u stvaranju pametnih gradova, pametne poljoprivrede, javnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu, turizmu, što može pridonijeti razvoju hrvatskih kompanija, startupova/inkubatora, rastu IT sektora u Hrvatskoj, digitalizaciji zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede, turizma i drugih područja, obrazlaže se u odluci.
Manjak proračuna opće države u 2020. iznosio 6,8 posto BDP-a
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, u kojem je konstatirano da su ukupni prihodi bili 131,6 milijardi kuna, rashodi 153,6 milijardi kuna, a manjak proračuna opće države dosegnuo 25,4 milijarde kuna ili 6,8 posto BDP-a.
"S jedne strane, svi znamo dobro koliko su bile i s kakvim su se sve izazovima suočile javne financije, međutim uspjele su izdržati, a izdržat će i dalje sve ove izazove koje su covid-19 i potres stavili ispred nas", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Praktički u jednoj godini gotovo u potpunosti je neutraliziran efekt svega onoga što je Vlada činila u proteklom mandatu na kontinuiranom smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u, dodao je.
"Međutim, isto tako, da to nismo činili, danas bi hrvatski javni dug bio preko 100 posto BDP-a i sigurno bi bio kudikamo suženiji i manji manevarski prostor kako za reakciju u zdravstvenom dijelu, tako i u gospodarskom dijelu", naveo je Marić.
Napomenuo je i da su sve stavke rashoda bile pod popriličnim pritiskom, no i u 2020. godini, koju su obilježili covid i potresi, rashodi za kamate dodatno su smanjeni za 2,2 milijarde kuna. To, istaknuo je Marić, ide u prilog onoga što Vlada radi, a to su odgovorne i održive javne financije.
U izvješću o izvršenju prošlogodišnjeg proračuna navodi se da su ukupni prihodi ostvareni u iznosu od 131,6 milijardi kuna što je 0,4 posto više od godišnjeg plana, ali i otprilike 6 posto manje nego u 2019. godini.
Ukupni rashodi izvršeni su u visini od 153,6 milijarde kuna, što čini 98,5 posto planiranih rashoda za 2020., dok su u odnosu na 2019. rashodi bili veći za 13,7 milijardi kuna ili 9,8 posto. Marić je podsjetio da se najveći dio tih povećanih rashoda odnosi na zdravstvo i mjere za očuvanje radnih mjesta te neke druge izazove poput potresa.
Račun financiranja, odnosno ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja u 2020. ostvareni su u iznosu od 64,7 milijardi kuna, dok su izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova izvršeni u iznosu od 34,9 milijardi kuna.
Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika, odnosno ukupni prihodi izvanproračunskih korisnika u 2020. ostvareni su u iznosu od 40,8 milijardi kuna, a ukupni rashodi su iznosili 41 milijardu kuna, stoga je ukupni manjak izvanproračunskih korisnika 179,1 milijun kuna, navodi se u dokumentu.
Tako je ukupni manjak proračuna opće države koji u 2020. iznosio 25,4 milijarde kuna ili 6,8 posto BDP-a. Usporedbe radi, u 2019. proračun opće države bio je u suficitu od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a, dok je u 2018. suficit iznosio 863 milijuna ili 0,2 posto BDP-a, a u 2017. godini 2,8 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a.
Konsolidirani dug opće države, pak, na kraju 2020. godine dosegnuo je 329,7 milijardi kuna, što čini 88,7 posto BDP-a, čime je prekinut višegodišnji trend smanjivanja tog udjela. Usporedbe radi, koncem 2019. godini konsolidirani javni dug iznosio je 292,9 milijardi kuna ili 72,8 posto BDP-a, u 2018. godini 286,3 milijarde kuna ili 74,3 posto BDP-a, a u 2017. godini 285,1 milijardu kuna ili 77,6 posto BDP-a.
Zbog posljedica pandemije covida-19, lani su zaustavljena i pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti zabilježena tijekom prethodnih pet godina, a gospodarski pad dosegnuo je 8 posto. Tome je doprinijelo i smanjenje izvoza roba i usluga, smanjenje potrošnje kućanstva i smanjenje bruto investicija u fiksni kapital, a negativan utjecaj epidemije COVID-19 bio je posebno naglašen u sektoru turizma, ističe se.
Ukupni bruto inozemni dug dosegnuo je 40,6 milijardi eura krajem 2020., odnosno 82,4 posto BDP-a, navodi se u izvješću o izvršenju proračuna za 2020.
HAC-u i HC-u suglasnost za kredite od 144 milijuna eura i 703 milijuna kuna
Vlada je dala suglasnost i državna jamstva za tri kredita Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta - HAC-u za dva kredita ukupnog iznosa 144 milijuna eura za refinanciranje kredita kod KfW IPEX-Bank i financiranje izgradnje autoceste A7, a HC-u za kredit od 703 milijuna kuna za financiranja projekata i plana poslovanja.
Vlada je tako HAC-u dala odobrenje i državno jamstvo za kredit u iznosu od 62,58 milijuna eura kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Zagrebačke banke i Hrvatske poštanske banke (HPB), pri čemu će Zagrebačka banka i HPB dati kredti do 31,29 milijuna eura po kamatnoj stopi šestomjesečni euribor uvećano za 1,15 postotnih bodova, dok će HBOR osigurati preostalih 236,5 milijuna kuna i to po fisknoj kamatnoj stopi od 1,8 posto godišnje. Ročnost kredita je 12 godina.
Tim će se novcem, kako je objasnio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, refinancirati postojeći kredit njemačke KfW IPEX-Bank koji je ugovoren 2011. godine, a čiji preostali dug po glavnici iznosi 62,57 milijuna eura.
HAC će pritom ostvariti dodatnu likvidnost od oko 35,8 milijun eura u razdoblju od lipnja 2021. do lipnja 2024. koje će se usmjeriti u izgradnju dionice autoceste A11 Lekenik - Sisak, najavio je Butković.
Vlada je HAC-u odobrila da se uz državno jamstvo zaduži kod HBOR-a i HPB-a u iznosu od 81,4 milijuna eura, a za financiranje izgradnje autoceste A7 Rupa - Rijeka - Žuta Lokva. U tome HPB sudjeluje s kreditom do 40,7 milijuna eura, po kamatnoj stopi šestomjesečni euribor uvećano za 1,03 postotna boda, a preostalih 305 milijuna kuna osigurat će HBOR po fiksnoj kamatnoj stopi od 1,8 posto. Ročnost kredita je 13 godina s počekom nakon završenog razdoblja korištenja, koje traje četiri godine.
Tim će se kreditom osigurati novac za projekt izgradnje (prve faze) autoceste A7 Rupa - Rijeka - Žuta Lokva, sektor Križišće - Žuta Lokva, s uključenim HEP priključkom i izmještanjem instalacija, odnosno nastavlja se dio njezine izgradnje prema interregionalnom čvoru Žuta Lokva.
"Nastavkom izgradnje te autoceste na sektoru Križišće - Žuta Lokva preusmjerit će se promet vozila s državnih cesta na autocestu čime se povećava sigurnost svih sudionika prometa zbog rasterećenja i manje prometne opterećenosti lokalnih prometnica", naglasio je Butković.
Inače, na ulazu u grad Rijeku autocesta A7 spaja se s autocestom A6 Bosiljevo - Rijeka, dok bi se na interregionalnom čvoru Žuta Lokva autocesta A7 spojila s autocestom A1 Zagreb - Boslijevo - Split - Dubrovnik, a time bi autocesta A7 bila sastavni dio Jadransko-jonskog autocestovnog koridora kroz Hrvatsku koji se proteže od Rupe preko Rijeke do Žute Lokve te preko Splita sve do Dubrovnika.
Vladinu suglasnost i državno jamstvo dobile su i Hrvatske ceste za kredit u iznosu od 703 milijuna kuna kod Erste&Steiermärkische Bank, HPB-a, OTP banke, Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke. Kamatna stopa za taj kredit je iznos fiksne marže od 1,15 postotnih bodova uvećano za prinos na trezorske zapise ročnosti 182 dana. Krajnje dospijeće kredita je na 12. godišnjicu od dana sklapanja ugovora o kreditu, uz poček od tri godine.
S tih će se 703 milijuna kuna osigurati sredstva za financiranja projekata i plana poslovanja Hrvatskih cesta u ovoj godini, pri čemu se s iznosom od 300 milijuna kuna planiraju podmiriti obveze po revolving kreditu s HPB-om (koji dospijeva početkom lipnja), dok će se preostala 403,3 milijuna kuna podmiriti obveze po projektima koji su sadržani u Planu građenja i održavanja državnih cesta za 2021. godinu.
To su uz ostalo radovi na dionicama Vukmanički Cerovec - Mostanje, Beli Manastir - Farkaševac - Bjelovar, istočna obilaznica Novog Marofa, most Sava - Okučani - Gradiška, most i pristupne ceste preko rijeke Kupe u Pokuplju, nadvožnjak preko željezničke pruge u Križevcima, brza cesta Vrbovec - Križevci - Koprivnica, čvor Donja Zdenčina te most na rijeci Kupi kod Lasinje, kazao je ministar Butković.
Koncesija za Porto Baroš
Koncesiju na pomorskom dobru za buduću luku nautičkog turizma Porto Baroš u Rijeci dobila je tvrtka ACI-Gitone, dok će državna nekretnina u Lukoranu na otoku Ugljanu u prodaju za početnih 79,8 milijuna kuna.
Koncesija za izgradnju i korištenje luke posebne namjene-luke nautičkog turizma Porto Baroš u Rijeci tvrtki ACI-Gitone daje se na 30 godina, na površini od 105 tisuća metara kvadratnih, pri čemu je visina ponuđenog iznosa za stalni dio koncesijske naknade 5 kuna po metru kvadratnom ili oko 530 tisuća kuna godišnje, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
"Stalni dio koncesijske naknade nakon 15-te godine povećavat će se svakih pet godina za 2 kune po metru kvadratnom, što za cijelo vrijeme trajanja koncesije iznosi ukupno 22,2 milijuna kuna. Iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade koju će plaćati koncesionar je 4 posto prihoda", objasnio je Butković.
Za Porto Baroš stigla je jedino ponuda tvrtke ACI-Gitone, koja planira ulaganje od 363,7 milijuna kuna i planira zaposliti 128 radnika.
Prijedlog odluke o koncesiji u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja tune i obavljanja turističko – edukacijske djelatnosti u akvatoriju Iškog kanala
Dana je i koncesija tvrtki Kali tuna na 20 godina u akvatoriju Iškog kanala, između otočića Fulija i Kudica, ukupne površine od 210 tisuća metara četvornih, a za uzgoj tune do 500 tona godišnje i za edukacijsko-turističku djelatnost tj. primanje posjetitelja u blizinu uzgojnih kaveza.
Ponuđeni iznos za stalni dio koncesije je 1,01 kunu po metru kvadratnom, odnosno 212 tisuća kuna godišnje, dok ponuđeni apsolutni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade iznosi 3,1 milijun kuna, odnosno 0,51 posto od ukupnog godišnjeg prihoda na području koje je dano u koncesiju, rekao je Butković.
U tom poslu planirao je ulaganje oko 6,3 milijuna kuna, a i tu je tvrtka Kali tuna bila jedina koja je poslala ponudu temeljem obavijesti Vlade još od 17. prosinca 2020. godine.
Tvrtka Kali tuna je sa Zadarskom županijom 23. prosinca 2008. zaključila ugovor o koncesiji na rok od 10 godina, a koji je naknadno dva puta produžen. No, s obzirom da se zahvat planira na prostoru koji se nalazi na udaljenosti većoj od 300 metara od obalne crte, radi se o zahvatu od državnog značaja te je zato za davanje koncesije nadležna Vlada, stoji u obrazloženju.
Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije produljeno je za još godinu odnosno dvije godine privremeno upravljanje i korištenje lučkih područja postojećih sportskih luka Zenta i Špinut, što je imala privremeno po odluci Vlade iz 2019.
"Budući su koncesije za te luke istekle, a nisu stečeni uvjeti za raspis javnog prikupljanja ponuda i dodjelu koncesija, Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije pravovremeno je dostavila molbu za produljenje roka", objasnio je ministar Butković.
Ta je Lučka uprava dostavila i izvješće iz kojeg se vidi da je uveden red u poslovanje luka, da su zaključeni potrebni ugovori s korisnicima, pregledana je infrastruktura i pripremljen projekt kojim će se zamijeniti svi gatovi u luci Zenta budući da je došlo do pucanja, čime će se osigurati preduvjeti za javno prikupljanje ponuda i dodjelu koncesije.
Prodaja nekretnine u Lukoranu
Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka prodaje nekretnina u k.o. Lukoran na otoku Ugljanu, a početna je cijena za to 79,8 milijuna kuna.
Kupac će uz to morati platiti i naknadu za izdvajanje nekretnina iz šumsko-gospodarskog područja, što može najviše iznositi 1,8 milijuna kuna.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat objasnio je kako se s obzirom na prostorno-planske značajke ta nekretnina ne može darovati jedinici lokalne samouprave pa se zato prodaje putem javnog natječaja.
Nekretnina u Lukoranu ukupne je površine nešto veće od 307 tisuća metara četvornih i nalazi se na atraktivnoj lokaciji na obali.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
