Smjernicama za trogodišnje razdoblje ka smanjenju javnog duga i uravnoteženom proračunu. Od 2.8. prijave za e-osobnu >
Objavljeno: 30.07.2021.
Smjernicama za trogodišnje razdoblje ka smanjenju javnog duga i uravnoteženom proračunu. Od 2.8. prijave za e-osobnu
S današnje 71. sjednice Vlada je Saboru uputila konačne prijedlog Zakona o elektroničkim medijima te Zakona o autorskim i srodnim pravima, usvojila je Provedbenu odluku Vijeća EU o hrvatskom Planu oporavka, zaključkom je potvrdila nacionalne motive eurokovanica te donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za sljedeće trogodišnje razdoblje. Donesene su odluke o jamstvima 3. maju i Uljanik Brodogradnji, te 3 milijuna kuna pomoći pčelarima.
Ministri Tomo Medved i Vili Broš uvodno su izvijestili o aktualnom stanju vezanom za potres i koronavirus.
Potpredsjednik Medved izvijestio je da su na potresom pogođenom uklonjena 243 objekata koji prijete sigurnosti, a 14 ih je u postupku uklanjanja. Glede obnove rekao je da su pokrenuti radovi na 408 objekata te podsjetio da Stožer stanovništvo i dalje podupire osiguravanjem hrane i vode.
"Podijeljeno je više 1130 tona hrane te je provedena asanacija 368 bunara".
Potpredsjednik Medved najavio je i kasnije usvojene važne zaključke za potresom pogođeno sisačko-moslavačko područje, gospodarsku potporu petrinjskom poduzetništvu kao i otpis potraživanja za troškove električne energije za mjesec kolovoz.
Beroš: Rast novozaraženih i dalje poziva na oprez, od danas COVID potvrde i u ljekarnama
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio na da je u Hrvatskoj zabilježeno 188 novih slučajeva zaraze koronavirusrom i istaknuo da rast novozaraženih i dalje poziva na oprez.
Udio novozaraženih u broju testiranih u zadnja 24 sata je 3,21 posto, na bolničkom liječenju su 143 osobe od kojih je 11 na respiratoru, kazao je Beroš.
"O ozbiljnosti bolesti COVID 19 i posljedicama te bolesti govori podatak o broju obrađenih pacijenata s post-COVID sindromima u bolnicama koji je u stalnom porastu i trenutno iznosi preko tri tisuće”, upozorio je ministar zdravstva te još jednom apelirao na cijepljenje.
Naveo je da je u Hrvatskoj utrošeno preko tri milijuna doza cjepiva, cijepljeno 48,2 posto odraslog stanovništva, a 43 posto s obje doze.
Rekao je da je u zdravstvom sektoru s jednom dozom cijepljeno 63,41 posto zdravstvenih radnika, a 57,8 posto s obje doze, a da među liječnicima taj postotak iznosi 81,4 odnosno 76,07 posto.
"Kada bi se i ostatak populacije cijepio poput naših liječnika Hrvatska bi dosegnula kolektivni imunitet i time spriječila daljnje širenje virusa”, ustvrdio je Beroš dodavši kako rast novozaraženih i dalje poziva na oprez.
Podsjetio je također da građani od danas EU COVID potvrde mogu preuzeti u ljekarnama s osobnom ili zdravstvenom iskaznicom.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ustvrdio je da porast broja novozaraženih ne predstavlja iznenađenje s obzirom na veliki broj turista u Hrvatskoj te podsjetio na novouvedene mjere u jadranskim županijama kojim je cilj ograničiti prevelika okupljanja.
Izvijestio je da je tijekom vikenda proveden pojačani inspekcijski nadzor na području Dalmacije u 20 ugostiteljskih objekata, hotela, noćnih klubova te da su sankcije izrečene za 5 ugostiteljskih objekata zbog nepridržavanja mjera.
U Sabor upućen konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima
Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima kojim se, u odnosu na prvo čitanje, propisuje da pružatelj elektroničke publikacije odgovara za sadržaj koji je generirao korisnik, ako korisnika nije upozorio na pravila komentiranja.
U suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i Udrugom novinskih izdavača pri HUP-u preformuliran je, naime, članak zakona kojim je regulirano to pitanje te je pružatelju elektroničke publikacije jasno propisana obveza da odgovara za cjelokupni objavljeni sadržaj.
To uključuje i sadržaj koji je generirao korisnik, ako je pružatelj elektroničke publikacije propustio registrirati korisnika i ako ga nije na jasan i lako uočljiv način upozorio na pravila komentiranja i na kršenje propisanih odredbi.
Predloženim zakonom uređuju se prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga, usluga elektroničkih publikacija i platformi za razmjenu videozapisa, a njime se u nacionalno zakonodavstvo transponiraju odredbe nekoliko direktiva EU.
Zakonom se dodatno definiraju mehanizmi utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga te se uvodi veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano uz njihovu vlasničku strukturu. "Taj ćemo dio financirati i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti", istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Oglasi uz igre na sreću s porukama o ovisnostima o takvim igrama
Novost je da je zbog zaštite prije svega djece i mladih dodana nova obaveza da oglasi vezani uz igre na sreću moraju sadržavati poruku o postojanju rizika razvijanja ovisnosti o igrama na sreću i morat će biti označavani vizualnim simbolom, a iz istog su razloga propisani i kriteriji za oglašavanje energetskih pića.
U pogledu nedopuštene promjene vlasništva propisana su ograničenja čije kršenje dovodi do nedopuštene promjene vlasništva vezano uz zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Propisano se ograničenje primjenjuje i na usluge na zahtjev te na pružatelje medijskih usluga koji emitiraju programe putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa, kao i na povezane osobe koje se određuju sukladno Poreznom zakonu.
Prema odredbama zakona, tako će se smatrati da pružatelj medijske usluge ima dominantnu uloga na tržištu ako je njegov udio 40 posto u udjelu godišnjih prihoda svih pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija na području Hrvatske i u tom slučaju neće moći stjecati udjele u drugim medijima, navela je ministrica. Iz ovoga je izuzet HRT i njegovi prihodi, dodala je.
Brisan je članak koji je zabranjivao vertikalnu integraciju te je uvedena obveza nakladnicima televizije s koncesijom na državnoj razini da javno objave ponudu za prijenos svojih nenaplatnih televizijskih kanala za operatore elektroničkih komunikacija koji pružaju uslugu naplatne televizije krajnjim korisnicima. Ukupnu naknadu izračunava Vijeće za elektroničke medije u suradnji s Hrvatskom agencijom za mrežne djelatnosti.
Jednako tako, nakladnici televizije s koncesijom na državnoj razini temeljem ovoga članka imaju obvezu koja obuhvaća samo programe za koje imaju koncesiju te ne mogu uz njih vezati druge ponude.
Zbog veće zaštite hrvatskog kulturnog identiteta uvedena je obveza nakladnicima televizije da osiguraju najmanje 5 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda, koji su u prethodnoj godini ostvarili obavljanjem djelatnosti, za djela hrvatskih neovisnih proizvođača.
Također, operatoru u slučaju da postane pružatelj medijske usluge emitiranja programa putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa, mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji je ostvario u prethodnoj godini obavljanjem djelatnosti.
Dva posto godišnjeg bruto prihoda ulagati u neovisne proizvođače
Pružateljima medijskih usluga na zahtjev koji su usmjereni prema Republici Hrvatskoj, a čiji je poslovni nastan u EU, uvodi se obveza da uplaćuju financijski doprinos za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva za proizvodnju europskih djela sukladno zakonu kojim je uređena audiovizualna djelatnost.
Tako su obvezani da ulože 2 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda u proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača ili otkupe proizvedena hrvatska audiovizualna djela neovisnih proizvođača.
Propisano je i da se - ako su sredstva za proizvodnju i objavljivanje programa regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija osigurana u proračunima tijela državne uprave i javnim ustanovama kojima je osnivač RH, kao i pravnih osoba u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu države, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - ta sredstva dodjeljuju putem javnog poziva, a na temelju javno objavljenih kriterija.
U saborsku je proceduru Vlada uputila i konačni prijedlog Zakona o autorskom i srodnim pravima te je, u odnosu na prvo čitanje, izmijenjen dio vezan uz uređivanje stjecanja prava iskorištavanja glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu.
"Predlaže se rješenje u kojem se prepoznaje slabiji položaj izvođača u odnosu na diskografe, uz istodobno apsolutno poštivanje ugovornih sloboda. Predloženo rješenje je da se, ako između proizvođača fonograma i umjetnika izviđača nije potpisan ugovor o iskorištavanju izvedbe na internetu, smatra da se prva umjetnika izvođača ostvaruju kolektivno. Osigurano je prijelazno razdoblje za uređenje svih ugovornih odnosa", objasnila je ministrica.
Usvojena odluka Vijeća EU o NPOO i zaključak o nacionalnim motivima eurokovanica
Vlada je danas usvojila Provedbenu odluku Vijeća EU o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti RH u tekstu koji je Vijeće Europske unije jučer usvojilo, kao i prijedlog zaključka o motivima nacionalne strane RH na optjecajnome kovanom novcu eura.
Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je u ponedjeljak na videokonferenciji ministara za gospodarstvo i financije EU odobren hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti, dok je pisana procedura zbog pravnih formalnosti trajala do srijede.
"Time smo dobili konačnu potvrdu da nam je odobreno 47,5 milijardi kuna za instrumente Iduće generacije, za projekte koje smo zajednički pripremali u proteklih godinu dana i koje treba realizirati do 2026. godine", rekao je premijer.
Naime, kako bi odgovorila na izazove krize uzrokovane pandemijom bolesti covid-19 EU je lani uspostavila Mehanizam za oporavak i otpornost kao dio instrumenta EU sljedeće generacije.
Planovi za oporavak i otpornost, koje izrađuju države članice u suradnji s Europskom komisijom, temelj su za korištenje sredstava iz tog mehanizma, a time i glavni strateški dokument za planiranje i provedbu reformi, ulaganja i projektnih inicijativa država članica usmjerenih na gospodarski oporavak, održivi razvoj te zelenu i digitalnu tranziciju.
Vlada RH je Nacionalni plan oporavka i otpornosti usvojila na sjednici krajem travnja, a on je nakon dodatnih konzultacija s Europskom komisijom službeno dostavljen na ocjenu Europskoj komisiji 14. svibnja 2021.
Europska komisija je 8. srpnja 2021. usvojila prijedlog provedbene odluke Vijeća Europske unije o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske, kojeg je Vijeće Europske unije potvrdilo na neformalnoj videokonferenciji ministara gospodarstva i financija EU-a 26. srpnja 2021., a službeno usvojilo putem pisane procedure 28. srpnja 2021. godine.
Hrvatska iz Mehanizma za oporavak i otpornost ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći i 3,6 milijardi povoljnih zajmova. Zasad je odlučeno da se koriste samo bespovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje zajmova. Tih 6,3 milijarde eura iznosi 11,6 posto hrvatskog BDP-a 2019. godine.
Nakon što odluka o odobrenju plana za oporavak postane službena, Hrvatska će potpisati s Europskom komisijom ugovor o financiranju. U roku od dva mjeseca od dana potpisivanja toga ugovora, Hrvatska će dobiti predujam od 13 posto alokacije, što je u hrvatskom slučaju 819 milijuna eura.
Također, Vlada je usvojila prijedlog zaključka o motivima nacionalne strane RH na optjecajnome kovanom novcu eura. Plenković je podsjetio na nedavnu sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura na kojoj je Komisija za novac predstavila rezultate.
"Pripremamo se za uvođenje eura početkom 2023. godine., to je važan korak na tom putu. Odabrana je šahovnica kao motiv svih kovanica, geografska karta Hrvatske kao motiv na dva eura, kuna na jednom euru, na 50, 20 i 10 centi lik Nikole Tesle i na pet, dva i jedan cent glagoljica", istaknuo je premijer.
Odabir motiva posebno je važan jer će se kovani novac eura i centa s motivima koji simboliziraju RH koristiti i izvan njezinih granica. S obzirom na zahtjevnost proizvodnje kovanog novca, pripremne aktivnosti već su započete.
Izrada optjecajnoga kovanog novca eura i centa s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća Europske unije da Republika Hrvatska uvodi euro.
U svojoj odluci o konačnom prijedlogu Komisija za novac rukovodila se i ocjenama motiva građana koji su sudjelovali u odabiru nacionalne stranice eurokovanica u web anketi na stranici euro.hr i u strukturiranom nacionalnom istraživanju na uzorku od 1.000 građana.
Smjernicama rashodna strana proračuna u 2022. limitirana na 164,8 mlrd kn
Vlada je u četvrtak usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće trogodišnje razdoblje, sukladnu Programu konvergencije, kojima je između ostalog definirano da će iduće godine prihodi državnog proračuna iznositi 158,8 milijardi kuna, dok se rashodi limitiraju na 164,8 milijardi kuna.
Vlada je usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2022.-2024. godine, sukladno Programu konvergencije, redovitog dokumenta koji se usvaja u okviru dijaloga s europskim institucijama u okviru europskog semestra. Smjernice, uz projekcije makroekonomskih pokazatelja, definiraju i visinu financijskih planova ministarstava i drugih proračunskih korisnika za trogodišnje razdoblje.
"Siguran sam da nakon iskustva 2020. i 2021., kada su realno gledajući prihodi zbog COVID krize bili manji, a rashodi veći, i kada cijepljenje ide solidnim tempom te je sve više naših sugrađana zaštićeno od COVIDA 19, možemo gledati kako da se vratimo na putanju koja je krasila odgovorno upravljanje javnim financijama od 2016. do 2019., a to je rapidno smanjenje javnog duga i proračunski višak i uravnoteženi proračun, što je dobro i bitno i za ispunjenje kriterija za članstvo u europodručju", rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade.
I u danas usvojenim smjernicama, kao i u travnju usvojenom Programu konvergencije, Vlada ostaje pri projekciji gospodarskog rasta za 2022. godinu od 6,6 posto, 4,1 posto u 2023. godini te 3,4 posto u 2024. godini.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da će najveći doprinos gospodarskom rastu u idućem trogodišnjem razdoblju stići od domaće potražnje, dok će doprinos inozemne potražnje biti negativan, ali će se taj negativni doprinos smanjivati prema kraju projiciranog razdoblja.
Iznio je i projekcije inflacije za to razdoblje, koja bi iduće godine trebala biti 1,7 posto, a u iduće dvije godine bi blago ubrzala, na 2 odnosno na 2,3 posto. Stopa zaposlenosti stabilno bi rasla u tom razdoblju za otprilike 1,6 posto godišnje.
Marić je istaknuo kako su, temeljem makroekonomskih projekcija i postojećih poreznih propisa, za iduću godinu prihodi državnog proračuna projicirani su na razini od 158,8 milijardi kuna. Prednjače, kaže, porezni prihodi, koji su projicirani u visini od 86,8 milijardi kuna, te doprinosi za mirovinsko osiguranje, na razini do 26 milijardi kuna.
Znatan iznos projiciran je i na stavki prihodi od pomoći, 28,3 milijarde kuna, a najvećim dijelom se odnose na prihode vezane uz projekte financirane iz EU proračuna, ali i uz sredstva dodijeljena RH u okviru pomoći u financiranju posljedica koronavirusa, iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture oštećene u potresu te sredstva iz novog instrumenta EU Nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost.
Osvrnuvši se na rashodnu stranu proračuna, Marić je zahvalio ministrima na uloženom trudu i komunikaciji proteklih tjedana, jer su se uspjeli uklopiti limite kako bi bili na tragu fiskalnog okvira sukladno programu konvergencije, a što "nije jednostavno jer su potrebe, obveze, apetiti i ideje uvijek iznad limita".
Ukupni rashodi državnog proračuna za iduću godinu projicirani su u visini od 164,8 milijardi kuna.
Pritom je dio rashoda koji se financira iz općih izvora planiran u visini od 122,3 milijarde kuna i on, ističe Marić, bilježi smanjenje za 3,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, najvećim dijelom u rashodima zdravstvu.
Podsjetio je, naime, da su za ovu godinu predviđena jako visoka izdvajanja iz državnog proračuna za zdravstvo da bi se podmirili stari i novonastali dugovi. Iako su rokovi plaćanja u zdravstvu i dalje izvan zakonskih rokova, to je korak prema reformi zdravstva, rekao je.
U Smjernicama je navedeno i da utvrđeni limiti ne uključuju sredstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona za koju se očekuje sklapanje ugovora s Francuskom te će se prilikom izrade prijedloga proračuna za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu limit ukupnih rashoda povećati za potrebna sredstva.
Proračunski deficit je, sukladno navedenom u programu konvergencije, za iduću godinu planiran u visini od 2,6 posto BDP-a, potom godinu iza 1,9 posto odnosno 1,5 posto u 2024. godini.
Kako je istaknuo Marić, tako će se već iduće godine ostvariti povratak u maastriške kriterije, prema kojima proračunski deficit mora biti ispod 3 posto BDP-a.
Prema njegovim riječima, već ove godine Hrvatska će ponovno početi smanjivati i udjel javnog duga u BDP-u. Krajem godine taj udjel projicira se na 86,6 posto BDP-a, a u idućem trogodišnjem razdoblju smanjivat će se za gotovo tri postotna boda BDP-a.
Kako je istaknuo, u odnosu na maastriške kriterije, odnosno s tim povezan Pakt o stabilnosti i rastu, koji je privremeno zbog pandemije suspendiran, to bi bilo i dvostruko brže smanjivanje udjela javnog duga u BDP- od onog kako je propisano tim paktom za zemlje čiji javni dug premašuje 60 posto BDP-a.
Božinović: Od ponedjeljka prijave za novu generaciju elektroničkih osobnih iskaznica
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je na sjednici Vlade u četvrtak da u ponedjeljak, 2. kolovoza, u Hrvatskoj i drugima članicama Europske unije počinje izdavanje nove 2. generacije elektroničkih osobnih iskaznica, ojačane pouzdanosti i sigurnosti.
U ponedjeljak, naime, na snagu stupaju izmjene i dopune Zakona o osobnoj iskaznici i podzakonskih propisa donesenih radi provedbe europske Uredbe o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih ispava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje.
Uz već postojeći elektronički nosač podataka (čip) u novu osobnu iskaznicu će se ugrađivati i beskontaktni elektronički nosač podataka na koji će se pohranjivati prikaz lica nositelja osobne iskaznice i dva otiska prstiju (biometrija).
"Pohranjivanjem biometrijskih podatka u osobnu iskaznicu kao i osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem drugih zaštitnih elementa koje sadrži osobna iskaznica, ojačat će se pouzdanost i sigurnost ovog temeljnog identifikacijskog dokumenta za hrvatske državljane", istaknuo je Božinović.
S obzirom na nove funkcionalnosti i pojačane sigurnosne elemente osobne iskaznice, njihova cijena u redovnom postupku bi iznosila 100 kuna, a za osobe s navršenih 70 godina ako ne sadrže certifikate, 70 kuna. Za ubrzani i žurni postupak izdavanja, cijena se ne mijenja.
Isprava na području EU-a jednakovrijedna putovnici
Kao odgovor na pitanje što građani dobivaju novom generacijom osobnih iskaznica ministar ističe da ona postaju biometrijska isprava, ima status putne isprave na području EU-a te je jednakovrijedna putovnici.
"To za građane znači jednostavniji i brži prolazak graničnih kontrola pri putovanju u države EU, odnosno neometan prolaz kroz vrata za elektroničku kontrolu putnika i putnih isprava u zračnim lukama", naglasio je.
Tu je i objedinjavanje zdravstvene i osobne iskaznice te građani više neće morati imati zdravstvenu iskaznicu, dodao je te naveo da će matični broj osiguranika (MBO) biti otisnut na osobnoj iskaznici, a ujedno i pohranjen na elektroničkom nosaču podataka.
Radi toga su informatičke službe MUP-a i HZZO-a provele povezivanje svojih IT sustava te primjenom web servisa omogućili povlačenje MBO iz baza HZZO-a.
Izmijenjena je i dobna granica za izdavanje osobnih iskaznica koje se izdaju bez roka važenja (odnosno po novom Zakonu s rokom važenja 40 godina) sa navršenih 65 na navršenih 70 godina starosti, a građani u toj dobnoj skupini i dalje mogu ishoditi osobnu iskaznicu s certifikatima kao i bez njih.
Osobna iskaznica moći će se koristiti i na pokretnim uređajima, kao što su mobiteli i tableti, a ne samo na računalima, korištenjem čitača kartice, kao do sada, a programsko rješenje za pokretne uređaje će biti besplatno, istaknuo je Božinović.
Nakon što građani aktiviraju osobnu iskaznicu i preuzmu besplatnu aplikaciju bit će im omogućena jednostavna prijava na sustav e-Građani i korištenje e-usluga s najvišom razinom sigurnosti, kao i pravovaljano elektroničko potpisivanje (digitalni potpis) putem mobitela ili tableta, objasnio je.
Kako bi olakšali građanima i potaknuli ih na korištenje digitalnih usluga, naveo je ministar, na 11 najfrekventnijih lokacija u policijskim upravama osigurani su e-kiosci za aktivaciju osobnih iskaznica, a nastavit će se i s opremom i svih ostalih Policijskih uprava s e-kioscima pri čemu će prednost imati mjesta s većim brojem izdanih iskaznica.
Aktiviranjem osobne iskaznice na e-kiosku, građani više neće imati potrebu za kupnjom čitača, što je do sada za njih bio dodatni trošak (otprilike 50 kuna), naveo je.
Građani s važećom iskaznicom nemaju obvezu podnositi zahtjev za izradu e-osobne iskaznice
Napomeno je i da svi građani koji u ovom trenutku posjeduju važeće osobne iskaznice nemaju obvezu podnositi zahtjev za izradu e-osobne iskaznice 2. generacije te im postojeće vrijede do roka koji je otisnut.
Tijekom predstojećeg vikenda radi dovršenja postupka izdavanja osobnih iskaznica ranije generacije - u cilju prelaska na novi sustav izrade osobnih iskaznica koji kreće u ponedjeljak - sutra i u dane vikenda se neće primati zahtjevi, već će u petak i u dane vikenda građani moći podići svoje iskaznice ranije generacije u policijskim upravama i policijskim postajama čiji popis je objavljen na web stranicama MUP-a.
"Pravovremeni prijenos i primjena Uredbe o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica uz doprinos jačanju sigurnosti osobnih dokumenata, nakon nedavne uspješne primjene COVID potvrde je još jedan važan iskorak MUP-a na planu digitalizacije i primjene novih tehnologija, a što je jedan od prioriteta koje je MUP postavio na početku drugoga mandata ove Vlade", zaključio je Božinović.
Vlada financijski podržala dovršetak poduzetničkog centra u Petrinji
Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila zaključak kojim se podržava završetak projekta izgradnje i uspostave Poduzetničkog centra "Centar novog života“ - Poslovni dio na lokaciji Sajmište u Petrinji kao i zaključak kojim se stanovnicima na potresom pogođenom području otpišu potraživanja za električnu energiju i za kolovoz.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je rekao da planirana vrijednost izgradnje Centra novog života iznosi 29,8 milijuna kuna i uskoro treba početi zaključivanje ugovora za radove koji do danas nisu ugovoreni, a treba ih izvesti da bi se Centar stavio u funkciju i predao korisnicima.
Vlada je za sufinanciranje projekta zadužila Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike s iznosom od po deset milijuna kuna, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine s pet milijuna kuna.
"Cilj formiranja ove zone je nastavak normalizacije života na potresom pogođenom području i nastavak obavljanja djelatnosti poslovnih subjekata koji su izgubili svoje poslovne prostore", kazao je Ćorić.
Također je kazao kako vjeruje da će se realizacijom ovog projekta učiniti da Petrinjke i Petrinjci u narednom razdoblju, po njegovom dovršetku, u tom poslovnom centru nastaviti svoje aktivnosti i na taj način očuvati obrtništvo na području grada Petrinje.
Poduzetnički centar će sadržavati trgovine, obrtničke djelatnosti, urede, ali i zajedničke prostore te je plan da postane i zona okupljanja, druženja i stvaranja.
Premijer Andrej Plenković je rekao kako se s puno aspekata pomaže Petrinji, a ovo je jedan od onih gdje Vlada staje iza poduzetnika i obrtnika u Petrinji.
Otpis plaćanja električne energije na potresu pogođenom području
Vlada je danas usvojila i zaključak koji se odnosi na otpis potraživanja i naknada za električnu energiju isporučenu krajnjim kupcima na potresom pogođenom području za kolovoz ove godine.
Time se produljuje praksa koja je uvedena i traje mjesecima, kojom se stanovnicima na potresom pogođenim područjima subvencioniraju računi za električnu energiju.
Preduvjeti pod kojima se to radi je da su bili nastanjeni u stambenim objektima koji su obilježeni istaknutom crvenom odnosno žutom naljepnicom, te koji se nalaze u zamjenskom smještaju na navedenom području odnosno krajnjim kupcima na privremenom smještaju u kontejnerima i kontejnerskim naseljima.
Kriterij za subvencioniranje računa je i da su korisnici ili članovi njihovog kućanstva korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu ili imaju priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
HE Kosinj strateški projekt
Vlada je donijela i odluku o proglašenju projekta "Hidroenergetski sustav Kosinj" strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Vrijednost ukupnih troškova projekta iznosi 1,54 milijardi kuna bez PDV-a. Investitor je Hrvatska elektroprivreda.
Projekt obuhvaća izgradnju akumulacijskog jezera Kosinj s branama Kosinj, Sedlo i Bakovac, injekcijske zavjese, hidroelektrane Kosinj s pratećim objektima, rekonstrukciju postojeće hidroelektrane Sklope, izgradnju zamjenskih cesta te spoja na elektroprijenosnu mrežu i spoj na elektrodistributivnu mrežu.
Odobrena koncesija za Uljanik TESU, jamstva 3. maju i Uljanik Brodogradnji 1856
Vlada je odobrila i koncesiju u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja industrijske djelatnosti proizvodnje električnih strojeva i uređaja u brodogradnji, na području koje je utvrđeno kao lučko područje luke posebne namjene - Brodogradilišta Uljanik. Korisnik je društvo Uljanik TESU.
Koncesija se daje na 30 godina računajući od dana sklapanja ugovora. Procijenjena vrijednost koncesije je 862,5 milijuna kuna. Početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade iznosi tri kune po metru kvadratnom zauzetog pomorskog dobra odnosno 95.526 kuna godišnje.
Vlada je odobrila državno jamstvo u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banka, za kreditno zaduženje 3. maja Brodogradilišta d.d., Rijeka, u svrhu osiguranja sredstava za sudjelovanje na javnoj dražbi za kupnju broda Novogradnja 527. Kredit je u iznosu od 7,43 milijuna kuna uvećano za troškove kamata i naknada, radi osiguranja sredstava za sudjelovanje na javnoj dražbi za kupnju broda.
Jamstva u korist HBOR-a odobrena su i za kredit Uljanik Brodogradnji 1856, radi osiguranja sredstava za sudjelovanje na javnoj dražbi za kupnju broda Novogradnja . 526., u iznosu od 12.84 milijuna kuna te za izgradnju broda Novogradnja 535, čiju je gradnju ugovorila s naručiteljem MOEN MARIN AS iz Norveške, u iznosu od 5,12 milijuna eura.
Pčelarima tri milijuna kuna pomoći
Vlada je u četvrtak donijela program potpore pčelarima ukupno vrijedan tri milijuna kuna namijenjenih pokriću gubitaka zbog klimatski lošeg proljeća, zbog čega pčele nisu imale dobru pašu pa su njihove zajednice stradale, a pčelarima je to donijelo povećana financijska izdvajanja i gubitke.
Pčelarima će se sufinancirati realizirana nabava šećera za prihranu pčela u razdoblju od 1. ožujka do 1. rujna ove godine.
Sufinanciranje nabave šećera za prihranu pčela predviđene programom proporcionalno će se raspodijeliti pčelarima u skladu s ukupnim prihvatljivim brojem zajednica, a najviše do 20 kuna po pčelinjoj zajednici.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je istaknula kako se potpore uvode jer je u proljetnim mjesecima Hrvatska bila pogođena vrlo nepovoljnim meteorološkim prilikama za vegetaciju koji su uzrokovali gubitak medonosnog potencijala.
Gubici medonosnog potencijala na razvojnim pašama (voćna, vrbova, industrijsko bilje i drugo) procjenjuju se do 80 posto, a na glavnim pašama (bagrem i kadulja u primorskom dijelu i na otocima) oko 100 posto, kazala je.
Takvi gubici povećali su gubitke pčelinjih zajednica te se procjenjuje da se zimski gubici pčelinjih zajednica na nacionalnoj razini kreću do 40 posto.
Da bi se spriječilo ugibanje i širenje bolesti potrebno je prihranjivanje pčelinjih zajednica tijekom bespašnog perioda koji je iz godine u godinu sve duži i koje izaziva veliko financijsko opterećenje pčelarima, kazala je Vučković napominjući kako neizravno dolazi i do smanjenog oprašivanja biljaka što utječe i na smanjene prinosa brojnih ratarskih kultura, ali i općenito na očuvanje bioraznolikosti.
