Sjednica Vlade: Minimalna plaća za 2022. godinu 3.750 kuna, popis stanovništva produljen do 14. studenoga

Minimalna neto plaća za 2022. godinu iznosit će 3.750 kuna, što je povećanje za 10,3 posto, a čime će ujedno minimalna plaća prvi put biti iznad 50 posto prosječne neto plaće. Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je prije pet godina minimalna plaća iznosila 38 posto prosječne plaće. "U razdoblju od pet godina tako je povećana za 1.254 kune, što je četiri puta više no u prethodne tri Vlade", naglasio je.

Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na 82. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres.

Kazao je da deset mjeseci od potresa na Banovini, stožer usklađuje i koordinira aktivnosti obnove i povratka na normalno stanje.

Medved je naglasio da su intenzivirane aktivnosti povezane s pripremama za zimske uvjete. Posebno je izdvojio mjeru osiguranja privremenog smještaja za osobe koje su se prijavile na poziv stožera te će tijekom zimskog perioda biti smještene u Lječilište Topusko.

Medved je izvijestio i da je do sada uklonjeno 265 obiteljskih kuća, 38 poslovnih, 26 stambeno-poslovnih, 11 višestambenih, 22 javna, 3 sakralna, 17 gospodarskih i 11 pomoćnih objekata.   

Do sada su ukupno uklonjena 393 objekta

"Do sada su ukupno uklonjena 393 objekta, a 15 ih je u postupku uklanjanja", naveo je.

Rekao je da je za uklanjanje objekata do sada isplaćeno 20,472 milijuna kuna.

"Za troškove recikliranja materijala do sada je isplaćeno 11 milijuna kuna, a stvorene su obveze za 16 milijuna kuna", kazao je Medved.

Što se tiče aktivnosti u procesu obnove, ministar je rekao da je s projektantima do sada ugovoreno izrada dokumentacije za obnovu na 4.321 obiteljskoj kući. Izrađeno je 1.220 elaborata za sanaciju.  

Izvođači su do sada uvedeni u rad na 916 kuća, od kojih je u Petrinji obnovljena 191 kuća, Sisku 155, Glini 56, Hrvatskoj Kostajnici 10, u općinama u Sisačko-moslavačkoj županiji 198, općinama u Karlovačkoj županiji 37 te u općinama u Zagrebačkoj županiji 22.

"Ukupno je obnovljeno 669 kuća, gdje su nadzorni inženjeri verificirali da su provedeni radovi u skladu sa zakonom. Dimnjačari su izvršili ateste, a vlasnici su preuzeli svoje obnovljene kuće", rekao je Medved. Dodao je da su u tijeku radovi  na 247 kuća.

Obnova je do sada ugovorena u iznosu od 150 milijuna kuna, a za obnovu kuća isplaćeno je 20,6 milijuna kuna.

Vezano za konstrukcijusku obnovu, kazao je ministar, potpisano je 16 ugovora za izradu projektne dokumentacije za obnovu 192 kuće.

Rekao je i da je pripremljen poziv za iskaz interesa za kupnju zamjenskih nekretnina, a stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o obnovi započinje proces kupnje.

Za sufinanciranje najamnine isplaćeno 24 milijuna kuna

Kad je riječ o izgradnji višestambenih zamjenskih zgrada, provedeno je javno nadmetanje i sklopljen ugovor za izradu projektne dokumentacije za tipske višestambene zgrade kojima je planirana izgradnja stanova na sljedećim lokacijama: u Glini 240, Petrinji 214, Topuskom 70, Gvozdu 50, Dvoru 50,
Hrvatskoj Kostajnici 15, Jasenovcu 7, Novskoj 4 , Slunju 8 i u Vojniću 14.     

"Tu se od jedinca lokalne samouprave očekuje da izrade izmjene urbanističkih planova kako bi bila moguća izgradnja", kazao je Medved. Jedna tako, dodao je, jedinice lokalne samouprave, imaju obvezu izraditi listu prioriteta za stambeno zbrinjavanje.

Što se tiče privremenog smještaja stanovništva, ministar je izvijestio da je u 2.354 mobilne stambene jedinice smješteno 4.886 korisnika.

U 93 dodijeljena državna stana smješteno je 260 osoba.

Najmom stana ili u hostelu Arena osiguran je smještaj za 432 osobe nakon potresa na Banovini.

Medved je naglasio da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za sufinanciranje najamnine otvorilo nastavak poziva do kraja ove godine, a da sada je tu mjeru isplatilo 24 milijuna kuna.

Beroš: Preko 70 posto necijepljenih među novozaraženima i umrlima

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako je broj novozaraženih među testirana dosegnuo 33,77 posto te se bolnički sustav dodatno mobilizira, što uključuje i ponovno aktiviranje tercijarnog centra Arena Zagreb za prihvat covidom-19 zaraženih pacijenata.

Beroš je naveo da u proteklih tjedan dana od ukupnog broja novozaraženih 74,5 nije bilo cijepljeno, a gotovo jednak postotak je i među hospitaliziranima, 75 posto nije cijepljeno ni jednom dozom.

Novozaraženi u dobi do 20 godina, njih 27 posto, te 60 posto u dobi od 20 do 40 danas čine 87 posto od ukupnog broja novozaraženih, kazao je.

"I dalje se nastavlja trend od preko 70 posto necijepljenih među novozaraženima, hospitaliziranima i preminulima. S obzirom na hladnije vrijeme i visokozaraznu delta varijantu ubrzano širenje epidemije je očekivano, na što smo kontinuirano upozoravali. Zdravstveni sustav se sprema na nova,
dodatna opterećenja. Vrhunac četvrtog vala dočekujemo pripravni s utvrđenim planom djelovanja", istaknuo je Beroš.

Zbog toga je Ekspertna skupina Kriznog stožera Ministarstva zdravstva u srijedu zaključila da je u Gradu Zagrebu, zbog značajnog porasta pacijenata i visoke popunjenosti bolničkih kapaciteta, potrebno povećati broj kreveta, uključujući i jedinice intenzivnog liječenja.

Predviđena je mobilizacija potrebne medicinske opreme, KBC Zagreb, Sestre milosrdnice i KB Dubrava će do ponedjeljka dodatno povećati broj kreveta, dok će KB Merkur i Sveti Duh biti u pripravnosti za otvaranje novih stacionarnih covid kapaciteta.

S obzirom na preopterećenost hitne medicinske službe u Zagrebu, bolnice će povećati i izolacijske kapacitete u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima za zbrinjavanje pacijenata koji im gravitiraju, te će se pojačati komunikacija i suradnja između izvanbolničke i bolničke hitne službe. Sve bolnice će
biti dužne prijavljivati podatke o popunjenosti četiri puta dnevno.

Zbog brzog širenja virusa ponovno se priprema aktiviranje tercijarnog centa Arena Zagreb za prihvat covid pozitivnih bolesnika.

Ponovno otvaranje Covid ambulanti

Ministarstvo zdravstva naložilo je županijskim stožerima i domovima zdravlja ponovno otvaranje Covid ambulanti radi rasterećenja pritiska na bolnice. U Zagrebu su one otvorene već ovaj tjedan, rekao je Beroš.

"Trenutno bilježimo značajno povećanje interesa za cijepljenje u odnosu na tjedan ranije. Prva tri dana ovog tjedna prvom dozom cijepljeno je 3790 osoba više nego prošloga tjedna. U Hrvatskoj je do jučer utrošeno 3.86.590 doza cjepiva, a cijepljeno je 56 posto odraslog stanovništva", kazao je
ministar.

Istaknuo je da je cijepljeno više od 88 posto liječnika te pozvao sve, a posebno starije, da slijede njihov primjer jer imamo dostupne četiri vrste cjepiva.

S dodatnom trećom dozom cijepljeno je više od 14.000 osoba, a u četvrtom tjednu covid potvrda među djelatnicima u bolnicama i primarnoj zaštiti zabilježena su 94 pozitivna nalaza.

Pojačani nadzor poštivanja epidemioloških mjera

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da povećani broj novozaraženih ukazuje na trend opuštanja u društvu i nedovoljno pridržavanje epidemioloških mjera, pa će se stoga inzistirati na pojačanim nadzorima njihova poštivanja.

"Održan je sastanak inspektora civilne zaštite s inspektorima Državnog inspektorata i policijom gdje je dogovorena operativna provedba pojačanih mjera nadzora. Policijski službenici će obavljati pojačani nadzor osoba u javnom prometu, ugostiteljskim objektima, posebno nadzor njihova rada poslije
redovnog radnog vremena te nadzor provedbe mjera na javnim okupljanjima", kazao je.

Državni inspektorat će nadzirati rad ugostiteljskih objekata i trgovačkih centara, a Ravnateljstvo civilne zaštite pojačano će nadzirati pravne osobe u ugostiteljskim objektima i trgovačkim centrima, ali i okupljanja poput svadbi i drugih javnih okupljanja.

Na temelju prikupljenih saznanja posebna će se pozornost posvetiti organizacije zajedničkih akcija radi sprječavanja ilegalnih okupljanja, odnosno prema pravnim osobama koje opetovano krše odluke Stožera, najavio je Božinović.

Prijedlogom rebalansa deficit proračuna opće države 4,5 posto BDP-a

Vlada je u poslala u saborsku proceduru rebalans državnog proračuna za ovu godinu, kojim je proračunski deficit opće države podignut s ranije projiciranih 3,8 na 4,5 posto, uz rast prihodne strane za 3, a rashodne za 6 milijardi kuna te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a.

"Radeći završne pripreme za proračun i za rebalans, u ovom trenutku prema izračunima procjenjujemo da bi realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2021. čak bio nešto viši od onoga što smo komunicirali do sada, odnosno trebao bi biti 9 posto, čime smo se odmah, u munjevitom roku vratili s pada BDP-a
prošle godine od 8 posto. To je jako dobro postignuće, time je premašena razina realnoga BDP-a iz 2019. godine", kazao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade.

Dodao je i da to govori o snazi hrvatskog gospodarstva, njegovoj žilavosti, agilnosti i sposobnosti da se brzo vrati u okvire one dinamike koju se priželjkuje.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173,3 milijardi kuna.

Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak u iznosu od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države po metodologiji ESA 2010 biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a.

Temeljem takvog kretanja fiskalnog salda, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-a u 2021. godini biti smanjen za 4,2 postotna boda u odnosu na kraj 2020. te će iznositi 83,1 posto BDP-a. Također, projicira se prosječan godišnja stopa inflacije u 2021. na 2,4 posto, uz stopu nezaposlenosti od
oko 7,5 posto.

Značajna korekcija rasta BDP-a

Po riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, za ovu godinu planira se značajna korekcija procjene rasta s originalno planiranih 5,2 na 9 posto, pri čemu sve komponente BDP-a bilježe više procjene rasta, izuzev investicija i to u segmentu privatnih investicija izvan
građevinskog sektora.

Pritom se, naglasio je Marić, planira povećanje prihoda od poreza i doprinosa za 2,2 milijarde.

To povećanje prihoda više je nego nadomješteno povećanjem rashoda, istaknuo je Marić te dodao da se najveće povećanje rashoda za 7,05 milijardi kuna, odnosi na Ministarstvo obrane, obzirom da će se do kraja godine platiti prva rata nabave višenamjenskog borbenog zrakoplova.

"Taj izdatak od 2,4 milijardi kuna u ovoj godini ne ulazi u rezultat (konačni fiskalni saldo) sukladno europskoj metodologiji, već on ulazi u onoj godini kada dolazi do isporuke aviona. Dakle, sve kategorije rashoda utječu na rezultat izuzev najveće stavke, nabave zrakoplova, koja ima efekte prije svega
2023. i 2024. godine. No, taj iznos uključen je u javni dug 2021.", pojasnio je Marić.

Znatan skok rashoda bilježit će i Ministarstvo zdravstva, za 1,6 milijardi kuna, čime će se ukupni transferi iz proračuna i HZZO-a, povećati na 9 milijardi kuna. 

Veći rashodi bit će do kraja godine i Ministarstvo financija, najvećim dijelom zbog kamata i doprinosa EU proračunu, potom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike zbog druge indeksacije mirovina, Ministarstvu poljoprivrede zbog najavljenih potpora za stočare i dr.

Svi ostali resori su manje-više ne istim razinama rashoda, kazao je Marić, dok najveće smanjenje rashoda bilježi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, 237 milijuna kuna manje u odnosu na raniji plan, jer se neće uspjeti do kraja godine realizirati plan obnove.

Osvrnuvši se na projicirani deficit opće države od 4,5 posto BDP-a, odnosno 18,9 milijardi kuna u apsolutnom iznosu, Marić je istaknuo da nema puno zemalja koje, unatoč visokim razinama deficita, bilježe njegovo smanjenje u odnosu na 2020. Hrvatski proračunski deficit, naime, lani je iznosio 27,9
milijardi kuna ili 7,4 posto BDP-a.

Prijedlog rebalansa će odmah biti upućen u Sabor i već u srijedu bi trebao biti raspravljen u Saboru, kazao je ministar Marić.

Proračun u 2022. sa 164,5 milijardi kuna prihoda i deficitom od 2,6 posto BDP-a

Ministar Marić predstavio je i prijedlog proračuna za 2022., kojim se predviđaju prihodi od 164,5 milijardi kuna i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Nakon rasta BDP-a za projiciranih devet posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 4,4 posto u 2022., zatim od 3,7 posto u 2023. te za 3,1 posto u 2024. godini.

Po sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 3,2 posto, državne potrošnje za 2,1 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 12,1 posto te rast izvoza roba i usluga za 10,7 posto. Istodobno, po istoj stopi očekuje i rast uvoza roba i usluga.

Prihodi i rashodi

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, što je 7,1 posto više u odnosu na novi plan za 2021., odnosno rebalansirani proračun za ovu godinu.

Pritom bi prihodi od poreza iduće godine trebali dosegnuti 87,9 milijardi kuna ili 6,9 posto više nego u ovoj godini, a od doprinosa 26,04 milijarde kuna ili 5 posto više. Na stavci "pomoći" očekuje se rast za 34 posto, na 32,4 milijardi kuna.

Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u 2022. godini u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na novi plan 2021. godine u iznosu od 500 milijuna kuna.

Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće godine dosegnut će 12 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,4 odnosno 1,9 posto.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,08 milijardi kuna, i to za rashode vezane uz potres. Slijede rashodi za sustav socijalne skrbi s povećanjem od 836 milijuna kuna, što, kako je
objasnio ministar Marić, uključuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

Ukupno zaduženje 40,2 milijarde kuna

Planirani rashodi za mirovine i mirovinski sustav rastu za 744 milijuna kuna, na 44,4 milijarde kuna. Ministar Marić rekao je da za iduću godinu nije planiran covid dodatak umirovljenicima te iznio da su ukupni dosadašnji proračunski troškovi za borbu protiv pandemije veći od 40 milijardi kuna.

Za doprinos proračunu EU-a planira se 4,6 milijardi kuna, potom 514 milijuna kuna za sanaciju dugova bolnica, sufinanciranje EU projekata 2,7 milijardi kuna itd. Za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave predviđeno je 100 milijuna kuna.

Za iduću godinu plan ukupnih zaduženja je 40,2 milijarde kuna. Pritom  u veljači na naplatu stiže domaća obveznica od 3 milijarde kuna i 500 milijuna eura, u svibnju 1,25 milijardi eura na međunarodnom tržištu i oko milijardu eura u srpnju na domaćem tržištu.

Jamstvena zaliha je 300, a proračunska zaliha 100 milijuna kuna. 

Javni dug u 2021. na 80,7 posto BDP-a, na godinu 

Osvrnuvši se na kretanje krivulje javnog duga kao udjela u BDP-u, Marić je istaknuo da je u prošlom mandatu Vlade taj udjel smanjen za 12 postotnih bodova BDP-a te da bi, da nije bilo pandemije, najkasnije 2023. godine bio ispod 60 posto BDP-a, što traže odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

Za 2022. godinu Vlada projicira udjel javnog duga u BDP-u od 80,7 posto, što bi bilo 2,4 postotna boda manje od ovogodišnjih projiciranih 83,1 posto. U 2023. se planira daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na 78 posto, a 2024. godine na 75,3 posto BDP-a.

"Ta putanja je nešto s čime idemo pred domaću i inozemnu investicijsku javnost", rekao je Marić.

Saborska rasprava o prijedlogu proračuna za 2022. godinu planirana je za početak prosinca

Odvjetnici iz EU ubuduće će moći pružati svoje usluge u Hrvatskoj

Podružnice odvjetničkih društava iz država članica EU u Hrvatskoj ubuduće će moći pružati pravne usluga koje uključuju i usluge savjetovanja o hrvatskom pravu, predlaže Vlada izmjenama i dopunama Zakona o državnome odvjetništvu.

Izmjenama i dopunama, koje je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru, važeći zakon usklađuje s europskom pravnom stečevinom, odnosno u hrvatski pravni sustav prenosi se sedam direktiva Europskog parlamenta i Vijeća.

"Izmjenama i dopunama olakšava se učinkovito ostvarivanje slobode pružanja odvjetničkih usluga odvjetnicima iz zemalja EU u Hrvatskoj kao i našim odvjetnicima", istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Uređuje se i način provjere znanja o hrvatskom pravu za odvjetnike iz članica EU, a propisuje se i uporaba kvalificiranog elektronskog potpisa.

"Uvodi se i mogućnost zasnivanja radnog odnosa odvjetnika s drugim odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost, kao s poslodavcem te zajedničkim odvjetničkim uredom", rekao je ministar.

Ukida se ograničenje mogućnosti osnivanja samo jednog odvjetničkog ureda, kao i nemogućnost da odvjetničko društvo budu osnivač drugog odvjetničkog društva.


"Ukida se i osnova prestanka obavljanja odvjetništva za odvjetnike koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavljaju odvjetničku službu, te osnova prema kojoj hrvatskim odvjetnicima s poslovnim nastanom u drugoj državi članici EU prestaje pravo na obavljanje odvjetničke službe u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda", naveo je Malenica.

Vlada je donijela i odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, te imenovala pregovarački odbor Vlade u kojem su ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao predsjednik te kao članovi potpredsjednik Vlade i
ministar financija, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, ministar pravosuđa i uprave te ministar obrane, kao i njihove zamjene.

Minimalna plaća prvi put iznad 50 posto prosječne neto plaće

Vlada je usvojila Uredbu o visini minimalne plaće za 2022. godinu. Minimalna neto plaća za 2022. godinu iznosit će 3.750 kuna, što je povećanje za 10,3 posto, a čime će ujedno minimalna plaća prvi put biti iznad 50 posto prosječne neto plaće.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u uvodnom dijelu sjednice Vlade rekao da su oko povećanja minimalne plaće temeljito raspravljene sve opcije koje su bile na stolu, a Ministarstvo rada je provelo konzultacije sa socijalnim partnerima.

"Procijenili smo u ovim ekonomskim okolnostima da se minimalna plaća poveća s postojeće neto minimalne plaće od 3.400 kuna na 3.750 kuna", izjavio je Plenković, dodajući da će time ona biti i jednostavno pamtljiva, s obzirom da je riječ o 500 eura.

Plenković je apostrofirao da je riječ o povećanju od čak 10,3 posto, a odnosi se na oko 51 tisuću zaposlenih koji imaju minimalnu plaću.

"Time po prvi put podižemo minimalnu plaću iznad 50 posto od prosječne neto plaće. To se još nije dogodilo u Hrvatskoj", istaknuo je premijer.

Napomenuo je da je prosječna isplaćena neto plaća u kolovozu iznosila 7.118 kuna, a medijalna plaća 6.014 kuna. Prema tim podacima, nova minimalna plaća bi iznosila 52,7 posto prosječne plaće, a 60 posto medijalne plaće.

"To je jedan veliki korak naprijed", ocijenio je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da je prije pet godina minimalna plaća iznosila 38 posto prosječne plaće. U razdoblju od pet godina tako je povećana za 1.254 kune, što je četiri puta više no u prethodne tri Vlade, apostrofirao je Plenković.

Bruto plaća 4.687,50 kuna

Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić izvijestio je da će od 2022. godine bruto minimalna plaća iznositi 4.687,50 kuna.

Pri predlaganju visine minimalne plaće za 2022. godinu, naveo je Jelić, u obzir je uzeto više parametara, pa tako i da je mjerama za očuvanje radnih mjesta minimiziran utjecaj pandemije bolesti covid-19 na tržite rada, ali i da se globalni utjecaj pandemije odrazio na cijene dobara i usluga.

Također, uzeto je u obzir i da je prosječna bruto plaća u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci rasla u odnosu na prethodnu godinu, kao i da je cilj Vlade do kraja mandata postići udio minimalne plaće u prosječnoj plaći od 50 posto, što je u neto iznosu već i postignuto, dok je u bruto iznosu nadomak
ostvarenja.

Produljen popis stanovništva

Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine produljen je do 14. studenoga, a Vlada je tu Odluku donijela zbog otežane provedbe uslijed pandemije bolesti covid-19.

Popis se, prema ranijem planu trebao provoditi do 17. listopada, potom je Državni zavod za statistiku produljio provedbu druge faze (terensko popisivanje) do 29. listopada zbog procjene da do prvotnog roka neće biti popisane sve popisne jedinice, a današnjom odlukom terensko popisivanje se
produžava do 14. studenoga.

Smatramo da je zbog specifičnih epidemioloških okolnosti u kojima se Popis provodi nužno donijeti odluku o produljenju provedbe Popisa, zbog procjene da do 29. listopada neće biti popisane sve popisne jedinice, rekla je ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković.

Produljenje će popisivačima na terenu omogućiti da osobnim intervjuom sa stanovništvom, uz pomoć elektroničkih uređaja, obave popisivanje svih popisnih jedinica koje nisu samostalno popisane te da provedu kontrolu podataka prikupljenih u prvoj fazi Popisa (samopopisivanje), dodala je Brković.

"Stoga građani ne trebaju brinuti da popisivači neće obići njihova kućanstva", poručila je.

Izvor: Hina/Vlada


 

Pisane vijesti