Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić je, u Hrvatskom saboru, iznio podatak da je ukupan trošak covida samo za državni proračun, u nepune dvije godine prešao „znamenku od 40 milijardi kuna“, no poručio je i da je efekt covida, bez obzira koliko jak, bio jednokratan.
Najveći dio troška odnosi se na mjere za očuvanje radnih mjesta, izravne i neizravne, a to su porezi, doprinosi, sve što je država preuzimala na svoja leđa, rekao je Marić koji je Saboru predstavio rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna.
Rebalansom se ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3, 3 milijarde kuna, na 153, 6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173, 3 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4, 7 posto BDP-a, dok će manjak opće države biti 18, 9 milijardi kuna ili 4, 5 posto BDP-a.
Ministar je ponovio da su revidirane procjene rasta BDP-a za ovu godinu sa prvotno planiranih 5, 2 posto na oko devet posto.
Kad gledamo sve sastavnice BDP-a, izuzev investicija i to u segmentu privatnih, na svim kategorijama imamo značajno povećanje, naglasio je ministar i istaknuo da će, što se tiče investicija, u godinama koje slijede, one biti glavni pokretači ukupnog gospodarskog rasta.
Prosječna godišnja inflacija 2, 4 posto
Marić je iznio i procjenu kretanja cijena, odnosno inflacije. Bez obzira na zadnjih par mjeseci i ubrzanu, vidljivu inflaciju, naša procjena za ovu godinu je 2, 4 posto za prosječnu godišnju inflaciju, naveo je.
Naglasio je i kako se planira smanjenje javnog duga u BDP-u na 83, 1 posto.
„Iako revidiramo deficit sa 3, 8 na 4, 5 posto, ove godine očekujemo, s obzirom na puno veću stopu rasta u odnosu na očekivanja, ponovno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u na 83, 1 posto“, kazao je.
Podsjetio je kako je četiri godine za redom javni dug smanjivan „kumulativno gotovo 12 postotnih bodova BDP-a“.
Pandemija i dijelom potres, jednokratno su udio javnog duga u BDP-u podignuli na 87, 3 posto i jednokratno izbrisali sav efekt te četiri godine, kazao je Marić i naglasio kako bi, da se u te četiri godine nije činilo što se činilo, naš javni dug prešao sto posto BDP-a.
„Tih 4, 2 postotna boda, prema procjenama koje smo gledali drugih zemalja će nas svrstati među top 3“, pohvalio se ministar financija.
Taj rezultat, dodao je, treba apostrofirati ne samo brojčanom dijelu, nego i u činjenici da smo činili i činimo sve, a po stopi rasta i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u može se već sada zaključiti, da je efekt covida, bez obzira koliko jak, bio jednokratan.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Zdravko Marić
