Vlada je na današnjoj sjednici, među ostalim točkama, usvojila zaključak o prihvaćanju političke deklaracije o Hrvatsko-francuskom strateškom partnerstvu te donijela odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u razdoblju od 2022. do 2026. godine, za nabavu višenamjenskog borbenog aviona Rafale.
Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Vlade, ministri su iznijeli informacije o aktualnom stanju vezanom za potres te koronavirus u Republici Hrvatskoj.
Beroš: U posljednja 24 sata udio novozaraženih među testiranima 40,9 posto
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja te načelnik Stožera za obnovu potresom pogođenih područja Tomo Medved kazao je da Stožer nastavlja sa svojim aktivnostima, koordinira procese vezane za obnovu i povratak na normalno stanje nakon potresa. Intenzivirane su radnje za smještaj u zimskim uvjetima te da se veliki napor ulaže u pogledu podizanja dinamike obnove. Naveo je da je dosad ugovorena izrada 4.990 obiteljskih kuća te su napravljena 1788 elaborata za obnovu.
Do danas je obnovljeno 798 obiteljskih kuća, a na 612 kuća radovi su u tijeku. Istodobno, nastavlja se i uklanjanje oštećenih objekata.
Informacije o aktualnom tanju vezanom za koronavirus iznijeli su ministri zdravstva Vili Beroš i potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova te načelnik Stožera civilne zaštite Davor Božinović.
Ministar Beroš kazao je da je u Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 6136 novih slučajeva zaraze koronavirusom, samo 782 novozaražena prethodno je bilo u samoizolaciji.
"Udio pozitivnih među testiranima je 40,59 posto. Na bolničkom liječenju je 2551 osoba, od čega 323 na respiratoru. Gotovo 70 posto hospitaliziranih u zadnja 24 sata nije cijepljeno niti jednom dozom", kazao je Beroš.
Naveo je da je u posljednjih tjedan dana više od 84 tisuće građana cijepljeno prvom dozom. "U naravi cijepljena su dva grada Dubrovnika", rekao je ministar.
"Brojevi novozaraženih od prije dva tjedna danas su vidljivi u opterećenom bolničkom sustavu. Necijepljenjem i nepridržavanjem mjera osim nepotrebne smrti oduzimamo krevet ostalim bolesnicima, 80 posto pacijenata koji su umrli nisu trebali umrijeti. Da su bili cijepljeni i dalje bi bili među nama", dodao je Beroš.
"Vrijeme je za novu razinu solidarnosti. Čitav svijet dijeli izazove ove epidemije, a sve države bilježe napredak gdje stanovništvo sluša glas struke. Preporučujem glasnoj manjini da se ne igraju doktora i stručnjaka već da se pridržavaju mjera i time sačuvaju vlastito zdravlje i živote. Život i zdravlje u Hrvatskoj mogu spasiti samo liječnici, a ne nadriliječnici. Dvije godine trajanja epidemije govore o ustrajnosti virusa", nastavio je.
"U epidemiji nema 'ili'-'ili', prijeko je potreban 'i'-'i' pristup za koji se Vlada zalaže od početka epidemije. Dakle, i epidemiološke mjere, i cjepivo, i testiranje, i higijena i zdrav razum", kazao je Beroš, dodavši da je vidljivo da se broj smrtnih slučajeva od zemlje do zemlje razlike razmjerno obuhvatu cijepljenja.
Osuđujemo napade na novinare
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović osvrnuo se i na prosvjed u Zagrebu protiv COVID potvrda. "Tijekom prosvjeda je došlo do jednog fizičkog i nekoliko verbalnih napada na predstavnike medija što snažno osuđujemo. Pravo na prosvjed imaju svi, ali se moramo složiti i da se taj prosvjed mora održati po zakonu", rekao je Božinović dodajući kako se napadi istražuju.
"Priključujemo se osudi napada na novinare o kojima ste govorili", dodao je predsjednik Vlade Plenković.
Osim toga, Vlada je usvojila i u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o zaštiti potrošača. Obrazlažući prijedlog, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je da se zakon donosi radi usklađivanja sa zakonodavstvom EU, ali i radi dodatnog uređenja Zakona o zaštiti potrošača. Među ostalim, usklađuje se normativni okvir s digitalnim načinom sklapanja ugovora te se širi lista okolnosti koje predstavljaju nepoštenu trgovinsku praksu.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva u koji se također prenose odredbe pravne stečevine EU. Vlada je zakonski prijedlog prihvatila i uputila u Hrvatski sabor.
Novim zakonom o proračunu unaprijediti planiranje i kontrolu troškova
Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru poslala končani prijedlog zakona o proračunu, kojim želi unaprijediti proračunsko planiranje i izvještavanje o trošenju proračunskog novca, kako kod državnog, tako i kod proračuna županija, općina i gradova.
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je donošenje novog zakona jedna od mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
U odnosu na trenutno važeći zakonodavni okvir, najvažnije promjene odnose se na tri ključna procesa: proračunsko planiranje i donošenje proračuna; izvršenje proračuna u dijelu kontrole izvršavanja rashoda, zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) te uspostavu učinkovitijeg sustava financijskog i statističkog izvještavanja.
Kod proračunskog planiranja i donošenje proračuna detaljnije se definiraju proračunski i izvanproračunski korisnici te se ukidaju obveze izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela i plana razvojnih programa za JLP(R)S-ove.
Dodatno se razrađuje i sadržaj programa konvergencije koji Vlada donosi do kraja travnja tekuće godine i upućuje Europskoj komisiji, te se propisuje obveza donošenja odluke o proračunskom okviru za naredno trogodišnje razdoblje, umjesto dosadašnjih smjernica ekonomske i fiskalne politike.
U proračunski proces uključuje se i izrada nacrta proračunskog plana, kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika država članica europodručja, koji će Vlada, po ulasku Republike Hrvatske u europodručje, biti obvezna dostavljati Europskoj komisiji svake godine, najkasnije do 15. listopada.
Prema Vladinom prijedlogu, Sabor donosi proračun za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine na razini skupine ekonomske klasifikacije, dok se trenutno proračun za proračunsku godinu donosi na razini podskupine.
Uvodi se i obveza izrade nove fiskalne procjene za proračunskog korisnika državnog proračuna.
U dijelu Vladina prijedloga koji se tiče zaduživanja JLP(R)S-ova, predlaže se da donošenje odluke o preuzimanju višegodišnjih obveza na teret proračuna Vladi predlaže nadležni ministar, umjesto ministra financija, ali isključivo uz prethodnu suglasnost koju je dalo Ministarstvo financija.
Propisuje se i da je za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama i koje se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i sredstava pomoći inozemnih vlada potrebno ishoditi suglasnost Vlade, ako vrijednost ugovora prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno deset milijuna kuna.
Propisuje se i ovlast Vlade da u slučajevima krize, sukladno određenim zakonima, može donositi odluke na temelju kojih će se financirati aktivnosti vezane uz saniranje posljedica krize i/ili katastrofe
Vlada svojim prijedlogom omogućava zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i za kapitalne pomoći trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu. Također se propisuje da se u iznos ukupne godišnje obveze (koja ne smije prelaziti 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje) uključuju dospjele obveze iskazane u zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju. U trenutačnom zakonu propisano je da u izračun ulaze dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina.
Propisuje se obveza Ministarstva financija za izradom naknadne analize učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti i/ili projekata, odnosno pojedinih vrsta rashoda i izdatka proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, koja će sadržavati preporuke za poboljšanje učinkovitosti trošenja proračunskih sredstava.
Radi povećanja učinkovitosti financijskog i statističkog izvještavanja, Vlada predlaže uvođenje obveze jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima javno objavljivati informacije o trošenju proračunskih sredstava, proračunske dokumente i statističke informacije na svojim mrežnim stranicama, tako da budu lako dostupne i pretražive.
Uvodi se i obveza izrade posebnih izvještaja koji su sastavni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-ova.
Suglasnost MORH-u za troškove kupnje aviona Rafale u idućih pet godina
Slijedom jačanja bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Francuske Republike, Vlada je prihvatila Zaključak o prihvaćanju Hrvatsko-francuskog strateškog partnerstva – Političke deklaracije.
Dokument se sastoji od dijelova koji se odnose na: jačanje bilateralnog i europskog političkog partnerstva, zajedničko djelovanje za stabilnost jugoistočne Europe, suradnju u pitanjima povezanim s obranom, jačanje gospodarskih odnosa, daljnje unaprjeđenje suradnje u obrazovanju, kulturi, znanosti i akademske razmjene te suradnju na području administracije.
Također, Vlada je dala suglasnost MORH-u za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2022. do 2026. godine, za nabavu višenamjenskog borbenog aviona.
Naime, ove je godine za kupnju Rafalea u državnom proračunu već osigurano nešto više od 2,3 milijarde kuna, u idućoj godini ta svota iznosi više od 2,1 milijarde kuna, u 2023. ona je 1,8 milijardu kuna, u 2024. 1,7 milijardu kuna, a potom u 2025. godini nešto manje od pola milijarde kuna te u 2026. godini 133,4 milijuna kuna.
Ministar obrane Mario Banožić tim je povodom rekao kako je riječ o avionima potpuno kompatibilnima NATO standardima koji će Hrvatskoj biti "dostatni 30 i više godina".
Naveo je i da je uz 12 aviona, u paketu i moderan simulator letenja koji će omogućiti cjeloviti spektar obuke i validacije taktike, zemaljska i ispitna oprema, kao i pričuvni dijelovi te sveobuhvatna potpora tvrtki proizvođača.
"Osiguran je i moderan osnovni paket naoružanja zrak-zrak i zrak-zemlja za gađanje, raketiranje i bombardiranje ciljeva te obuka osoblja po načelu 'obuka obučavatelja'", dodao je.
Istaknuo je i da će se obuka letačkog i zrakoplovno-tehničkog osoblja provoditi u Francuskoj i Hrvatskoj.
Početak obuke zrakoplovno-tehničkog osoblja predviđen je potkraj 2022. godine, dok je početak obuke letačkog osoblja planiran početkom 2023. godine.
Ugovorom je, dodao je ministar obrane, obuhvaćena i vojna suradnja, školovanje te održavanje zajedničkih vježbi francuskog i hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Prijenos vlasništva nad avionima, naveo je, provest će se u Francuskoj te će do potkraj 2024. godine u Hrvatskoj biti osam aviona, a do kraja prvog kvartala 2025. i preostala četiri aviona.
Sve avione će iz Francuske u Hrvatsku "prevesti" piloti Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.
"Dok naši piloti ne prođu obuku na Rafalima, ovo je pravi trenutak da najavimo da ćemo sutra oko 12 sati vidjeti dva Rafala iznad Zagreba. To smo dogovorili s našim francuskim prijateljima. Oni će sutra nadletjeti Zagreb u kontekstu simboličnog potpisivanja ugovora o nabavi višenamjenskih borbenih aviona", najavio je Plenković.
Odluka o načinu raspodjele novca Fonda EU za sanaciju šteta od potresa
Vlada je donijela odluku o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava odnosno isplaćenog predujma iz Fonda solidarnosti EU za sanaciju šteta od potresa, a utvrdila je i dokumente koje je potrebno poslati da Hrvatska do kraja godine dobije ostatak dodijeljenog novca.
Novac će se raspodijeliti Gradu Zagrebu, županijama - Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Međimurskoj, Brodsko-posavskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj, a odlukom Vlade sa sjednice u srijedu, imenovano je i nacionalno koordinacijsko tijelo te su mu određena zaduženja, kao i tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa te neovisno revizorsko tijelo.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine tako je odgovorno za koordinaciju provedbe odluke, dok je nekoliko ministarstva odgovorno za provedbu financijskog doprinosa (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo kulture i medija, i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture).
Neovisno revizorsko tijelo je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
Temeljem zahtjeva Hrvatske, a nakon serije potresa koji su od 28. prosinca prošle godine pogodili šire područje s epicentrom u blizini Petrinje, Europska komisija predložila je Europskom parlamentu i Vijeću dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu od 319.192.359 eura, od čega je do sada isplaćen predujam u iznosu od 41.325.507 eura.
Današnjom odlukom definirani su i potrebni dokumenti, odnosno podaci o operacijama i pripadajućim iznosima i podaci o tijelima u sustavu za provedbu financijskog doprinosa, kako bi Hrvatska ostvarila uvjete za isplatu preostalog dijela dodijeljenih sredstava odnosno kako bi EK do kraja godine Hrvatskoj isplatila preostalih 277.866.852 milijuna eura.
Vlada je, temeljem molbe Caritasa, donijela odluku i o dodjeli jednokratne robne pomoći u prehrambenim proizvodima Caritasu Zagrebačke nadbiskupije, za potrebe najsiromašnijih građana, iz raspoloživih strateških robnih zaliha u protuvrijednosti nešto manjoj od 4,5 milijuna kuna.
"S obzirom na potrese i koronavirus povećane su potrebe za pomoći pojedincima i obiteljima te se udovoljava molbi Caritasa", kazao je ministar Ćorić obrazlažući prijedlog.
Potpore za uređenje sabirališta mlijeka radi očuvanja proizvodnje
Vlada je u srijedu u saborsku proceduru uputila Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka kojim se, kako je istaknula ministrica poljoprivrede Marija Vučković, nastoji osigurati opstanak što većeg broja sabirališta mlijeka te tako utjecati na opstanak proizvodnje mlijeka na malim gospodarstvima u ruralnim područjima.
Cilj Programa je, kako je kazala Vučković, pružanje financijske pomoći subjektima u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koji imaju registrirane objekte za sabiranje mlijeka radi prilagodbe uvjetima i prelazak u kategoriju odobrenih objekata u poslovanju s hranom u skladu s Pravilnikom o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekata u poslovanju s hranom i Pravilnikom o izmjeni i dopunama Pravilnika o mjerama prilagodbe zahtjevima propisa o hrani životinjskog podrijetla.
Sabirališta su objekti u kojima se sabire mlijeko od najmanje dva ili više proizvođača u sustavu otkupa od strane jednog objekta odobrenog za preradu mlijeka. Do sada su bili upisani u Upisnik registriranih objekata, sukladno uredbi o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla podliježu i odobravanju.
Jedan dio sabirališta u Hrvatskoj, kojih je ukupno 398, ne udovoljava tim uvjetima, zbog čega Ministarstvo poljoprivrede planira financijski poduprijeti prilagodbu, kazala je Vučković.
"Značaj sabirališta je u kontekstu primarne proizvodnje mlijeka izuzetno velik, posebno u udaljenim ruralnim područjima, te utječe na opstanak mliječnog govedarstva na malim gospodarstvima od kojih više od 2.500 mlijeko isporučuje preko registriranih sabirališta", istaknula je ministrica.
Potpora se isplaćuje kao potpora male vrijednosti, a sredstva za provedbu Programa osigurana su u državnom proračunu za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023. u iznosu od 2 milijuna kuna godišnje, pri čemu je sufinanciranje moguće ostvariti u najvišem iznosu od 100 tisuća kuna po prihvatljivom korisniku, kazala je Vučković.
Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture zadužuje se izraditi Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2022. do 2027. godine kojim će se stvoriti preduvjeti za prijelaz na čiste nisko ugljične oblike prometovanja i ubrzanje tranzicije prema nisko ugljičnom gospodarstvu, održivom turizmu, unaprjeđenju sustava prostornog uređenja te u konačnici zdravijem, aktivnijem i kvalitetnijem životu građana.
Prihvaćena je Odluka o izmjenama i dopuni Odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luka posebne namjene: „Luka nautičkog turizma – Sveta Katarina“ na dijelu k.o. Pula i dijelu k.o. Štinjan; i „Luka 2“ na dijelu k.o. Štinjan, na lokaciji razvojnog programa Brijuni Rivijera – „otok Sv. Katarina – Monumenti“ i u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja pomorskog dobra izvan lučkog područja kojom se produžuje rok za ishođenje uporabne dozvole, dok koncesijsko područje ostaje nepromijenjeno.
Sudjelovanje pripadnika OSRH u operaciji NATO-a na Kosovu
Vlada je prihvatila te uputila u Hrvatski sabor Prijedlog odluke o sudjelovanju do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji NATO-a „ALLIED SOLACE“ u Republici Kosovu tijekom 2021. i 2022. godine, uz mogućnost rotacije.
Centru za socijalnu skrb Zadar Vlada je dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u vezi s izvođenjem radova rekonstrukcije, dogradnje i prenamjene građevine Doma za odgoj djece i mladeži u Zadru u Centar za socijalnu skrb Zadar i Dom za odrasle osobe Sv. Frane Zadar te Gradu Belišću za zaduženje kod Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb za niz kapitalnih infrastrukturnih projekata.
Vlada je upoznata te je potom prihvatila Zaključak u vezi s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva financija Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarstva Republike Azerbajdžana o razmjeni informacija i pomoći u naplati poreznih potraživanja.
Ministrica Vučković upoznala je Vladu s Memorandumom potpisanim 2. kolovoza 2021. godine te je potom Vlada prihvatila Zaključak u vezi s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede Republike Kazahstana o suradnji u području poljoprivrede.
Također, Vlada je potvrdila da je upoznata sa Zaključkom u vezi sa Zajedničkim zapisnikom 11. sjednice Mješovite vladine komisije Hrvatska – Baden-Württemberg.
Vlada je dala negativno mišljenje Hrvatskom saboru na Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Kaznenog zakona, predlagatelja Klub zastupnika Mosta u Hrvatskome saboru te na Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koji predlaže Klub zastupnika Centra i GLAS-a u Hrvatskome saboru.
Ministar Horvat kazao je da nisu točni navodi predlagatelji da nema napretka u obnovi te da se Fond za obnovu pokazao nepotrebnim. Naprotiv, do 22. studenoga 2021. godine podnesena su 14.285 zahtjeva za obnovu 12.096 zgrada te donesene 1.144 odluke o obnovi. "Osim toga, s ciljem ubrzanja postupka obnove, donesen je i Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o obnovi", istaknuo je ministar Horvat.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek obrazložila je, a Vlada potom prihvatila Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine te Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.
I na kraju, Vlada je prihvatila Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2020. godini u kojem je, kako je kazao ministar Malenica, prikaz svih pokazatelja učinkovitosti i kvalitete rada na razini svih državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj.
Pisane vijesti
