Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak bila je gošća N1 Studija uživo.
Govorila je o radu Ministarstva, s obzirom na aferu Softver u sklopu koje su uhićeni bivša ministrica Gabrijela Žalac i sada već bivši ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU).
“Kada govorimo o samom radu ministarstva i u kontekstu povlačenja sredstava, ovaj mjesec očekujemo uplatu od 2 milijarde kune. Mi govorimo o više od 8 tisuća projekata koji su potpisani. Jako veliki dio projekata je u tijeku. Ministarstvo i dalje nastavlja raditi svoj posao”, rekla je ministrica Tramišak.
Upitana hoće li se sredstva morati vraćati u proračun Europske unije, odgovara:
“Sustav upravljanja i kontrole fondovima EU funkcionira na način da kada realizirate sredstva, pravdate ih prema nadležnim tijelima i onda navedena tijela to provjeravaju. Ukoliko smo i poslali nešto prema EK i kasnije se utvrdi da smo trebali to izuzeti, kasnije se sredstva vraćaju u proračun. To vraća onaj tko je odgovorna osoba – institucije ili sami poduzetnici i tvrtke”.
Ministrica je naglasila da smo značajno napredovali u korištenju europskih sredstava.
„U prvih pola godine bilježimo porast od šest mjesta. Više nismo posljednja niti pretposljednja država. Preskočili smo Italiju i Belgiju u korištenju fondova Europske unije. Tu se vide značajni iskoraci. Naši korisnici već aktivno rade na provedbi projekata, poznaju procedure i pravdaju sredstva”, govori.
Na upit koliko je uhićenje ravnatelja SAFU-a omelo rad te institucije, ministrica je kazala da je SAFU važna institucija u cijelom procesu.
„Nisu oni jedini, tu imamo i HAMAG Bicro, Hrvatske vode, itd. Naravno da je sigurno došlo do određenih problema u početnim danima nakon što se dogodilo uhićenje. Međutim, posjetila sam SAFU, razgovarala s ključnim ljudima i oni nastavljaju raditi svoj posao”, odgovorila je ministrica.
Komentirala je i posljednji postupak javne nabave aplikacije koji je Ministarstvo stopiralo.
“Kada govorimo o korištenju IKT-a, one su nužne. Međutim, moramo shvatiti da smo mi kao država jedno malo tržište. U nekim trenucima od strane određenih tvrtki dolazi do zaključavanja aplikacija. To nije slučaj samo u Hrvatskoj. To je nešto što se događa globalno. Međutim, to je nedopustivo u javnom sektoru. Kad se radi o javnom sektoru, mi smo uvijek u obvezi postupka javne nabave. Ako se dogodi u ovakvim aplikacijama da niste u mogućnosti raspisati postupak javne nabave”, kazala je ministrica Tramišak.
Istaknula je da se u ministarstvu intenzivno radi.
“Republika Hrvatska je u plusu 50 milijardi kuna prema uplatama iz europskog proračuna u državni proračun. To su ta opravdana već verificirana sredstva u odnosu na ono što mi uplaćujemo kao država članica”, rekla je.
Obnova nakon potresa
Pet milijardi kuna koje smo dobili iz Fonda solidarnosti EU namijenjene su za obnovu Grada Zagreba i to javne infrastrukture, pojasnila je ministrica.
“Daljnju proceduru preuzelo je Ministarstvo gospodarstva. Ono što je bio cilj i namjera, da se ne odradi samo hitna sanacija, već da se kvalitetnije i konkretnije obnovi javna infrastruktura Grada Zagreba. Znamo da nam je rok lipanj prema prvoj uplati tih 5 milijardi kuna, vidjet ćemo kako će ići ta komunikacija s Europskom komisijom. Sigurno će se dogoditi prolongacija roka, s obzirom na to da se dogodio i drugi potres, onaj petrinjski. Ono što je ključno, jest stambeno zbrinjavanje stanovništva”.
Pojasnila je i što država planira u vezi obnove obiteljskih kuća.
“Zbog ovih okolnosti i znajući situaciju s obiteljskim kućama u Sisačko-moslavačkoj županiji interventno smo izmijenili Operativni program Konkurentnost i Kohezija prvih mjeseci ove godine i izdvojili oko 111 milijuna eura, odnosno 843 milijuna kuna za obnovu obiteljskih kuća. Ali, kako su to opet europska sredstva, mogli smo ih koristiti za obiteljske kuće u državnom vlasništvu. Ono što vidimo ovdje kao priliku, oko 300 takvih kuća koje će biti obnovljene i namijenjene obiteljima težeg materijalnog statusa”, rekla je Tramišak i dodala da bi prvi ugovori s izvođačima za početak gradnje i obnove kuća trebali biti potpisani kroz mjesec dana.
Izvor: N1/Vlada
Pisane vijesti