Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u Versaillesu na dvodnevnom neformalnom summitu čelnika država članica Europske unije kojeg je sazvao francuski predsjednik Macron, a na kojem je glavna tema vojna agresija na Ukrajinu.
U izjavi za medije prije početka plenarne sjednice na temu novog sigurnosnog okruženja i odgovora koje treba dati u smislu obrane te opskrbe i cijene energenata, premijer je poručio da je cilj sastanka pokriti nekoliko važnih tema.
''Prva i najvažnija je razgovarati o ruskoj agresiji i invaziji na Ukrajinu, o tome će biti razgovora večeras. Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU, to su učinile i Moldova i Gruzija. Na temelju naših naputaka, Vijeće, odnosno veleposlanici, donijeli su odluku da se taj zahtjev proslijedi Komisiji na izradu mišljenja. No, s obzirom na ovu vrlo neobičnu i nezahvalnu situaciju u kojoj se Ukrajina nalazi, danas ćemo donijeti jednu posebnu deklaraciju. Pozicija Hrvatske je da ih maksimalno podržimo, da taj proces bude što brži, a ujedno da, u ovim okolnostima, damo i jednu političku težinu posebnim odnosima s Ukrajinom što može značiti intenziviranje političkog dijaloga, sigurnosne teme, humanitarne teme, sve ono što bi njima pomoglo u ovoj teškoj situaciji u kojoj se kao žrtva agresije nalaze'', poručio je Plenković.
Potrebno je spriječiti daljnji rast cijena energenata
Najavio je također i raspravu o pitanjima jačanja europske obrane, tezi strateške autonomije, pitanjima diverzifikacije opskrbe energentima, kao i cijenama energenata koje su u posljednje vrijeme iznimno visoke.
''Uspoređivao sam cijene od prije godinu dana i danas, one su 500 ili 700 posto više nego što je to bilo prije, bez obzira da li je riječ o plinu, o struji ili nafti. To su ogromni izdaci za sve koji sudjeluju u tom procesu i mislim da moramo napraviti jedan poticaj da EU, zajedno s drugim globalnim akterima, izradi određene mehanizme koji bi spriječili ovu situaciju u kojoj i brojne špekulacije dižu cijenu energenata jer se to na kraju prelama na našim građanima i na Vladama,'' kazao je.
Podsjetio je da je Vlada na jučerašnjoj sjednici donijela paket mjera od skoro 5 milijardi kuna dodavši da će se i dalje, u okvirima mogućeg i potrebnog, podržavati proces subvencioniranja i interveniranja.
''S obzirom na globalne okolnosti koje su zaista izvanredne, mislim da taj napor mora biti malo širi da se umiri ovaj pritisak na standard građana.''
Govoreći o mogućoj intervenciji vezano za cijene energenata na razini Unije, Plenković je kazao da je to jedna inicijativa o kojoj se danas razgovaralo na summitu Europske pučke stranke.
''S nama su na videovezi bili Vitalij Kličko, Petro Porošenko, bivši premijer Arsenij Jacenjuk, Julija Timošenko, sve čelnici stranaka koje su dio obitelji EPP-a. U tom kontekstu, rat u Ukrajini ima ogromne efekte na rast cijena energenata i jedna od zajedničkih tema je bila da se pokušaju napraviti napori kako bismo te cijene limitirali jer, ako se ovako dugoročno nastavi, bit ćemo svi u problemu'', poručio je.
Najavio je i razgovore o ekonomskoj suradnji.
''Razgovarat ćemo i o ekonomskoj suradnji na tragu svih onih prioriteta koje Hrvatska ima, a to je članstvo u eurozoni, koje je za nas jako bitno, pa i u ovom sigurnosnom dijelu članstva u Schengenskom prostoru. Većina ovih rasprava dugo je pripremana, ali ono što je najbitnije je da danas svi skupa još jednom podržimo Ukrajinu'', poručio je hrvatski premijer.
Predstavnike medija je zanimalo očekuju li se nove sankcije oligarsima i jesu li se postojeće u Hrvatskoj počele provoditi, na što je predsjednik Vlade rekao da su one na snazi i da se provode.
Vojni proračuni
Na pitanje znači li rat u Ukrajini i eventualno povećanje vojnih proračuna zemalja članica EU, premijer je odgovorio potvrdno.
''Mi smo u godini kada Hrvatska ima najveći proračun, možda i viši nego u 90-ima, 7,2 milijarde kuna je proračun za obranu. Naša je Vlada donijela odluku o kupnji francuskih zrakoplova, donijeli smo odluku o kupnji oklopnih pješačkih vozila Bradley, investiramo u sve rodove Hrvatske vojske, a s obzirom na ovakvu tektonsku promjenu sigurnosne arhitekture, izgledno je da ćemo svi skupa izdvajati za obranu više i brže.''
Rat u Ukrajini otvorio je u javnom prostoru i pitanje ponovnog obveznog vojnog roka u Hrvatskoj te je premijer Plenković, na novinarski upit, komentirao mogućnost njegovog uvođenja.
''Nakon 24. veljače više ništa nije isto, svi temeljni postulati međunarodnog poretka, međunarodnog prava, poštivanja integriteta teritorija država su poništeni i razrušeni ovom ruskom agresijom na Ukrajinu. Mislim da svi zajedno moramo sada napraviti jednu dobru analizu kako da na europskoj razini i kroz europski mehanizam za mir, vidimo kako jačati sigurnosni sustav. Sad smo u fazi da zajedničkim europskim sredstvima financiramo i vojnu pomoć Ukrajini, to se još nikada nije događalo i Hrvatska je tu dala svoj doprinos onoliko koliko može. Vidjet ćemo, ta tema još nije bila raspravljana ni na jednom formalnom tijelu institucija, niti Vlade niti države.''
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na danas vođene diplomatske razgovore između Rusije i Ukrajine u Turskoj.
''Zahvaljujući ministru vanjskih poslova Turske vođeni su razgovori između ukrajinskog ministra Kulebe i ruskog ministra Lavrova. Čini se da to nije bilo nešto posebno uspješno i da se vraćaju u format razgovora u Bjelorusiji. Prema tome, diplomatsko ili mirovno rješenje na kraju će morati biti kakvo god bilo, to nam je svima poznato. Ono što je važno je da se pošalje poruka da se zaustavi agresija, invazija, krvoproliće i brojne žrtve'', zaključio je Plenković.
Pisane vijesti
